WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T23:06:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:HerzogKrone.png|mini|Vojvodska heraldička kruna]]
'''Vojvoda''' ili '''vojvotkinja''' ([[latinski jezik|lat.]] ''dux'') pripadnici su [[plemstvo|plemstva]], povijesno prvi ispod [[kralj]]a ili kraljice, a obično upravljaju [[vojvodstvo]]m.

Titula se, kako u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]], tako i u [[germanski jezici|germanskim]], a prethodno i u latinskom i [[romanski jezici|romanskim]] jezicima, razvila iz oznake za vojskovođu. U hrvatskom jeziku se za plemiće tog ranga koristilo također i termine "herceg"('erceg) ili knez.

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vojvode su po rangu bile odmah ispod kralja i nadređene grofovima. Ipak, postojale su i suverene vojvode, te je pojam imao različit sadržaj u različitim krajevima i u različitim povijesnim razdobljima.

U [[novi vijek|novom vijeku]], ova [[titula]] dodjeljuje se obično bez ikakvih teritorijalnih ingerencija kao najviši plemićki čin u [[Francuska|Francuskoj]], [[Portugal]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Italija|Italiji]].

==Povijest==

===Rimsko Carstvo===
Izvorno, u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] naslov ''dux'' pridavan je zapovjedniku neke vojske ili vojnog poslanja koji je imao samo vlast nad povjerenim mu vojnicima. U početku taj je naslov bio namijenjen samo [[barbari|barbarskim]] zapovjednicima, a kasnije je postao službeni rimski naslov. Po podijeli civilnih i vojnih službi u [[4. stoljeće|4. stoljeću]], ''dux'' je postao zapovjednik svih jedinica na vojnom području, što je često odgovaralo jednoj ili više [[provincija]]. Ovaj čin bio je niži od čina ''comes rei militaris''.

===Srednji vijek===
Kroz [[srednji vijek]], nakon slabljenja rimske moći u [[Zapadna Europa|Zapadnoj]] i [[Središnja Europa|Središnjoj Europi]], ovaj su naslov rabila [[Germani|germanska]] kraljevstva, ponajviše kako bi označili upravitelje starih rimskih provincija.

====Vizigoti====
[[Datoteka:Mappa italia bizantina e longobarda.jpg|mini|desno|Karta Italije oko [[750.]], s vojvodstvima [[Furlanija]], [[Spoleto]], [[Benevento]] i [[Kalabrija]].]]
[[Vizigoti]] su zadržali rimsku podjelu svoga kraljevstva u [[Španjolska|Španjolskoj]], a čini se da su nad tim pokrajinama vladali vojvode. Oni su bili najviši vladari zemlje, te ih je kao i [[biskup]]e birao [[kralj]], posebice u posljednjim godinama kraljevstva.

====Langobardi====
Kad su [[Langobardi]] stupili na tlo [[Italija|Italije]], latinski su ljetopisci njihove vođe nazivali ''duces'' - vojvode. Kasnije su ti vođe postali pokrajinski vladari, svaki sa svojim sjedištem. Premda su službeno bili podređeni kralju, sama ideja kraljevstva bila je Langobardima nova, te su ovi vojvode u velikoj mjeri vladali samostalno, posebice u južnoj Italiji, gdje su [[Spoleto|spoletski]] i [[Benevento|beneventanski]] vojvode vladali kao suvereni. Langobardski kraljevi birani su iz redova vojvoda, koji su pak svoju službu nastojali učiniti nasljednom. Njima su podložni bili grofovi i ''gastaldi''. Ovi posljednji postojali su isključivo među Langobardima, a vršili su izvorno sudsku službu koja je otprilike odgovarala razini grofova.

====Franci====
[[Franci]] su imali vojvode kao upravitelje nekadašnjih rimskih provincija, iako su vodili i vojne pohode daleko od svojih vojvodstava. Vojvode su bili najviši službenici, a među njima su odabirani kraljevi vojskovođe u doba rata. Svakog svibnja sastajali su se s kraljem kako bi raspravljali o planovima za sljedeću godinu.

U [[Burgundija|Burgundiji]] i [[Provansa|Provansi]] češće se umjesto naslova vojvode (''dux'') rabio naslov [[prefekt]] ili [[patricij]], vjerojatno zbog već uznapredovale romanizacije tih krajeva.

U kasnoj [[merovinzi|merovinškoj]] [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] koristio se naslov ''dux et princeps Francorum'' (vojvoda i knez Franaka), koji je označavao vrhovnu vojnu vlast nad čitavim narodom i tako je rabljen sve do kraja [[karolinzi|karolinške]] dinastije [[987.]]

=====Plemenska vojvodstva=====
[[Datoteka:Karte Herzogtum Bayern im 10. Jahrhundert.png|mini|250px|desno|Bavarsko Vojvodstvo u 10. st.]]
U ranom [[10. stoljeće|10. stoljeću]], sa slabljenjem karolinške vlasti u istočnoj [[Franačka|Franačkoj]], pokrajine kojima su prije vladali vojvode pod franačkom vlašću, sada postaju neovisne. Ova su vojvodstva nazivana „plemenskim vojvodstvima“ ([[njemački jezik|njem.]] ''Stammesherzogtum''), čiji izvori i način nastanka izazivaju velike rasprave, uglavnom političke prirode. Izvornih sedam takvih vojvodstava bila su ona u istočnoj Franačkoj: [[Vojvodstvo Saska|Saska]], [[Frankonija]], [[Bavarska]], [[Švapska]] i [[Lotaringija]].

====Hrvati====
I među [[Hrvati]]ma zabilježen je naslov ''dux'', a hrvatski vladari označavali su se kao ''duces Croatorum''. Taj je naslov nosio već [[Trpimir]], te se nazivao ''Trpimirus, dux Croatorum''<ref>[[:Datoteka:Fragment grede s natpisom kneza Trpimira 9 st.jpg]]</ref> ili ''dux Croatorum iuvatus munere divino''. U hrvatskoj se historiografiji taj naslov obično prevodi kao [[knez]], koji više odgovara latinskom ''princeps'', tako da ovi naslovi prevedeni glase: „Trpimir, knez Hrvata“ i „knez Hrvata božanskom pomoću“. Trpimirov primjer slijedio je i [[Branimir]]. [[Muncimir]] je koristio kako naslov ''dux'' (''divino munere Croatorum dux''), tako i naslov ''princeps'' (na natpisu iz [[Uzdolje|Uzdolja]] kod [[Knin]]a). [[Tomislav]] je nastavio s uporabom naslova ''princeps'' - knez, a kasnije mu je pridan i naslov ''rex'' - [[kralj]].

Razvidno je iz ovoga da je uloga koju je među Hrvatima imao ''dux'' i ''princeps'' slična onoj koju su ti naslovi označavali u merovinškoj i karolinškoj Franačkoj.

U razvijenom srednjem vijeku, pod vlašću [[Arpadovići|Arpadovića]] nije bilo teritorijalnih jedinica koje bi odgovarale vojvodstvima, no često su se članovima kraljevske obitelji dodjeljivala neka područja kao njihova vojvodstva (vidi [[herceg]]). Takav je slučaj na hrvatskom području najčešće bilježen za [[Slavonija|Slavoniju]]. U doba [[Jagelovići|Jagelovića]] samo dvojica vojvoda nisu pripadala vladajućoj kraljevskoj obitelji. Bili su to [[Ivaniš Korvin]], sin kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] i [[Lovro Iločki]], sin [[bosna|bosanskoga]] kralja [[Nikola Iločki|Nikole Iločkoga]].

====Engleska====
U razdoblju [[Angli|Anglo]]-[[Sasi|Sasa]] najviši dostojanstvenici do kralja bili su [[ealdorman]]i (kasnije će se pod [[Danci|danskim]] utjecajem nazivati [[earl]]) koji su se pak na latinskom prevodili kao ''duces''.

U kasnom srednjovjekovnom razdoblju [[Edvard Crni Princ]] postao je [[1337.]] prvi vojvoda od [[Cornwall]]a, te je time postao prvi vojvoda kojemu je taj naslov dodijelio neki [[engleska|engleski]] kralj.

===Novi vijek===
[[Datoteka:ChristinavonDaenemarkCoxcie.jpg|mini|desno|[[Kristina Danska]] (1522.-1590.), po prvom braku vojvotkinja Milana, a po drugom vojvotkinja Lotaringije]]
Do [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] u [[Europa|Europi]] je postojao velik broj vojvodstava. Osobito se to odnosi na područja današnje [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]], te na područje [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].

====Italija====
Feudalna vojvodstva na području Italije uključivala su vojvodstva [[Acerenza]], [[Spoleto]], [[Savoja]], Modena i Reggio, [[Benevento]] i [[Kalabrija]] u kojoj je naslov vojvode nosio prijestolonasljednik [[Napulj]]skoga kraljevstva. U vrijeme [[renesansa|renesanse]] osobito je značajno bilo Vojvodstvo [[Milano|Milana]].

Usto, vojvodstva su, po svome nazivu ([[talijanski jezik|tal.]] ''doge'', venecijanski: ''doxe'', [[hrvatski jezik|hrv.]] dužd) bile i [[Genova]] i [[Mleci]].

====Dubrovnik====
Slično Veneciji i Genovi, i [[Dubrovnik|dubrovački]] knez nosio je na latinskom naslov ''dux''. U hrvatskoj historiografiji nije ga se nikad u ovom slučaju prevodilo kao „vojvoda“, premda je u naslovu [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], Dubrovnik bio uvijek smješten među vojvodstvima. Tako je [[Ferdinand I., car Austrije]], među ostalima nosio i naslov ''Dux Lotharingiae, Salisburgi, Styriae, Carinthiae, Carnioliae; Dux superioris et inferioris Silesiae, Mutinae, Parmae, Placentiae et Guastallae, Osveciniae et Zatoriae, Teschiniae, Forojulii, Ragusae et Jaderae etc.''

====Austrija====
U [[nasljedne zemlje|nasljednim]] [[Habsburgovci|habsburškim]] zemljama bilo je više vojvodstava. Među njima se navode sama [[Austrija]], koja će se nazivati nadvojvodstvom, potom [[Hohenberg]], [[Koruška]], [[Štajerska]], [[Kranjska]]. Habsburgovci su si dali naslov [[nadvojvoda]], sve dok Austrija nije proglašena carstvom, a nadvojvoda austrijskim carem ([[1804.]]). Otada će prijestolonasljednik nositi naslov nadvojvode.

====Njemačka====
U Njemačkoj od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] svi nasljednici iz kraljevskih domova [[Bavarska|Bavarske]] i [[Württemberg]]a, kao i iz domova [[veliko vojvodstvo|velikih vojvodstava]] Mecklengurg-Schwerin, Mecklenburg-Strelitz i Oldenbur, nose naslov vojvoda umjesto dotadašnjeg [[princ]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Printz'').
[[Datoteka:DH-Friedrich (Herzog).jpg|mini|desno|[[Friedrich I., vojvoda Württemberga]] (1557.-1608.)]]

Osim nabrojenih, postojao je veliki broj manjih vojvodstava koja su izgubila svoje značenje ujedinjenjem [[Njemačka|Njemačke]].
Premda u Saveznoj Republici Njemačkoj nositelji ovih naslova nemaju više nikakav službeni status, na njih se i nadalje gleda kao na plemstvo, te su i nakon [[1918.]] zadržali svoju ulogu u dinastijskim brakovima europskih kraljevskih, kneževskih i vojvodskih obitelji.

==Današnje stanje==
Nakon ujedinjenja Italije [[1870.]] i kraja njemačke monarhije [[1918.]] nije bilo više suverenih vojvoda koji bi bili na vlasti u [[Europa|Europi]]. Jedino, kao viši naslov od vojvode, postoji [[veliki vojvoda]] [[Luksemburg]]a.

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] kralj ili kraljica nastavljaju dodjeljivati naslov vojvode, premda taj naslov na [[Britansko otočje|Britanskom otočju]] nikad nije uključivao neposrednu vlast nad nekim područjem.

U [[Španjolska|Španjolskoj]] naslov vojvode ili vojvotkinje daje se kraljevskim sinovima i kćerima, koji nisu prijestolonasljednici, po njihovu vjenčanju.

U [[Švedska|Švedskoj]] svi prinčevi i princeze dobijaju doživotni naslov vojvode ili vojvotkinje.

U [[Nizozemska|Nizozemskoj]], nakon razlaza s [[Belgija|Belgijom]] ([[1830.]]), ne postoje više vojvodstvo, a zadržao se naslov „Vojvoda limburški“ ([[nizozemski jezik|niz.]] ''Hertog van Limburg'') što ga nosi isključivo monarh.

== Izvori ==

{{izvori}}
*T. Hodgkin, ''Italy and her Invaders''. Clarendon Press, 1895.
*A. R. Lewis, „The Dukes in the Regnum Francorum, A.D. 550-751.“, Vol. 51, br. 3 (srpanj 1976) str. 381-410.
*E. Genta, „Titoli nobiliari“, razni autori, ''Enciclopedia del diritto'', vol. 44, str. 674-684, Varese 1992.

[[Kategorija:Plemićke titule]]

Vojvoda - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica