https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Volap%C3%BCkVolapük - Povijest promjena2026-07-18T04:21:28ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Volap%C3%BCk&diff=78347&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-31T01:44:57Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Volapük'''-->{{Infookvir jezik|ime=Volapečki<br />
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = Volapük<br />
|familycolor=lawngreen<br />
|države = Većinom europske države<br />
|rang = ?<br />
|regije=Uglavnom se govori u [[Europa|Europi]]<br />
|govornici=20-30 (kao drugi jezik)<br><br />
|jezična porodica=[[umjetni jezik|umjetni jezici]]<br><br />
&nbsp;[[internacionalni jezici]]<br><br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''Volapük'''<br />
|država = -<br />
|ustanova = -<br />
|iso1=vo|iso2= vol|sil= vol<br />
}}<br />
'''Volapük''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=vol vol]; volaˈpyk, ili ˈvɒləpʊk u engleskom jeziku<ref>OED</ref>) (vo. ''Volapük'') je [[Umjetni jezici|umjetni jezik]] kojeg, kao materinskim jezikom, govori 20-30 ljudi. Jezik je izmislio [[Johann Martin Schleyer]] [[1880.]] godine, a radio je na njemu od [[1879.]] godine, a i poznato je da se taj jezik uglavnom koristi u [[Europa|Europi]], no države govorenja jezika nisu poznate. Koristi se [[latinica]], dok abeceda volapüka ima 27 slova, s [[Njemački jezik|njemačkim]] slovima [[ä]] i [[ö]], bez slova [[q]], [[r]] i [[w]]. Primjer Očenaša na volapečkome je:<br />
<br />
<blockquote><em><br />
O Fat obas, kel<br />
binolin süls,<br />
paisaludomöz<br />
nem ola!<br />
Kömomöd monargän<br />
ola!<br />
Jenomöz vil<br />
olik,<br />
äs in sül, i su<br />
tal.<br />
Bodi obsik vädeliki<br />
givolös obes<br />
adelo.<br />
E pardolös<br />
obes debis obsik,<br />
äs id obs aipardobs<br />
debeles obas.<br />
E no obis nindukolös<br />
in tentadi,<br />
sod aidalivolös obis de bad.<br />
</em></blockquote><br />
<br />
== Povijest ==<br />
<br />
Godine 1879. njemački redovnik, Johann Martin Schleyer objavio je svoj projekt novog jezika za upotrebu u cijelom svijetu, kako reče: po savjetu Boga. Ideja je postala popularna, i novi jezik volapük stiče više od stotinjak tisuća pristalica u Europi i [[Amerika|Americi]]. Već [[1889.]] postojalo je 316 udžbenika na 25 jezika, 283 kluba, i 25 novina i časopisa na tom jeziku.<br />
<br />
Nasuprot tom velikom ranom uspjehu, poslije desetak godina pokret se raspada zbog borbe za prevlast u pokretu, kao i zbog raznih reformskih pokušaja. Većina pristalica ideje o Međunarodnom jeziku prelazi u tabor osnivača esperantskog pokreta (počevši od [[1887.]] godine), i danas samo nekoliko desetina pretežno starih aktivista poznaje ili govori ovaj jezik. Godine [[1931.]] [[Arie de Jong]] izvršio je reformu volapüka, koju prihvaćaju skoro svi dotadašnji volapükisti.<br />
<br />
Najznačajnije kolekcije građe o volapiku, danas se nalaze u Muzeju esperanta u [[Beč|Beču]], ''la American Philosophical Society'' (hr. Američkom [[filozofija|filozofskom]] društvu) Filadelfija, Pensilvanija, i Centre de documentation et d'étude sur la langue internationale u Sho de Fond u Švicarskoj.<br />
<br />
== Abeceda i gramatika ==<br />
<br />
U volapüku piše se latinicom tako da svakom slovu odgovara jedna glasovna vrijednost. U njegovoj abecedi ne postoje slova q, w, ([[a]] u prvom projektu) ni slovo r. U sljedećem popisu nalaze se slova ([[abeceda]]) volapüka i glasovne vrijednosti po međunarodnoj fonetskoj transkripciji:<br />
<br />
a [a], ä [ɛ], b [b], c [dʒ] ili [tʃ], d [d], e [e], f [f], g [g], h [h], i [i], j [ʃ], k [k], l [l], m [m], n [n], o [o], ö [ø], p [p], r [r], s [s], t [t], u [u], ü [y], v [v], x [ks], y [j], z [ts] <br />
Akcent pada na zadnji slog.<br />
<br />
Reforma De Jonga uvodi fonemu „r“ i mijenja nekoliko riječi koji prvobitno imaju „l“ da bi bile prepoznatljivije. Na primjer , "lilöm" (hr. "kiša", od [[Engleski jezik|engleskog jezika]] "rain") u reformiranom volapiku postalo je "rein".<br />
<br />
Schleyer je preuzeo fond riječi iz različitih europskih jezika, često izmijenjene i do stupnja teškog prepoznavanja. Na primjer, "vol" (svijet) i "pük" (jezik) potječe od engleskih reči "world" i "speech". Te su izmjene imale dva osnovna razloga: Schleyer je izbjegao umetanje suglasnika, teške mnogima za izgovor i izbjegao je "r" , umjesto kojeg upotrebljava "l" jer oni čiji je materinski jezik jezik [[Kineski jezik|kineski]] ne razlikuju te dve foneme. Iako s [[lingvistika|lingvističkog]] aspekta nevažne "deformacije" su dobrodošle protivnicima volapüka da mu se narugaju. (Sada "logički" jezik lojban slično deformira riječi da bi ih uskladio sa svojim logičkim pravopisom).<br />
<br />
[[Gramatika]] volapüka oslanja se na pravila preuzeta iz [[Indoeuropska jezična porodica|indoeuropskih jezika]] sa pravilima, koja nemaju izuzetaka: gramatički oblici tvore se dodavanjem na korijen riječi nepromjenljivih gramatičkih dodataka, slično kao i u njemačkom jeziku. [[Imenice]] imaju fleksije za 4 [[padež]]a: [[nominativ]], [[genitiv]], [[dativ]] i [[akuzativ]]. Glagoli dobivaju fleksije za vrijeme, završen i nezavršen oblik , lice, broj i (u trećem licu) za spol [[subjekt]]a. [[Množina]] se dobiva pomoću nastavka "-s": "ob" = ja, "obs" = mi, itd. Reforme koje je izvršio De Jong su donekle pojednostavile gramatiku, izbjegle su se donekle vrste riječi sa fleksijama za spol kod [[zamjenica]] i afikasa.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/artificial/volapuk Lengua Volapük] <br />
*[http://vo.wikipedia.org/wiki/Cifapad vo.wikipedia.org] Glavna stranica vo.wiki<br />
* [http://volapük.com/ Flenef bevünetik Volapüka]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Umjetni jezici]]<br />
[[Kategorija:jezici po abecedi:V]]</div>WikiSysop