WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T03:49:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Vladimir Stojčev Владимир Стойчев
|slika = Генерал Владимир Стойчев.jpg
|opis =
|veličina = 200px
|datum rođenja = [[24. ožujka]] ili [[24. veljače|veljače]] [[1892.]][[[julijanski kalendar|j. k.]]]
|mjesto rođenja = [[Sarajevo]], [[Osmansko Carstvo]]
|datum smrti = [[27. travnja]] [[1990.]]
|mjesto smrti = [[Sofija]], [[Bugarska]]
|nacionalnost = [[Datoteka: Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Bugari|Bugarin]]
|puno ime = Vladimir Dimitrov Stojčev
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule =
|knjige =
|služba = [[1912.]] – [[1945.]]
|čin = [[General pukovnik]]
|ratovi = [[Balkanski ratovi]] [[Prvi svjetski rat]] [[Drugi svjetski rat]]
|bitke =
|vojska = [[Datoteka: Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Bugarska]]
|rod = [[konjica]]
|jedinice =
|zapovijedao = [[Prva armija (Bugarska)|1. armija]] [[Prva bugarska armija]]
|odlikovanja =
}}
'''Vladimir Dimitrov Stojčev''' ([[bugarski jezik|bug.]] Владимир Стойчев, [[Sarajevo]]<ref name="mjesto" />, 24. ožujka ili veljače<ref name="mjesto" /> 1892.[[[julijanski kalendar|j. k.]]] – [[Sofija]], 27. travnja 1990.) bio je bugarski časnik, vojni, politički i športski djelatnik.<ref name="bio" />

== Životopis ==
Vladimir Stojčev sin je Elene Petrovič, kćeri Sarajevskog [[kmet]]a i Dimitra Stojčeva, ađutanta kneza [[Aleksandar I. Battenberg|Aleksandra Battenberga]]. Izvori navode dva mjesta rođenja, Sarajevo i Sofiju, kao i više različitih datuma, a vjerojatni su 24. ožujka ili veljače 1892. godine (po julijanskom kalendaru).<ref name="mjesto" /> Obitelj 1893. godine seli u Sofiju.<ref name="brat" /> Kad je imao 11 godina, umire mu otac i majka ga šalje svojoj rođakinji u Beč, čiji je suprug [[Arthur von Pongracz]] konjički časnik. Ujak ga upisuje na uglednu [[Terezijanska vojna akademija|Terezijansku vojnu akademiju]] koja je školovala aristokratske sinove pripremajući ih za diplomate, visoke dužnosnike ili vojnike. Za sedam godina na akademiji Stojčev je naučio njemački, engleski i francuski jezik, a služio se i starogrčkim. Isticao se i u športu: prvak je u hrvanju klasičnim stilom, među boljim je bokserima u svojoj kategoriji, vrhunski je jahač, a bavio se i mačevanjem, gimnastikom, tenisom i klizanjem.

=== Vojna i politička karijera ===
Nakon školovanja u Beču vraća se u Bugarsku i upisuje Vojnu školu u Sofiji. Zbog [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] prekida školovanje, dobrovoljno se javlja i kao [[junker]] 1. konjičke pukovnije sudjeluje u borbi. Iako ranjen, nije napustio položaj i za to je nagrađen vojnim ordenom za hrabrost 4. stepena. Sudjelovao je i u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] protiv Srbije, Grčke i Crne Gore. Nakon ratova upisuje i završava viši kurs Vojne škole i dobiva čin potporučnika.

U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] kao komandir voda 8. konjičke pukovnije sudjeluje u odbrani Egejske obale i dobiva čin poručnika. Ujesen 1915. godine premješten je u Gardijsku konjičku pukovniju (''Лейбгвардейски конен полк'') u Sofiji i postaje instruktor jahanja u Vojnoj školi. Kapetan postaje 1919. godine.

Završava Vojnu akademiju 1929. godine i dobiva čin majora. Generalštabnu akademiju završio je 1930. godine, a sljedeće godine imenovan je vojnim [[ataše]]om u Parizu i Londonu. Nakon uspješne diplomatske misije postaje potpukovnik.

Načelnikom Konjičke škole u Sofiji imenovan je 1934. godine. Iste godine kao član političke grupe "Zveno" (''звено'' - veza, spona; grupa) sudjeluje u [[Devetnaestosvibanjski prevrat|Devetnaestosvibanjskom prevratu]] (''Деветнадесетомайският преврат'') i dobiva visoke dužnosti: komandu Druge konjičke pukovnije, načelnika štaba konjičke inspekcije i pomoćnika direktora uzgajališta konja u [[Božurište|Božurištu]]. Nakon sloma prevrata 1935. godine Stojčev je demobiliziran zbog antimonarhističkog djelovanja, nekoliko puta je hapšen i interniran u [[Malko Trnovo]].

U [[Domovinska fronta (Bugarska)|Domovinsku frontu]], koja je osnovana 1942. godine, stupili su mnogi članovi grupe "Zveno". Domovinska fronta je 9. rujna 1944. godine organizirala prevrat kojim je promijenjena bugarska politika, te je Bugarska nastavila rat na strani [[Saveznici|Saveznika]]. Stojčev je u rujnu dobio čin pukovnika i general-majora i imenovan načelnikom Sofijskog garnizona. Postaje član Biroa Nacionalnog saveza Domovinske fronte i pristupa Bugarskoj komunističkoj partiji.

Zapovijedao je Prvom armijom<ref name="prva" group="N" /> u Stracinsko–Kumanovskoj operaciji u listopadu i studenome, istovremeno s još trima operacijama u kojima su sudjelovale bugarske armije (Niška, Kosovska i Bregalničko–Strumička operacija), kojom prilikom je oslobođeno [[Skoplje]].

Stojčev je imenovan zapovjednikom Prve bugarske armije<ref name="prva" group="N" /> koja je osnovana krajem studenoga 1944. godine i dobiva čin general-potpukovnika. Prva bugarska armija u sastavu Treće ukrajinske fronte [[Fjodor Tolbuhin|Maršala Tolbuhina]] djelovala je u završnim operacijama Drugog svjetskoga rata na području Vojvodine, Mađarske i Austrije. Stojčev je 8. svibnja 1945. godine u [[Klagenfurt]]u s britanskim zapovjednikom Petog korpusa Osme britanske armije Charlesom Keightleyjem potpisao demarkacijski sporazum.<ref name="ba1" />

Jedini je strani general koji je pozvan na [[Parada pobjede u Moskvi 1945.|paradu pobjede u Moskvi 24. lipnja 1945. godine]] i na njoj je sudjelovao u [[mimohod]]u.<ref name="nabor" />

Po svršetku Drugoga svjetskog rata obnaša dužnost političkog predstavnika Bugarske u [[Washington]]u i u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] od 1945. do 1947. godine.

Između 1949. i 1990. godine bio je narodni predstavnik u Bugarskome saboru (''Народно събрание'') u devet uzastopnih mandata (28. – 35.).

== Šport ==
Iako se Stojčev počeo baviti raznim športovima još za vrijeme školovanja u Beču, svoje najveće uspjehe postigao je u [[konjički šport|konjičkom športu]] između dvaju svjetskih ratova. Sudjelovao je na oko 200 natjecanja i osvojio oko 200 nagrada.<ref name="dnes" /> Među njima je najistaknutija "Majstor jahanja" iz Luzerna 1927. godine. Bugarsku je u konjičkom športu predstavljao na dvjema [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], 1924. u [[VIII. Olimpijske igre - Pariz 1924.|Parizu]] i 1928. godine u [[IX. Olimpijske igre - Amsterdam 1928.|Amsterdamu]].<ref name="oi" />

Poslije Drugog svjetskog rata obnaša mnoge športske dužnosti. Postao je predsjednik Vrhovnog komiteta za fizičku kulturu i šport 1947. godine. Predsjednik Bugarskog olimpijskog komiteta je od 1952. do 1982. godine, a član Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je od 1952. do 1987. godine, nakon čega je postao počasni predsjednik.<ref name="mok" />

== Odličja i priznanja ==
* Stojčev je za vojne zasluge dobio mnogobrojna visoka bugarska i međunarodna odličja.<ref name="bs" />
* Pored glavnog ulaza Ministrastva mladeži i športa 2014. godine predjednik Bugarske otkrio je spomenik Vladimiru Stojčevu.<ref name="fakti" />
* U ruskom gradu Žukovu je 2017. godine nazvana ulica po Vladimiru Stojčevu i postavljena spomen-ploča.<ref name="kaluga" />
* Bugarska pošta je 2017. godine objavila [[poštanska marka|marku]] s likom Vladimira Stojčeva povodom 125. obljetnice njegovog rođenja.<ref name="mtit" /> Marka se izbacuje iz optjecaja 2021. godine.<ref name="mti" />

== Izvori ==
{{izvori| refs=
<ref name="bio">[https://zemia-news.bg/index.php/ottuk-ottam-2/23846-edin-velik-balgarin.html Pukovnik u rezervi Stefan Stefanov, "Jedan veliki Bugarin", životopis Vladimira Stojčeva u časopisu ''Zemja'' (Zemlja)] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 22. listopada 2014., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="mjesto">Mjesto rođenja je vjerojatno Sarajevo. U izvorima se javlja i Sofija. Usto se u izvorima nalazi pet datuma rođenja (iskazani po julijanskom kalendaru; za detalje pogledati [[Razgovor:Vladimir Stojčev#Izvori|SZR]]):
* 24. veljače 1892. Sarajevo ili Sofija
* 11. ožujka 1892. Sofija (vjerojatno netočan podatak)
* 24. ožujka 1892. Sarajevo
* 7. travnja 1892. Sofija
* 7. travnja 1893. Sofija</ref>
<ref name="nabor">[http://www.nabore.bg/statia/velikiyat-general-vladimir-stoichev-666-14 Sjećanja književnika Stanka Mihajlova, na stranici ''www.nabore.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (pristupljeno: 1. prosinca 2020.) Opis slika u na toj stranici:
* Bugarski pukovnik u Beogradu s Josipom Titom
* Stasit i uredan, iako nizak rastom, general je poštivao svakoga
* General Stojčev sa svojim zamjenikom generalom Šterjom Atanasovim
* Ministar unutrašnjih poslova Angel Solakov nagrađuje generala Vladimira Stojčeva
* General je doživio stare godine
* Časnik Stojčev u mladosti
* Vladimir Stojčev (desno na slici) sudjelovao je na paradi pobjede u Moskvi 1945. godine</ref>
<ref name="ba1">[https://armymedia.bg/archives/85138 Mihail Grigorov, ''Голям патриот, командир и спортист'' (Veliki domoljub, zapovjednik i športaš), članak na stranici informacijskog centra Ministarstva odbrane Bugarske, ''www.armymedia.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 24. ožujka 2017., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="kaluga">[http://kaluga24.tv/bedros-kirkorov-pomog-ukrepit-svyaz-kaluzhskoj-oblasti-s-bolgariej/ Članak povodom otkrivanja spomen-ploče u Žukovu na stranici ''kaluga24.tv''] {{jezikk|ru.|ruski}} (objavljeno: 8. lipnja 2017., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="fakti">[https://fakti.bg/bulgaria/117684-i-prezidentat-svede-glava-pred-gen-vladimir-stoichev ''И президентът сведе глава пред ген. Владимир Стойчев'' (I predsjednik se poklonio pred generalom Vladimirom Stojčevim), vijest povodom otkrivanja spomenika u Sofiji, sa stranice ''fakti.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 22. listopada 2020., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="brat">[http://bratushka.ru/general-vladimir-stojchev/ Životopis Vladimira Stojčeva na stranici ''bratushka.ru''] {{jezikk|ru.|ruski}} (objavljeno: 824. ožujka 2020., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="mok">[https://web.archive.org/web/20120307122956/http://www.reinhardt-consult.de/Olympiade/IOC-Besetzung/IOC-Mitglieder/ioc-mitglieder1.html Članovi Međunarodnog olimpijskog odbora, arhiva na ''web.archive.org'' izvorne stranice ''www.reinhardt-consult.de''] {{jezikk|njem.|njemački}} (posljednja izmjena: 10. prosinca 2011., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="oi">[https://web.archive.org/web/20200417155241/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/vladimir-stoychev-1.html Arhivirana stranica ''www.sports-reference.com'' sa životopisom i olimpiskiim rezultatima Vladimira Stojčeva] (pristupljeno: 1. prosinca 2020.) {{jezikk|en.|engleski}}</ref>
<ref name="dnes">[https://www.dnes.bg/sport/2012/05/20/agent-na-fbr-servira-shampansko-na-general-stoichev.159208 ''Агент на ФБР сервира шампанско на генерал Стойчев'' (Agent FBI-a servirao šampanjac generalu Stojčevu), članak Vasilena Dimitrova na stranici ''www.dnes.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 20. svibnja 2012., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="bs">[http://forum.boinaslava.net/showthread.php?t=6033&page=6&p=134522 Kronološki popisi iz života Vladimira Stojčeva na stranici ''forum.boinaslava.net''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (posljednja izmjena: 21. prosinca 2012., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="mtit">[https://www.mtitc.government.bg/bg/category/1/poshtenska-marka-se-posveshtava-na-edin-ot-uchreditelite-na-bulgarskiya-olimpiyski-komitet-gen-vladimir-stoychev Ceremonija povodom izdavanja poštanske marke s likom Vladimira Stojčeva, ''www.mtitc.government.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 24. veljače 2017., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
<ref name="mti">[https://www.mtitc.government.bg/sites/default/files/rd-08-182_29062020.pdf Naredba o izbacivanju iz upotrebe maraka izdanih 2017. godine, primijenjuje se od 3. ožujka 2021. godine, ''www.mtitc.government.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 29. lipnja 2020., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)</ref>
}}

=== Ostali izvori ===
* [https://www.armymedia.bg/archives/74030 Dobromir Pelov, ''Генерал Владимир Стойчев- Зад ореола на легендата'' (General Vladimir Stojčev – Iza aureole legende), članak na stranici informacijskog centra Ministarstva odbrane Bugarske, ''www.armymedia.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 2. prosinca 2016., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)
* [http://www.svv-bg.com/images/news/Stoychev_biography.pdf Životopis Vladimira stojčeva na stranici Saveza vojnih veterana Bugarske, ''www.svv-bg.com''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (pristupljeno: 1. prosinca 2020.)
* [https://web.archive.org/web/20151119110331/http://www.militarymuseum.bg/Pages/Military%20history/Military%20calendar/March.html Arhivirana stranica ''www.militarymuseum.bg'' – rođenja u kalendaru Vojnog muzeja za mjesec ožujak] {{jezikk|bug.|bugarski}} (pristupljeno: 1. prosinca 2020.)
* [https://www.bgolympic.org/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/90-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8-%D0%B2-%D0%BC%D0%BE%D0%BA Vladimir Stojčev u popisu dužnosnika pri MOK-u na stranici BOK-a, ''www.bgolympic.org''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (pristupljeno: 1. prosinca 2020.)
* [http://epicenter.bg/article/Georgi-Yordanov--Nashiyat-general---proslaven-komandir-i-viden-patriot-/180996/11/0 Georgi Jordanov: ''Нашият генерал - прославен командир и виден патриот'' (Naš general – proslavljeni zapovjednik i istaknuti domoljub), članak na stranici ''epicenter.bg''] {{jezikk|bug.|bugarski}} (objavljeno: 23. travnja 2019., pristupljeno: 1. prosinca 2020.)

== Napomene ==
{{izvori|group="N"|refs=
<ref name="prva" group="N">Prva armija i Prva bugarska armija ne predstavljaju istu postrojbu: Prva bugarska armija postojala je samo od studenoga 1944. do srpnja 1945. godine. Prva armija je u sklopu oružanih snaga Bugarske, i u razdoblju od rujna 1912. do rujna 1944. godine (Bugarsko Carstvo), a zatim i njenih sljednica od prevrata u rujnu 1944. godine (Narodna republika Bugarska do 1990. i Republika Bugarska od 1991.godine). Obje su armije djelovale u operacijama Treće ukrajinske fronte i Stojčev je zapovijedao objema.</ref>}}

{{GLAVNIRASPORED:Stojčev, Vladimir}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bugarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]

Vladimir Stojčev - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica