Suradnik10 u (test) 12:38, 4. travanj 2025.

2025-04-04T12:38:52Z

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2025. u 12:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Voće'''-->[[Datoteka:La Boqueria.JPG\|mini\|300px\|desno\|Voće na glavnoj tržnici ''La Boqueria'' u [[Barcelona\|Barceloni]]]]		<!--'''Voće'''-->[[Datoteka:La Boqueria.JPG\|mini\|300px\|desno\|Voće na glavnoj tržnici ''La Boqueria'' u [[Barcelona\|Barceloni]]]]
	'''Voće''' je zbirna imenica koja podrazumijeva [[plod]]ove ili [[sjeme]]nke najčešće višegodišnjih [[drvo\|stabala]] i [[grm]]ova koji se uglavnom mogu jesti prijesni. Botanička razlika između voća i povrća je ta da je voće sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća. [[Paprika\|Paprike]], [[rajčica]], [[Tikva\|tikvice]], [[patlidžan]], [[grašak]], [[~~bamija~~]], [[maslina]], [[Tikva\|bundeve]] i [[krastavac\|krastavci]] su isto plodovi koji pripadaju voću, ali pošto nisu slatki niti [[kiseline\|kiseli]], kulinarski se smatraju i pripremaju kao [[povrće]]. <ref>[https://www.organicnet.co/magazine/iz-ugla-botanike-zasto-je-paradajz-voce-a-borovnice-nisu-bobice Iz ugla botanike, zašto je paradajz voće, a borovnice nisu bobice?] pristupljeno 25 lipnja 2019</ref>		'''Voće''' je zbirna imenica koja podrazumijeva [[plod]]ove ili [[sjeme]]nke najčešće višegodišnjih [[drvo\|stabala]] i [[grm]]ova koji se uglavnom mogu jesti prijesni. Botanička razlika između voća i povrća je ta da je voće sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća. [[Paprika\|Paprike]], [[rajčica]], [[Tikva\|tikvice]], [[patlidžan]], [[grašak]], [[abelmošus]], [[maslina]], [[Tikva\|bundeve]] i [[krastavac\|krastavci]] su isto plodovi koji pripadaju voću, ali pošto nisu slatki niti [[kiseline\|kiseli]], kulinarski se smatraju i pripremaju kao [[povrće]]. <ref>[https://www.organicnet.co/magazine/iz-ugla-botanike-zasto-je-paradajz-voce-a-borovnice-nisu-bobice Iz ugla botanike, zašto je paradajz voće, a borovnice nisu bobice?] pristupljeno 25 lipnja 2019</ref>

	Dinja i lubenica smatraju se voćem ali botančki su povrće.<ref>[https://zivim.gloria.hr/jedem/koliko-ste-sigurni-da-znate-sto-je-voce-a-sto-zapravo-povrce/8617529/ Istina i zabluda: Koliko ste sigurni da znate što je voće, a što zapravo povrće?] pristupljeno 25. lipnja 2019</ref>		Dinja i lubenica smatraju se voćem ali botančki su povrće.<ref>[https://zivim.gloria.hr/jedem/koliko-ste-sigurni-da-znate-sto-je-voce-a-sto-zapravo-povrce/8617529/ Istina i zabluda: Koliko ste sigurni da znate što je voće, a što zapravo povrće?] pristupljeno 25. lipnja 2019</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:41:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:La Boqueria.JPG|mini|300px|desno|Voće na glavnoj tržnici ''La Boqueria'' u [[Barcelona|Barceloni]]]]
'''Voće''' je zbirna imenica koja podrazumijeva [[plod]]ove ili [[sjeme]]nke najčešće višegodišnjih [[drvo|stabala]] i [[grm]]ova koji se uglavnom mogu jesti prijesni. Botanička razlika između voća i povrća je ta da je voće sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća. [[Paprika|Paprike]], [[rajčica]], [[Tikva|tikvice]], [[patlidžan]], [[grašak]], [[bamija]], [[maslina]], [[Tikva|bundeve]] i [[krastavac|krastavci]] su isto plodovi koji pripadaju voću, ali pošto nisu slatki niti [[kiseline|kiseli]], kulinarski se smatraju i pripremaju kao [[povrće]]. <ref>[https://www.organicnet.co/magazine/iz-ugla-botanike-zasto-je-paradajz-voce-a-borovnice-nisu-bobice Iz ugla botanike, zašto je paradajz voće, a borovnice nisu bobice?] pristupljeno 25 lipnja 2019</ref>

