WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T05:08:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Cloud forest mount kinabalu.jpg|mini|desno|300px|[[Vlažnost zraka|Vlažan zrak]] u [[Tropska kišna šuma|tropskoj šumi]].]]

[[datoteka:dewpoint.jpg|300px|desno|mini|[[Dijagram]] pokazuje najveći postotak [[vodena para|vodene pare]] u [[zrak]]u prije [[kondenzacija|kondenzacije]], koji može biti iznad [[Razina mora|razine mora]], u ovisnosti o [[temperatura|temperaturi]]. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih [[molekula]] u zraku.]]

[[datoteka:Heavy mist over lake Kaviskis (Lithuania).jpg|mini|300px|desno|[[Magla]] iznad [[jezero|jezera]].]]

[[datoteka:condensation on water bottle.jpg|mini|desno|300px|[[Vodena para]] iz toplijeg [[zrak]]a se pretvara u [[tekućina|tekućinu]] (kondenzira) nakon dodira s hladnom [[boca|bocom]].]]

'''Vlaga''' je [[vodena para]] sadržana u nekom sredstvu (na primjer u [[zrak]]u) ili [[voda]] sadržana u nekom sredstvu bez obzira na [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. <ref> '''vlaga''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65042] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Vlaga također označava prisutnost [[voda|vode]] u nekom u prostoru (primjerice u podrumu jedne [[zgrada|zgrade]]).<ref name="ABC Chemie1">''Brockhaus ABC Chemie'', VEB F. A. Brockhaus Verlag Leipzig 1965, S. 408−409.</ref> U [[fizika|fizici]] i [[Znanost materijala|znanosti o materijalima]] govorimo o sadržaju vode. [[Plin]]ovita vlaga se općenito naziva [[vlažnost zraka]], a u kombinaciji sa tekućom vodom [[magla]] ili [[vodena para]]. Apsolutna vlažnost zraka pokazuje koliko vodene pare sadrži jedinica [[obujam|obujma]] plina. Prevelika [[koncentracija]] vlage u zraku pogoduje stvaranju [[Gljive|gljivica]], [[bakterija]] i [[Plijesan|plijesni]] u zidovima, te povećanju broja [[Grinje|grinja]] u prašini (preko 45% [[Relativna vlažnost|relativne vlažnosti]]), što može uzrokovati razne [[bolest]]i.<ref Name = "Euro-pil Vlaga">[http://www.euro-pil.hr/vlaga Vlaga], Euro-pil.hr</ref>
Povlačenje vode s površine ili iz tvari općenito se naziva [[sušenje]] ili [[odvodnja]].<ref Name = "ABC Chemie2"> Brockhaus ABC Chemie'', FA Brockhaus VEB Verlag Leipzigu 1965 , str 1441. </ref>

== Vlažnost zraka ==
{{glavni|Vlažnost zraka}}

'''Vlažnost zraka''' izražava se količinom [[vodena para|vodene pare]] u [[zrak]]u na različite načine, i to kao apsolutna vlažnost, [[relativna vlažnost]], [[parcijalni tlak]] vodene pare i drugo.

Mješavina suhog [[zrak]]a i [[voda|vode]] ([[vodena para|vodene pare]] i kapljevine) naziva se vlažni zrak (vlažni uzduh). [[Termodinamika|Termodinamička]] svojstva suhog zraka uglavnom određuju [[plin]]ovi [[dušik]] i [[kisik]] sadržani u zraku, dok se sadržaj i utjecaj preostalih suhih plinova u zraku najčešće može zanemariti. Vlažni zrak promatra se kao mješavina samo dviju sastojaka (komponenti) – suhog zraka (''z'') i vodene pare (''p'').

Ako se zamisli da se odstrani suhi zrak iz nekog zatvorenog obujma ([[volumen]]a) ispunjenog vlažnim zrakom pod apsolutnim [[tlak]]om ''p'', preostala vodena para raširila bi se po cijelom volumenu i poprimila (manji) tlak koji se naziva [[parcijalni tlak]] pare ''pp''. Za apsolutni tlak vlažnog zraka (ukupni) ''p'' vrijedi:

:<math> p = p_z + p_p </math>

pri čemu je s ''pz'' označen parcijalni tlak suhog zraka.

Ako [[tlak]] vlažnog zraka iznosi oko 1 [[Bar (jedinica)|bar]], za njegove sastojke dovoljno točno vrijedi [[jednadžba stanja idealnog plina]]. Tako za suhi zrak vrijedi jednadžba:

:<math> p_z \cdot V = m_z \cdot R_z \cdot T </math>

a za vodenu paru u zraku:

:<math> p_p \cdot V = m_p \cdot R_p \cdot T </math>

pri čemu su: ''V'' – ukupni [[volumen]] ([[obujam]]) vlažnog zraka ([[Kubni metar u sekundi|m3/h]]), ''T'' – temperatura vlažnog zraka ([[kelvin|K]]), ''mz'', ''mp'' – masa suhog zraka odnosno pare ([[kilogram|kg]]), ''Rz'', ''Rp'' – [[plinska konstanta]] za suhi zrak odnosno paru ([[džul|J]]/kgK).

Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare jednaka je tlaku zasićenja ([[Isparavanje|isparavanja]]) vodene pare ''p' '' (''pp maks = p' '') koji zavisi samo od temperature ([[temperatura]] zasićenja to jest [[vrelište]]).

Vlažnost zraka ''x'' (apsolutna vlažnost) određuje sadržaj vode (pare i kapljevine) u vlažnom zraku, a predstavlja omjer [[masa|mase]] vode ''mv'' i mase suhog zraka ''mz'':

:<math> x = \frac{m_v}{m_z}\ </math>

gdje su: ''mz, mv'' – [[masa]] suhog zraka odnosno vode (kg). Ukupna masa vlažnog zraka prema tome iznosi:

:<math> m = m_v + m_z = m_z \cdot (1 + x) </math>

Granične slučajeve predstavljaju suhi zrak (''mv'' = 0, ''x'' = 0) i čista voda (''mz'' = 0, ''x'' = ∞). Zrak koji ne sadrži kapljevitu vodu (''mk'' = 0, sadrži vodu samo u obliku pare ''mv = mp'') naziva se nezasićeni vlažni zrak ako je parcijalni tlak vodene pare manji od tlaka zasićenja pri danoj temperaturi (''pp'' < ''p' ''), odnosno zasićeni vlažni zrak kad vrijedi ''pp = pp maks = p' ''. Za nezasićeni i za zasićeni zrak može se vlažnost ''x = xp'' odrediti prema izrazu:

:<math> x = \frac{m_p}{m_z} = \frac{R_z}{R_p} \cdot \frac{p_p}{p_z} = 0,622 \cdot \frac{p_p}{p_z} </math>

Zasićeni zrak sadrži najveću moguću masu vodene pare. Vlažnost zasićenog zraka označit će se oznakom ''x' ''. Zrak koji sadrži kapljice i/ili [[kristal]]e vode naziva se prezasićeni zrak ([[magla]], susnježna magla i ledena magla).

=== Relativna vlažnost ===
{{glavni|Relativna vlažnost}}

''Relativna vlažnost'' zraka ''φ'' određuje se izrazom:

:<math> \phi = \frac{m_p}{m_{p\,max}} = \frac{m_p}{m'} = \frac{p_p}{p'} </math>

φ = mp/mp maks = pp/p' (2.25)
tako da ''φ'' može poprimiti vrijednosti od 0 do 1 (odnosno od 0 do 100%). Relativna vlažnost povećava se povećanjem [[tlak]]a ili smanjenjem temperature zraka. Smanjenjem temperature ili povećanjem tlaka pri ''φ'' = 1 (zasićeni vlažni zrak) dolazi do [[kondenzacija|kondenzacije]] onog dijela vlage u zraku koji premašuje najveću moguću količinu, tako da se relativna vlažnost ne mijenja (ostaje ''φ'' = 1). Kondenzirana voda u obliku magle može se odgovarajućim postupcima izdvojiti. Očito, ovo izdvajanje vode (sušenje odnosno smanjivanje vlažnosti ''x'' zraka) najuspješnije se može obaviti [[hlađenje]]m zraka (smanjenje temperature) neposredno iza [[kompresor]]a (najviši tlak). Ovdje treba postići najnižu temperaturu zraka u cijelom [[pneumatika|pneumatskom sustavu]], čime se osigurava da nigdje u sustavu neće doći do kondenzacije vode. <ref> [http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf] "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidrologija]]

Vlaga - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica