Vojislav Stanimirović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T04:58:27Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 04:58
Redak 13:		Redak 13:
	U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

	Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{citiranje weba\|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

	U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.		U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T12:07:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 12:07
Redak 13:		Redak 13:
	U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

	Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{~~cite~~ web \|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{Citiranje web \|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

	U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.		U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T06:56:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 06:56
Redak 9:		Redak 9:
	== Politički angažman ==		== Politički angažman ==

	Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar\|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{~~cite news~~ \|title="Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži" \|author=Flego, Miroslav \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=9 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref><ref name=Flego>{{~~cite news~~ \|title="Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine" \|author=Flego, Miroslav \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=6 July 2011 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.<ref name=Bradaric>{{~~cite news~~ \|title=Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u! \|author=Bradarić, Branimir \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=8 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik [[Vukovar]]a dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine".		Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar\|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{Citiranje novina \|title="Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži" \|author=Flego, Miroslav \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=9 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref><ref name=Flego>{{Citiranje novina \|title="Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine" \|author=Flego, Miroslav \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=6 July 2011 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.<ref name=Bradaric>{{Citiranje novina \|title=Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u! \|author=Bradarić, Branimir \|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 \|newspaper=[[Večernji list]] \|date=8 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik [[Vukovar]]a dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine".

	U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{~~cite news~~ \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara\|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.\|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{Citiranje novina \|title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru \|author=Butigan, Sanja \|url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ \|newspaper=[[Jutarnji list]] \|date=7 November 2010 \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

	Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{cite web \|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>		Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić\|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{cite web \|url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 \|title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata \|author= \|date=3 November 2010 \|work= \|publisher=Dalje.com \|accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T16:13:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Stanimirovic.jpg|minijatura|desno|250px|Vojislav Stanimirović]]
'''Vojislav Stanimirović ''' ([[Tovarnik]], [[5. kolovoza]] [[1953.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[psihijatar]] i političar [[Srbi|srpske nacionalnosti]].

== Školovanje i usavršavanje ==
Završio je Medicinski fakultet u [[Beograd]]u. Specijalizirao se na području psihijatrije te stekao zvanje primarijusa. Kao liječnik specijalist – psihijatar radio je u Bolnici u [[Vukovar]]u.

Dobitnik je Nagrade Nikola Tesla koju mu je dodijelilo [[Srpsko narodno vijeće]] za razvoj srpskih institucija u Hrvatskoj.<ref>http://www.nacional.hr/clanak/99147/uz-glamurozno-slavlje-snv-a-kakav-je-danas-polozaj-srba-u-hrvatskoj</ref>

== Politički angažman ==

Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{cite news |title="Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 |newspaper=[[Večernji list]] |date=9 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref><ref name=Flego>{{cite news |title="Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 |newspaper=[[Večernji list]] |date=6 July 2011 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.<ref name=Bradaric>{{cite news |title=Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u! |author=Bradarić, Branimir |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 |newspaper=[[Večernji list]] |date=8 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik [[Vukovar]]a dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine".

U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{cite news |title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru |author=Butigan, Sanja |url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ |newspaper=[[Jutarnji list]] |date=7 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{cite web |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 |title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata |author= |date=3 November 2010 |work= |publisher=Dalje.com |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.

Jedan je od osnivača [[SDSS|Samostalne demokratske srpske stranke]] 1997. godine u Vukovaru i njen predsjednik od osnutka.

Bio je zastupnik u [[Županijski dom|Županijskom domu Hrvatskog sabora]] od 1997. do 2000. godine, a u dva navrata i zastupnik [[SDSS]]-a i predsjednik Kluba zastupnika [[SDSS]]-a u [[Hrvatski_sabor|Hrvatskom saboru]] između 2003. i 2008. godine. U petom sazivu Sabora bio je član Odbora za europske integracije te Odbora za ravnopravnost spolova.<ref>http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=172</ref> Izabran je i u šesti saziv početkom 2008. godine da bi u listopadu iste godine mandat stavio u mirovanje kada ga je zamjenio [[Mile Horvat]]. U tom periodu u Saboru je bio član Odbora za financije i državni proračun i Odbora za razvoj i obnovu.<ref>http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2291</ref>

Osječko Županijsko državno odvjetništvo je 2016. odbacilo kaznenu prijavu novinarke Karoline Vidović Krišto i povjesničara Josipa Jurčevića protiv Stanimirovića za ratni zločin protiv ratnih ranjenika i bolesnika te civilnog stanovništva, navodeći kako “nije potvrđena sumnja da je Stanimirović počinio zločine za koje se tom prijavom tereti”.<ref>{{Citiranje časopisa|title=NIJE POTVRĐENA OSNOVANA SUMNJA Odbačena kaznena prijava protiv Vojislava Stanimirovića za ratne zločne - Jutarnji List|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nije-potvrdena-osnovana-sumnja-odbacena-kaznena-prijava-protiv-vojislava-stanimirovica-za-ratne-zlocne/4740527/|accessdate=2019-01-09}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Stanimirović, Vojislav}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]