Dinja i lubenica smatraju se voćem ali botančki su povrće.<ref>[https://zivim.gloria.hr/jedem/koliko-ste-sigurni-da-znate-sto-je-voce-a-sto-zapravo-povrce/8617529/ Istina i zabluda: Koliko ste sigurni da znate što je voće, a što zapravo povrće?] pristupljeno 25. lipnja 2019</ref>

==Opis==
Voće su plodovi kultiviranih voćaka ili samoniklih višegodišnjih [[Biljke|biljaka]] namijenjenih ljudskoj [[Prehrana|prehrani]] u svježem ili prerađenom stanju. Uspijeva na svim [[Kontinent|kontinentima]] i u svim klimatskim područjima gdje za pojedine vrste postoji odgovarajući sastav [[Tlo|tla]] i [[Klima|klimatski uvjeti]].
Od svih namirnica biljnog podrijetla voće se, zbog svoje boje i oblika, mirisa, dobra okusa, biološke i prehrambene vrijednosti nalazi na jelovnicima od najstarijih vremena do danas, a najviše se cijeni zbog svojeg kemijskog sastava.

==Kemijski sastav voća==
Maseni udio vode, u kojoj je otopljena većina voćnih sastojaka, iznosi 70 do 90%. [[Voda]] u voću ima važnu fiziološku ulogu jer aktivira lučenje u [[Želudac|želucu]] i crijevima, te povoljno djeluje na [[Bubreg|bubrege]] i [[Koža|kožu]].
Svi sastojci voća, osim vode, čine njegovu ''suhu tvar'', a mogu biti topljivi i netopljivi u voćnom soku. Topivi voćni sastojci su: [[šećer]], [[kiseline]], neke obojene tvari, te dio [[Minerali|mineralnih]] i [[Pektin|pektinskih]] tvari. Netopive sastojke čini [[celuloza]], [[škrob]], te dio pektinskih i mineralnih tvari.
Važnost voća je i u tom što obiluje [[Vitamini|''vitaminima'']]. Osobito ima mnogo [[Vitamin C|vitamina C]] ([[Divlji šipak|ružin šipak]], [[limun]], [[naranča]], kivi, [[jagoda]], [[kupina]] itd.), provitamina A (ružin šipak, [[ananas]], [[marelica]], [[breskva]] itd.) i vitamina B-kompleksa ([[banana]], [[jabuka]], [[šljiva]], jagoda itd.). Najviše [[Vitamini|vitamina]] nalazi se ispod kore voća tako da se guljanjem sirovog voća gubi dosta vitamina.
Osim vitamina, vrlo važan sastojak voća su i ''voćne kiseline'' - [[Limunska kiselina|limunska]], [[Jabučna kiselina|jabučna]], vinska i dr. One daju svježem voću ugodan kiselkast [[okus]]. U voću ih ima 3 do 4%. ''Mineralnih tvari'', poput soli [[Kalcij|kalcija]], [[Kalij|kalija]], [[Fosfor|fosfora]], [[Natrij|natrija]], [[Željezo|željeza]] i dr. u voću ima približno 1%. [[Enzim|''Enzimi'']] u voću imaju ulogu organskih [[Katalizator|katalizatora]] u biokemijskim procesima. Oni su uzročnici promjena boje i mirisa pojedinih vrsta voća.

==Energetska vrijednost==
Energetska vrijednost voća nije velika jer manji udio otpada na energijske sastojke. Najhranjiviji i najvredniji sastojci voća su [[Fruktoza|''šećeri'']]. Ljudski ih organizam najlakše apsorbira pa voće ne samo što osvježava, već je i lako [[Probava|probavljivo]]. Više šećera od prosjeka imaju sve vrste sušenog voća, a osobito datulje. U voću ima i [[Celuloza|''celuloze'']]. Iako je neprobavljiva, ona vrlo dobro djeluje na rad crijeva. Celuloza zajedno s pektinskim tvarima čini osnovnu strukturu biljnog [[Tkivo|tkiva]]. ''Pektin'' je također [[Polisaharidi|polisaharid]]. On gusto ukuhanom voću daje sposobnost želiranja.
U voću ima otprilike 1% [[Bjelančevine|bjelančevina]], nešto manje [[masti]].

==Voće u prehrambenoj industriji==
Voće je važna [[Sirovine|sirovina]] u prehrambenoj industriji za proizvodnju voćnih napitaka, [[Pekmez|pekmeza]], [[marmelada]], [[Džem|džemova]], kompota, voćnih [[Jogurt|jogurta]] i sl.

==Voće u ugostiteljstvu i kulinarstvu==
Sirovo voće poslužuje se kao [[desert]]. Marmelade i voćni sokovi najčešće se poslužuju za [[doručak]], za desert se poslužuju razni kompoti. Voće je i sastavni dio mnogih [[Kolač|kolača]] ([[savijača]] od jabuka, nabujaka, [[Pita (hrana)|pita]] od jabuka, pita od oraha itd.). Jabuke se, npr., mogu [[peći]] i pržiti, a rabe se i za izradu krema. Sirovo ili kuhano voće poslužuje se i kao dodatak nekim mesnim jelima. Voće se također rabi za pripremu nekih umaka i [[salata]].
Voće se još rabi za pravljenje različitih vrsta voćnih [[rakija]], od kojih su najtraženije šljivovica i tropica (lozovača ili [[komovica]]).

==Vrste voća==
Voće se razlikuje prema vremenu sazrijevanja, stupnju sazrijevanja, namjeni i prema podrijetlu proizvodnje.

- Prema ''vremenu sazrijevanja'' razlikuje se rano ili proljetno voće, ljetno voće i kasno ili jesensko voće.

- Prema ''stupnju sazrijevanja'' voće može biti zrelo za branje, zrelo za jelo i zrelo za preradu.

- Prema stanju u kojem je dopremljeno na tržište razlikuje se svježe voće, sušeno voće, prerađevine od voća i duboko zamrznuto voće.

- Prema ''namjeni'' voće može biti stolno i voće za preradu.

- Prema ''podrijetlu proizvodnje'' razlikuju se ''kontinentalno voće'' , koje uspijeva na području kontinentalne i umjerene klime i ''južno voće, ''koje uspijeva na području sredozemne i suptropske klime. Voće iz tropskih krajeva naziva se još i ''egzotično voće'' ([[mango]], [[papaja]]...)

=====Kontinentalno voće=====
U kontinentalno voće ubrajaju se:

- jabučasto voće (jabuke, [[kruška]], [[dunja]], mušmula, [[smokva]])

- koštunjičavo voće ([[Šljiva|šljive]], [[Višnja|višnje]], trešnje, breskve, [[Marelica|marelice]]...)

- jagodasto voće (vrtne i [[Šumska jagoda|šumske]] [[Jagoda|jagode]], [[Kupina|kupine]], [[Malina|maline]], [[Murva|dud]])

- bobičasto voće ([[grožđe]], [[ribiz]], [[ogrozd]], [[Borovnica|borovnice]], [[Brusnica|brusnice]], [[Divlji šipak|ružin šipak]], [[aronija]], [[jarebika]], [[mukinja]])

- jezgrasto/ jezgričavo voće ([[Orasi|orah]], [[lješnjak]], [[badem]], [[Pitomi kesten|kesten]], [[mak]], [[kikiriki]])

- [[Dinja|dinje]] i [[Lubenica|lubenice]]

=====Južno voće=====
U južno voće ubrajaju se:

- agrumi ([[limun]], [[naranča]], [[mandarina]], [[grejp]], [[smokva]], [[rogač]], [[Obični mogranj|mogranj]], [[Kaki jabuka|kaki]], [[žižula]], [[oskoruša]], planika, [[Pinija|pinjol]], [[Aktinidija|kivi]])

- voće s područja ''sutropske klime'' ([[ananas]], [[banana]], [[datulja]], [[Kokosova palma|kokosov orah]], [[avokado]], [[pistacija]], [[kiwano]])

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija: Voće| ]]

Voće - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 12:38, 4. travanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica