https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vladimir_Vari%C4%87akVladimir Varićak - Povijest promjena2026-08-08T08:34:54ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vladimir_Vari%C4%87ak&diff=222591&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-14T00:22:32Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Vladimir Varićak'''-->{{NPOV/provjeriti|autor=Guburljuk}}<!-- pri kraju -->'''Vladimir Varićak''' ([[Švica]] kraj [[Otočac|Otočca]], [[16. ožujka]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[17. siječnja]] [[1942.]]), hrvatski matematičar i teorijski fizičar [[Srbi u Hrvatskoj|srpskog podrijetla]].<ref name=školnov>Buljan I. »Hrvatski matematički velikan koji je otkrio Ruđera«, ''[[Školske novine]]'', 8. svibnja 2018., br. 17 (2018.), str. 24</ref><br />
<br />
Rođen je u Švici kraj Otočca 1865. godine. <br />
Osnovnu je pohađao u Sisku, u Petrinji nižu realku koju je završio 1880., a višu realku u Zagrebu koju je završio 1883. godine.<ref name="mis">[http://mis.element.hr/fajli/563/09-07.pdf Vladimir Varićak (1865. – 1942.)] s. 169</ref> Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1888. godine. Doktorirao je već 1891. godine na temu "Teorija nožištnih krivulja".<ref name="mis"/> Nakon toga radio je kao profesor na realnim gimnazijama u Zemunu, Bakru, Zagrebu i Osijeku.<ref name="mis"/> Predavao je [[Milutin Milanković|Milutinu Milankoviću]]. Nastavio je s akademskim napredovanjem te je habilitirao na Mudroslovnom fakultetu 1895. godine. Iste je godine dodijeljena dozvola predavanja na sveučilištu (venia legendi) za algebarsku analizu i sfernu trigonometriju.<ref name="mis"/> 1898. je godine osnovana Šumarska akademija. Varićak je u novoj školi kao učitelj matematike i fizike. 1899. je godine postao [[suplent]] na Mudroslovnom fakultetu nakon što je otišao prof. [[Karel Zahradnik]] u Brno, a već 1902. predaje matematiku kao redovni profesor.<ref name="rektori"/> Redovni član [[HAZU]] od 1904. godine.<ref name="Ljetopis 1905">[http://www.archive.org/details/ljetopisjugosla01umjegoog Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1905. vol.20, 1906., s. 7-16, JAZU, Zagreb]</ref> Vrlo je zaslužan za razvitak hrvatskog matematičara [[Radivoj Kašanin|Radivoja Kašanina]] koji je tada studirao u Zagrebu, i bio je instruktor [[Đuro Kurepa|Đuri Kurepi]] te [[Vilim Feller|Vilimu Felleru]].<ref name=školnov/> Akademske godine 1921./1922. obnašao je Varićak dužnost dekana fakulteta. Bio je rektor [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u Zagrebu od 1921. do 1922. godine. Prorektor je bio nakon rektorskog mandata 1922./1923. te 1928./1929. - 1931./1932. Kad je umro rektor Miler 1928. godine, po drugi je put izabran za prorektora.<ref name="rektori"/><br />
Bio je član [[Češka akademija znanosti|Češke akademije znanosti]], [[SANU]] i [[Hrvatskog prirodoslovnog društva]].<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63907 Vladimir Vanićak] Natuknica u mrežnom izdanju [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije LZMK-a]]. Pristupljeno 1. listopada 2019.</ref><br />
<br />
Znanstveni interesi prof. Varićaka bili su teorija ravninskih krivulja, teorija funkcija, teorija relativnosti i matematičko-pedagoška problematika. Mnogo je pridonio analiziranju Boškovićeva matematičkog djelovanja.<ref name="rektori">[http://www.unizg.hr/rektori/vvaricak.htm Rektori zagrebačkog sveučilišta]</ref> Bio je svjetskog ugleda. Vodio je znanstvenu polemičku korespondenciju s vodećim svjetskim fizičarima poput [[Einstein]]a (1909. - 1913.) i drugima.<ref>Miller, A.I. (1981), "Varičak and Einstein", Albert Einstein's special theory of relativity. Emergence (1905) and early interpretation (1905–1911), Reading: Addison–Wesley, s. 249–253, {{ISBN|0-201-04679-2}}</ref><br />
<br />
Premda je za života prvo bio [[pravoslavac]], a kasnije [[grkokatolici|grkokatolik]], ustao je protiv teze o navodnom »srpstvu« [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] i time »dokazao da pripada hrvatskom vjerskom i kulturnom okružju«.<ref>Ilakovac, Ksenofont i Paušek-Baždar, Snježana. »Akademik Vladimir Varićak u hrvatskoj i svjetskoj znanosti«, HAZU, 2018.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Varićak, Vladimir}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Otočac]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski matematičari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski fizičari]]<br />
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]</div>WikiSysop