<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vodokaz</id>
	<title>Vodokaz - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vodokaz"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vodokaz&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T15:55:08Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vodokaz&amp;diff=293232&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vodokaz&amp;diff=293232&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-04T10:07:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vodokaz&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Srbsko, značky povodní.jpg|mini|desno|250px|Visine [[vodostaj]]a u [[Češka|Češkoj]] prilikom [[poplava]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Water gauge Chatfield.jpg|mini|desno|250px|Vodokaz na [[Parna lokomotiva|parnoj lokomotivi]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Communicating vessels.png|mini|desno|250px|[[Spojene posude]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vodokaz&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[naprava]] za određivanje razine vodene površine u [[Vodotok|vodotocima]], [[jezero|jezerima]], [[Umjetno jezero|umjetnim jezerima]] (akumulacijama) i slično. Obično je u obliku letve podijeljene u [[centimetar]]ske oznake, a [[vodostaj]] se mjeri povremeno (nekontinuirano), najčešće jednom dnevno. Također vodokaz je naziv [[cijev]], obično [[staklo|staklenu]], spojenu sa zatvorenom posudom s [[tekućina|tekućinom]] (na primjer [[parni kotao|parnim kotlom]]), na kojoj se kontrolira razina tekućine u posudi, a koristi se [[Spojene posude|zakon o spojenim posudama]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;vodokaz&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65149] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mareograf ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Mareograf}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mareograf&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[mjerni instrument]] koji služi za bilježenje [[morske mijene|morskih mijena]] ([[plima]] i [[oseka]]) i obično se postavlja iznad posebnog napravljenog [[bunar]]a ili [[cijev]]i povezanim s [[more]]m. U bunaru (cijevi) pluta [[plovak]] koji se diže i spušta prateći promjene [[Morska razina|razine morske površine]]. Okomito kretanje plovka prenosi se žicom na kolo; na taj se načini pokreće pisaljka koja na papiru crta krivulju plime i oseke. Papir je namotan na bubanj koji [[Mehanički sat|satni mehanizam]] okreće konstantnom [[brzina|brzinom]]. Danas se podatci uglavnom spremaju u digitalnom obliku. Postoje i mareografi koji se drže na dnu mora i koji rade na principu mjerenja [[tlak]]a stupca vode iznad njih.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Limnigraf ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Limnigraf}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Limnigraf&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Grčki jezik|grč]]. &amp;#039;&amp;#039;λίμνη&amp;#039;&amp;#039;: stajaća voda; jezero + &amp;#039;&amp;#039;γράφω&amp;#039;&amp;#039;: pisati) je mjerni instrument koji neprekidno bilježi razinu vode. Najčešće se koristi mehanički  limnigraf, koji se sastoji od [[plovak|plovka]] u zdencu koji je spojen s vodenim tokom ili umjetnim jezerom, a položaj i pomicanje plovka prenosi se na zapisni uređaj. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;limnigraf&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=36587] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zakom o spojenim posudama ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Spojene posude}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Spojene posude&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su međusobno povezane posude tako da se [[tekućina]] u njima može slobodno [[gibanje|gibati]] iz jedne u drugu. Visina stupca tekućine u svim je spojenim posudama jednaka, što se naziva &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zakonom o spojenim posudama&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;spojene posude&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57477] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako uzmemo [[cijev]] u obliku slova &amp;#039;&amp;#039;U&amp;#039;&amp;#039; i nalijemo u nju vodu, vidjet ćemo da će [[voda]] u jednom i drugom kraku biti jednako visoko. To proizlazi iz činjenice što [[hidrostatski tlak]] na svakom mjestu cijevi koja spaja posude ovisi samo o visini stupca tekućine do površine nad tim mjestom. Kad bi visine obiju strana kod cijevi istog presjeka bile različito visoke, značilo bi da s jedne strane djeluje veća [[sila]] nego s druge, pa bi to izazvalo strujanje tekućine dok se ne bi izjednačile visine u posudama. U vodokaznoj cijevi [[kotao|kotla]] voda stoji jednako visoko kao i u kotlu. Kad se u blizini rijeke iskopa [[bunar]], voda koja se iz rijeke provlači kroz pjeskovito tlo, takozvana temeljna voda, napuni bunar i stoji jednako visoko kao što je i [[vodostaj]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nalaze li se u U cijevi dvije tekućine koje se ne miješaju, na primjer [[ulje]] i voda, dakle različitih [[Relativna gustoća|specifičnih težina]], obje razine tekućina u istoj visini. Ulje ima manju specifičnu težinu &amp;#039;&amp;#039;γ&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;, pa je potreban viši stupac ulja da svojim pritiskom drži ravnotežu stupcu vode u drugom kraku. Vrijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; \frac{\gamma_1}{\gamma_2} = \frac{\rho_1}{\rho_2} = \frac{h_2}{h_1} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključak: specifične težine, odnosno [[gustoća|gustoće]] dviju tekućina u spojenim posudama odnose se obrnuto proporcionalno kao visine njihovih stupaca. Iz navedenog izraza vidimo da ovakva cijev omogućuje određivanje specifične težine neke tekućine ako su poznate ostale 3 veličine. &amp;lt;ref&amp;gt; Velimir Kruz: &amp;quot;Tehnička fizika za tehničke škole&amp;quot;, &amp;quot;Školska knjiga&amp;quot; Zagreb, 1969.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>