WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T22:22:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Otpor.jpg|mini|desno|250px|Specifična vodljivost je [[električna vodljivost]] žice presjeka 1 [[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]] dužine 1[[metar|m]].]]

[[datoteka:Linear Heat flow.svg|mini|250px|desno|Linearni tok [[toplina|topline]] kod [[Toplinska vodljivost|provođenja ili kondukcije topline]].]]

[[datoteka:MagnetEZ.jpg|mini|desno|250px|[[Alnico]] [[feromagnetizam|feromagnet]] u obliku potkove.]]

[[datoteka:Magnet 4.jpg|mini|desno|250px|[[Magnet]] koji lebdi iznad supravodiča zbog [[Meissnerov učinak|Meissnerovog učinka]] ([[Walther Meissner]]).]]

'''Vodljivost''' je [[fizikalna veličina]] koja opisuje utjecaj [[materijal]]a na prijenos [[Električni naboj|električnoga naboja]], [[toplina|topline]] ili [[magnetsko polje|magnetskoga polja]]. <ref> '''vodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65140] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Električna vodljivost ==
{{Glavni|Električna vodljivost}}

'''Električna vodljivost''' (znak ''G'') [[električni vodič|električnog vodiča]] od homogenoga materijala duljine ''l'', [[ploština|ploštine]] poprječnoga presjeka ''S'', dana je izrazom:

:<math>G=\gamma \cdot \frac{S}{l}</math>

gdje je: ''γ'' - električna vodljivost materijala; recipročna je vrijednost [[Električni otpor|električnoga otpora]]; mjerna je jedinica [[simens]] (S).

'''Električna vodljivost''' može se odrediti i kao omjer [[jakost električne struje|jakosti električne struje]] i [[električni napon|napona]] ako su oni nepromjenljivi s vremenom (istosmjerna električna struja i napon), a obrnuto je proporcionalna [[električni otpor|električnom otporu]]:
:<math>G =\frac{I}{U}=\frac{1}{R}</math>
gdje je: ''I'' - [[jakost električne struje]], ''U'' - [[električni napon]], ''R'' - [[električni otpor]].

== Toplinska vodljivost ==
{{Glavni|Toplinska vodljivost}}

'''Toplinska vodljivost''' (znak ''G'') opisuje [[prijenos topline]] kroz tvar vođenjem, količnik je toplinskoga toka (''ɸ'') kroz tvar i temperaturne razlike ''ΔT'' između dviju točaka:

:<math>G= \frac{\phi}{\Delta T}</math>

recipročna je vrijednost [[Toplinski otpor|toplinskoga otpora]]; mjerna je jedinica [[vat]] po [[kelvin]]u (W/K).

Toplinska vodljivost [[Kemijska tvar|tvari]] jednaka je količini [[toplina|topline]] koju provodi kroz jedinicu [[površina|površine]], u jedinici [[Vrijeme (fizika)|vremena]], pri [[Standardni tlak i temperatura|standardnim uvjetima]], a da se pritom vrijednost temperature smanji za jedan stupanj (1 [[Kelvin|K]]) na jedinici puta u smjeru strujanja topline. Ovisi o svojstvima tvari koja provodi toplinu. Jedinica za toplinsku vodljivost je [[vat|W]]/[[metar|m]][[Kelvin|K]]: <ref> [http://fasade.hr/hr/za-investitore/fizika-zgrade/161-ime-se-bavi-fizika-zgrade?start=2] "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.</ref>

: <math> \frac{\Delta Q}{\Delta t} = -k S \frac{\Delta T}{\Delta x} </math>
gdje je: ''Q'' - količina prenešene topline ([[Džul|J]]/[[sekunda|s]] = [[vat|W]]), ''t'' - proteklo vrijeme (s), ''k'' - '''koeficijent toplinske vodljivosti''' (W/[[metar|m]][[Kelvin|K]]) (ovaj faktor se obično mijenja s temperaturom, ali promjena može biti mala, nad nekim značajnim opsegom temperatura, za neke materijale), ''S'' - [[ploština|ploštine]] poprječnoga presjeka (m<sup>2</sup>), <math>\Delta T</math> - temperaturna razlika između krajeva (K), <math>\Delta x</math> - udaljenost među krajevima ([[metar|m]]).

== Magnetska vodljivost ==
{{Glavni|Magnetska vodljivost}}

'''Magnetska vodljivost''' (znak ''Λ'') šipke ili žice, ploštine poprječnoga presjeka ''S'' i duljine ''l'', dana je izrazom:

:<math>\Lambda=\mu \cdot \frac{S}{l}</math>

gdje je: ''μ'' - [[magnetska permeabilnost]]; recipročna je vrijednost reluktancije (magnetskoga otpora) magnetskoga kruga; mjerna je jedinica [[henri]] (H).

== Supravodljivost ==
{{Glavni|Supravodljivost}}

'''Supravodljivost''' je stanje pojedinih [[tvar]]i koje se na niskim [[temperatura]]ma očituje u nestanku njihova [[Električni otpor|električnoga otpora]], prolasku [[električna struja|električne struje]] kroz tanku [[izolator]]sku barijeru unutar njih bez električnoga otpora ('''Josephsonov učinak''' - [[Brian Josephson]]) i lebdenju [[magnet]]a iznad njihove površine ('''Meissnerov učinak''' - [[Walther Meissner]]). <ref> '''supravodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58849] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Supravodǉivost je [[kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava i ne može se objasniti [[Klasična mehanika|klasičnom fizikom]]. Tipično nastaje u nekim [[materijal]]ima na jako niskim [[temperatura]]ma (nižim od -200 [[°C]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]

Vodljivost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica