WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T04:29:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Braine-le-Château JPG02.jpg|mini|desno|250px|Vodenica iz 12. stoljeća]]
[[Datoteka:WaterMill Interior MotionBlur.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost vodenice iz 14. stoljeća]]
[[Datoteka:Roda de Vitruvi.jpg|mini|desno|250px|Model vodenice iz starog Rima]]
'''Vodenica''' je struktura koja koristi [[vodeničko kolo]], za [[mlin|mljevenje]] [[Žitarice|žita]] i dobivanje [[Brašno|brašna]], za [[Pila|piljenje]] dasaka, obradu [[tekstil]]a i druge poslove, koji rade na [[Hidroenergija|vodeni pogon]] (potoka ili rijeke). U [[prapovijest]]i i [[Antika|antičko doba]] postojali su samo ručni mlinovi i mlinovi na životinjski pogon. Princip korištenja snage tekuće vode bio je poznat u prvim stoljećima poslije Krista, ali je primijenjen tek u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], kad se gradnja mlinova proširila u cijeloj [[Europa|Europi]], osobito poslije 12. stoljeća.

==Povijest==
Postoje dvije osnovne vrste vodenica, one koje koriste na vodeničkom kolu vertikalnu [[osovina|osovinu]] i one koje koriste horizontalnu osovinu. Vodenice sa horizontalnom osovinom mogu se dalje podijeliti na vodenice gdje voda teče ispod drvenog kotača, vodenice gdje voda teče u tijelo drvenog kotača i vodenice gdje voda teče preko drvenog kotača.

===Stara Grčka i Rim===
[[Stara Grčka|Stari Grci]] su izmislili dvije osnovne stvari za vodenicu: [[vodeničko kolo]] i [[Zupčanik|zupčasti prijenosnik]]. Prvi dokazi o vodeničkom kolu pogonjenim vodom potječu iz 3. stoljeća pr. Kr., u mjestu Perahora u [[Grčka|Grčkoj]]. Prvi koji je opisao rad vodenica bio je Filon iz [[Bizant]]a (280. – 220. pr. Kr.). <ref> Oleson John Peter: "Greek and Roman Mechanical Water-Lifting Devices: The History of a Technology", 1984., publisher = University of Toronto Press </ref> <ref> Wikander Örjan: "Handbook of Ancient Water Technology", 2000., publisher = Brill, Leiden </ref>

U [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]] prvi koji je opisao rad vodenica bio je [[Vitruvije]]. Stari Rimljani su koristili vodenice na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[Potok|potocima]], za dobivanje [[brašno|brašna]], rezanje [[kamen]]a, drobljenje kamena, u svojim provincijama u [[Anatolija|Anatoliji]], [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], [[Francuska|Francuskoj]]. Vodenice u Anatoliji su imale mehanizam sa koljenastim vratilom i ojnicom. 537. general [[Belizar]] je koristio brod – vodenicu, za vrijeme dok su opkoljavali [[Istočni Goti|Istočne Gote]].

===Srednji vijek===
U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] se nastavilo sa gradnjom vodenica. U [[Irska|Irskoj]] su gradili [[Elektrane na plimu i oseku|vodenice na plimu i oseku]]. Godine 1086. napisana je velika knjiga "[[Domesday Book]]" u [[Engleska|Engleskoj]]. U toj knjizi, napisanoj po zahtjevu [[Vilim I. Osvajač|Vilima I. Osvajača]], bila su popisana vlasništva nad zemljištima i nekretninama u svrhu ubiranja [[porez]]a. Prema toj knjizi na jugu Engleske postojalo je 5 624 vodenica. Oko 400 ljudi koristilo se jednom vodenicom.

===Povijest vodenica u svijetu===
U [[Kina|Kini]], za vrijeme [[dinastija Han|dinastije Han]], vodenice su se koristile za dobivanje brašna i za pogon mijeha kod proizvodnje lijevanog [[Željezo|željeza]].

[[Arapi]] su naučili graditi vodenice od starih Grka. Uglavnom su ih koristili za podizanje vode, čak i do 30 metara ([[Al-Andalus]]). Oni su taj način korištenja nazivali noria.

U [[Indija|Indiji]] se vodenice i dan danas koriste za dobivanje brašna, ima ih još oko 200 000 koje rade, a u [[Nepal]]u oko 25 000 u pogonu. <ref> [http://web.media.mit.edu/~nathan/nepal/ghatta/SEI.html] "Nepal Ghatta Project" </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidroenergija]]
[[Kategorija: Jednostavni strojevi]]

Vodenice - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica