WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T18:03:01Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vojislav'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Vojislav'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = '''Vojislav'''<br>'''Војислав'''		\| ime = '''Vojislav'''<br>'''Војислав'''
	\| slika = [[Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg\|260px]]		\| slika = [[Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg\|260px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T21:42:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = '''Vojislav'''<br>'''Војислав'''
| slika = [[Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|260px]]
| opis =
| titula = ''[[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanski knez]]''
| vladavina = [[1018.]] – [[1043.]]
| krunidba =
| prethodnik =
| nasljednik = [[Neda, dukljanska kneginja]]
| regent =
| titula1 = [[arhont]]
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 = [[Sveti Vladimir]]
| nasljednik1 = [[Mihailo]]
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = Gojislav, Radoslav, [[Mihailo]], Saganek i Predimir
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Vojislavljevići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1043.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = [[Prapratna]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Kršćanstvo|kršćanin]]
}}
'''Vojislav''', [[crnogorski|na crnogor. ćiril.]] '''Војислав''', također se pominje i kao '''Stefan Vojislav''' i '''Dobroslav''' i '''Vojislav Dukljanin''', [[grčki|grč.]] '''Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός'''<ref name="Kekvamen">[http://books.google.me/books?id=GCOeXCOqw4MC&pg=PA27&lpg=PA27&dq=%CE%92%CE%BF%CF%8A%CF%83%CE%B8%CE%BB%E1%BD%B1%CE%B2%CE%BF%CF%82+%E1%BD%81+%CE%94%CE%B9%CE%BF%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%84%CE%B9%CE%B1%CE%BD%E1%BD%B9%CF%82&source=bl&ots=SYKSfMeFoX&sig=fSWwgVAJtyk9ZTXMobEKtRYXaKE&hl=en&sa=X&ei=LTtcUdbVNIfS4QTNkYHIDQ&redir_esc=y#v=onepage&q=%CE%92%CE%BF%CF%8A%CF%83%CE%B8%CE%BB%E1%BD%B1%CE%B2%CE%BF%CF%82%20%E1%BD%81%20%CE%94%CE%B9%CE%BF%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%84%CE%B9%CE%B1%CE%BD%E1%BD%B9%CF%82&f=false Kekvamen, 108.11-12, na grčkom jeziku]</ref>, [[Dukljansko kraljevstvo|dukljanski knez]], [[11. stoljeće|sredinom 11. st.]] utemeljitelj [[Crnogorski vladari|je prve crnogorske povijesne dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]].<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanska_drzava_crnogorski_iskon_i_korijeni_b_sekularac.htm Dr. Božidar Šekularac ''Dukljanska država:Crnogorski iskon i korijen''] </ref>

{{Glavni|Popis crnogorskih vladara}}
===Ime i porijeklo===
''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' spominje ''Vojislava'' i pod imenom ''Dobroslav''.

[[Crnogorska povijest|Crnogorska historiografija]] je utvrdila kao vjerojatno da mu je [[Sveti Vladimir]] bio stric ili rođak.

===Odnosi sa Bizantom===
Kao [[bizant|bizantski]] [[vazal]] ustoličen je za dukljanskoga kneza oko [[1018.]] godine.

[[1035.]] se nakratko osamostalio, no već je [[1036.]] [[Duklja]] opet bila bizantskom provincijom, a Vojsilava su odveli u [[Carigrad]].

Odatle uspijeva pobjeći u [[Duklja|Duklju]] gdje podiže ustanak, sa [[Dukljani|Dukljanima]] napadajući [[Srbi|Srbe]] i [[Tribali|Tribale]].

[[Bizant]]ski [[kronika|kroničar]] [[Ivan Skilica]] (Ιωάννης Σκυλίτζης) o tome izvješćuje:

{{citat|Pošto je Stefan Vojislav bio pobjegao, kao što je ranije rečeno, iz Carigrada i zauzeo [[iliri|ilirske]] planine '''i [[Tribali|Tribale]] i [[Srbi|Srbe]] okolna plemena podložna [[Bizant|Romejima]] napadao i pljačkao''', Monomah nije mogao da podnosi njegove upade i pismeno naredi [[arhont]]u [[Drač]]a - bio je to patrikije Mihailo, sin logoteta Anastasija - da prikupi stratiotsku vojsku Drača koja je bila pod njime, kao i vojske iz susjednim [[tema (Bizant)|tema]] koje su bile njemu podređene.}}<ref>''Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije'', tom III., urednici Georgije Ostrogorski i Franjo Barišić, Vizantološki instutut, [[Beograd]], [[1966.]], str. 159 </ref>

K tomu, bizantski [[brod]], koji je vjerojatno polovio iz južne [[Italija|Italije]] za [[Solun]], zahvaćen [[bura|burom]] bacila na dukljansku obalu. To zlato - pominje se u izvorima 15 kentenara - Vojislav je uzeo za sebe, unatoč tome što je pripadalo [[car]]u Bizanta osobno.

Uslijedio je bizantski vojni odgovor, no Vojislav je [[1040.]] potukao bizantsku vojsku u [[Crmnica|Crmnici]] koju je predvodio ''Evnuh Georgije Provat''.

Poraz je još više razljutio [[Carigrad]], pa je poslata mnogo veća vojska, pod vođstvom ''Kursilija''.

Pomagao je Vojislav i ustanike oko [[Drač|Drača]], pa je [[Bizant]] poduzeo još jedan - veći pohod na Duklju.

Odlučujuća sukob između [[Bizant]]inaca i [[Dukljani|Dukljana]] predvođenih Vojislavom bila je [[Bitka kod Bara 6.-7. listopada 1042.|Bitka kod Bara]] od [[6. listopada|6.]]/[[7. listopada]] [[1042.]] - na obroncima planine Rumija, na lokaciji sela Tuđemil.

===Bitka kod Bara===
[[Datoteka:Slavna pobjeda Vojislava nad Grcima 1042.g..jpg|mini|370px|desno|[[Bitka kod Bara|''Knez Vojislav sa Dukljanima nakon pobjede nad Bizanticima kod Bara 1042. godine (litografija iz 19. st.)'']]]]

U ranu [[jesen]] [[1042.]] Bizantici su u svoju ekspediciju pokoravanja [[Dukljani|Dukljana]] uključili [[vazal]]e, iz [[Hum (država)|Zahumlja]] [[Srbi]]na ''Ljutovida'', koji je imao titulu ''[[strateg]]a [[Srbija|Srbije]]'', te [[župan]]e [[Raška|Raške]] i [[Bosna|Bosne]] i njihove [[postrojba|postrojbe]].

''Kursilije'' je forsirao rijeku [[Bojana|Bojanu]], te se ulogorio kod [[Bar (grad)|Bara]], gdje se nalazio i Vojislavov [[dvor]] [[Prapratna]].

Prema bizantskom operacijskom planu, on je tu trebao sačekati raško-bosansko-humsku vojsku koja je trebala prodrijeti u Duklju dolinama [[Zeta|Zete]] i [[Morača|Morače]], kako bi zajedno napali glavninu dukljanske vojske koja se koncentrirala na prostoru [[Crmnica|Crmnice]] između Bara i [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]].

Bizantski izvori govore da je ''Kursilije'' prema Crmnici koncentrirao "40.000 bojovnika", a njihov nepouzdani kroničar [[Ivan Skilica]] čak "60.000 bojovnika", što je vjerojatno pretjerivanje. U svakom slučaju, nema sumnje da je bizantska vojska bila iznimno jaka. [[Dukljani]] su bili malobrojniji.

Vojislav je, skupa sa svojim sinovima, organizirao posjedanje bojišnice [[6. listopada]] [[1042.]] tijekom kojeg je nebom protutnjao [[komet]] što se kao loš signal dojmilo na bizantsku vojsku.

U ponoć [[6. listopada|6.]]/[[7. listopada]] [[1042.]] [[Dukljani]] su poduzeli napad po logorima bizantske vojske uz strahovitu vrisku i uz zvukove [[truba|truba]] i [[rog (glazbalo)|rogova]], što je paraliziralo Bizantice. Bez obzira na malo vjerojatne cifre o desetinama tisuća pobijenih Bizantinaca, nema sumnje da je, kod [[Bar (grad)|Bara]], bizantska vojska bila masakrirana. <ref>''Ljetopis popa Dukljanina'' izvješćuje u ''Glavi XXXVIII.'' o tijeku ''Bitke kod Bara'' (citat na crnogorskom): ''... Kralj (Vojislav - op.a.) sa svojom vojskom, noću po malo nastupajući tiho se približavaše njihovom logoru. U sred noći pak stiže tamo đe su bile grčke straže i čuvari [[Grci|Grka]], i jurne na njih, te neke pobije, a ostale nagna u bijeg. Kad su to vidjeli Grci, veoma se uznemire. Odmah zatim oglasi se kraljeva truba, a oni koji su bili sa kraljem duvahu u rogove i počeše veoma glasno vikati. a sinovi kraljevi koji bijahu po brdima isto tako počeše odavde i odande trubiti u trube i rogove i vikati. Zatim, lagano se spuštajući niz strane brda, približavahu se neprijateljima, a isto tako je učinio i kralj. Grci se zaista počese jako plašiti, pa pošto su slušali kako se oni sporo spuštaju a kako je bila noć i nijesu mogli da vide, mislili su da se radi o veoma velikoj vojsci, kao što su bili čuli od Baranina. A kad su čuli da je zvuk truba, rogova i vike već blizu i da na njih navaljuju, spopade ih strah, i okrenuše se u bijeg. Kad je pak kralj saznao, a i oni koji su sa njim bili, da Grci bježe, navališe kad se zora približavala na njihov logor, da ih ranjavaju, sijeku i ubijaju goneći ih pred sobom...''</ref>

Istodobno je Gojislav, sin kneza Vojislava, na ''Klobuku'' (kod suvremenog [[Nikšić]]a) predvodio dukljanske postrojbe i pobijedio kombiniranu raško-bosansko-humsku vojsku koja se kod [[Bar (grad)|Bara]] trebala spojiti sa bizantskom.

Bizantski zapovjednik ''Kursilije'' je teško ranjen, no uspio je pobijeći. [[Dukljani]] su nastavili goniti bizantske postrojbe sve do rijeke [[Drim]]a (u suvremenoj [[Albanija|Albaniji]]).

{{glavni|Bitka kod Bara}}

===Dukljanska nezavisnost===
Bizantska vlast bila je trajno zbačena i Duklja je postala neovisnom. Teritorijalno se proširila na oblast [[Drač]]a ([[Albanija]]), do rijeke Vojuše, te ovladala na zapadu [[Travunja|Travunjom]].

Vojislav je u tome razdoblju, istisnuvši dotadašnjeg [[arhont|arhonta]] [[Srbi|Srba]] bizantskog vladara ''Teofila Erotika'', ovladao i dijelom srpskih teritorija pa ga bizantski izvori otada i tako tituliraju.

===Opis suvremenika===
[[Bizant]]ski [[kroničar]] [[Kekvamen]] opisuje Vojislava kao ''lukavog barbarina'':
[[Datoteka:Rumija Moutain.jpg|mini|300px|Crnogorska planina Rumija u čijim se klancima odigrao dukljansko-bizantski sukob [[1042.]]]]
{{citat|Bješe u gradovima [[Dalmacija|Dalmacije]], u Zeti i [[Ston|Stonu]], zavladao toparh Vojislav [[Dukljani]]n (ἦν δὲ εἰς τὰ κάστρα Δαλματίας εἰς τὴν Ζένταν καὶ εἰς τὴν Στάμνον τοπάρχης '''Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός'''). [[Strateg]] htjede da ga zarobi. I što učini? Sprijatelji se s njime da ga obmane. Iako je ovaj bio varvarin, ali po prirodi i iskustvu bješe mudar, pa je on, s jedne strane, primao poklone, a s druge pretvaraše se kao da je caru podanički odan, tobože zbog blagonaklonosti i milosti stratega...Oni se potom sretnu i, izljubivši se, sjednu. Tek što su oni sjeli, na dati znak opkole stratega i, vezavši mu ruke i noge, odvedu ga vezanoga sa njegovim sinom i svom pratnjom i dromonima u Ston. I onim zamkama i mrežama, kojima (strateg) htjede da ulovi, bi ulovljen, na sramotu Romeja'' (Bizantinaca - op.a.).}} <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/kekavmen_o_knezu_vojislavu.htm Kekavmen o tome kako je knez Vojislav zarobio bizantskog stratega u Dubrovniku, na crnogorskom jeziku)]</ref><ref name="Kekvamen"></ref>

===Supruga===
[[Neda, dukljanska kneginja|Neda]], [[Samuilo|nećaka bugarskoga cara Samuila]], bila je žena kneza Vojislava. [[Jakov Lukarić]], [[dubrovnik|dubrovački kroničar]], u svom spisu ''Obilni izvodi iz dubrovačkih anala'' iz [[1605.]] godine navodi da je to Vojislavu navodno bio drugi [[brak]].

{{citat|Dobroslav si marita la seconda volta con Neda figliuola del Re Bulgaro}}

Tvrdi i da Neda po udaji dobila [[latinski|latinsko]] polučila ime Dominika.

{{citat|…ch'era Neda, in Latino Dominica, figliuola del Re de' Bulgari}}

Pretpostavka je da je Neda udajom za Vojislava morala primiti latinsko [[krštenje]], koje je u to vrijeme bilo dominantno u Duklji.

===Sinovi===
Vojislav i Neda imali su pet sinova: Gojislava, Radoslava, [[Mihailo|Mihaila]], Saganeka i Predimira.

===Smrt===
Vojislav je umro [[1043.]]. Sahranjen jeu [[dvor]]skoj kapeli [[Sveti Andrija|Svetoga Andrije]] u [[Prapratna|Prapratni]], na prostoru između [[Bar (grad)|Bar]]a i [[Ulcinj]]a).

===Nasljednici===

Nakon smrti, kao suvladarka, naslijedila ga je njegova žena [[Neda, dukljanska kneginja|Neda]].

Nju je, nakon njezine smrti vjerojatno [[1045.]] godine, vjerojatno nakon jakih unutarnjih sukoba u borbi za vlast, naslijedio sin [[Mihailo]]. <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_knezevi.htm Dr. Radoslav Rotković ''"Kraljevina Vojislavljevića"'' (odlomak)]</ref>

==Povezani članci==
* [[Vojislavljevići]]
* [[Bitka kod Bara]]
* [[Dukljansko Kraljevstvo]]
* [[Prapratna]]

==Vanjske poveznice==
* Dr [[Fran Milobar]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/zivot_dukljanske_kraljevine.htm ''Dukljansko kraljevstvo'', Sarajevo, 1900.g. (odlomak)]

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Vojislav}}

[[Kategorija:Dukljanski vladari]]
[[Kategorija:Crnogorski vojni zapovjednici]]

Vojislav - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica