WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T07:43:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Vladimir Brodnjak
| slika =
| slika_širina =
| naslov = Vladimir Brodnjak
| datum_rođenja = [[16. prosinca]] [[1922.]]
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]]
| datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1992.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Hrvati|hrvatsko]]
| narodnost =
| etnicitet = [[Hrvati|Hrvat]]
| polje = [[jezikoslovlje]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

'''Vladimir Brodnjak''' ([[Zagreb]], [[16. prosinca]] [[1922.]] - [[Zagreb]], [[8. ožujka]] [[1992.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[novinar]], [[leksikograf]] i [[prevoditelj]].

== Životopis ==
Vladimir Brodnjak rodio se je u Zagrebu 1922. godine u obrtničkoj obitelji u tzv. "donjoj" [[Ilica|Ilici]].<ref>[[Boro Pavlović]], ''Poezija Vladimira Brodnjaka'', str. 263., u: ''Taj Hrvatski'', prir. [[Ante Selak]], Školske novine, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-7457-084-4}}</ref> Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnome gradu. Drugu klasičnu [[Gimnazija|gimnaziju]] polazio je i završio u Zagrebu i [[1941.]] godine upisao se je na Filozofski fakultet u [[Zagreb]]u gdje je studirao slavistiku-[[hrvatski jezik]] i [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]]. Posljednje dvije godine [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] prekinuo je studij i služio u [[Hrvatsko domobranstvo|domobranskim jedinicama]], a jedno vrijeme bio je vojni bjegunac i ilegalac.<ref name="Vladimir Brodnjak">Vladimir Brodnjak, ''Druga strana medalje: zapisi iz dnevnika na rubu rata'', [[Školske novine]], Zagreb, 1996., {{ISBN|953-160-071-6}}, Bilješka o piscu, str. 234.</ref> Nakon završetka Drugoga svjetskog rata nastavio je studij a potom je išao na "dosluženje" vojnoga roka u [[Sarajevo]].<ref name="V.Brodnjak">Vladimir Brodnjak, ''Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika'', 2. nepromijenjeno izd., Školske novine, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-7457-074-7}}, Bilješka o piscu, str. 631.</ref> [[1950.]] godine Vladimir Brodnjak zaposlio se je kao novinar i [[lektor]] u ''[[Vjesnik]]ovoj'' kući.<ref name="Vladimir Brodnjak"/> Dvije godine nakon toga, [[1952.]] godine, zaposlio se je u nakladničkome poduzeću "Naprijed" gdje je radio sljedećih 35 godina, sve do umirovljenja, kao lektor, urednik, redaktor, te kao književni prevoditelj prevodeći djela s [[Francuski jezik|francuskoga]] i [[Njemački jezik|njemačkoga jezika]].<ref name="Vladimir Brodnjak"/> Radeći u "Naprijedu" bavio se i razlikama između hrvatskoga jezika i [[Srpski jezik|srpskoga jezika]] te je destljećima skupljao građu, evidentirao razlike, tumačio ih, ispisivao rukom na kartice i slagao ih za svoje životno djelo, najopsežniji hrvatski razlikovni rječnik,<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9642 Hrvatska enciklopedija: Brodnjak, Vladimir], pristupljeno 27. lipnja 2015.</ref> kapitalni ''[[Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika]]'', u 632 stranice.{{fusg|1}} Taj rječnik koji je objavljen 1991. godine sadržava 40.000 različitih riječi i izvedenica između ta dva jezika.<ref>Miro Modrinić, ''Institut Brodnjak'', str. 265., u: ''Taj Hrvatski'', prir. [[Ante Selak]], Školske novine, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-7457-084-4}}</ref>

Umro je u Zagrebu 8. ožujka 1992. godine, nakon duge i teške bolesti.

== Djela ==
* ''Velika Epohina enciklopedija aforizama'', (redakcija Vladimir Brodnjak et al.), Epoha, Zagreb 1968. (2. izd. Prosvjeta, Zagreb, 1977., 3. izd. Prosvjeta [etc.], Zagreb, 1978., 4. izd. Prosvjeta [etc.], Zagreb, 1984.)
* ''Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika'', Školske novine, Zagreb, 1991. (2. nepromijenjeno izd. 1992., 3. nepromijenjeno izd. 1993., 4. nepromijenjeno izd. 1998.)
* ''Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika'', Školske novine-Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. (džepno izd., pripremio Ivo Klarić)
=== Posmrtno ===
* ''Druga strana medalje: zapisi iz dnevnika na rubu rata'', (roman),{{fusg|2}} ur. Ivan Rodić, Školske novine, Zagreb, 1996.

== Prijevodi ==
Nepotpun popis:
* [[Romain Gary]], ''Odjeća bez ljudi'', Zora, Zagreb, 1956.
* [[Jacques Lanzmann]], ''Američki štakor'', Zora, Zagreb, 1962.
* [[Ferdinand Lallemand]], ''Pitejev brodski dnevnik'', Epoha, Zagreb, 1963. (supr. Dušanka Radimir)
* [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas]], ''Grof Monte Kristo'', Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1964.
* [[Charles Morazé]] i suradnici, ''Devetnaesto stoljeće: 1775-1905. Dio 3, Kulturni uspon u Evropi'', Naprijed, Zagreb, 1976.
* Charles Morazé i suradnici, ''Devetnaesto stoljeće: 1775-1905. Dio 3, Svjetovi na prekretnici'', Naprijed, Zagreb, 1976. (V. Brodnjak i suradnici)
* Alexandre Dumas, ''Grof Monte Christo'', Globus media, Zagreb, 2004.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"(...) Na kratak razgovor je nerado pristao, jer "u knjizi je sve rečeno" i "ja se ne želim hvaliti". — U "Naprijedu" smo [[1950-ih|pedesetih godina]] - odgovara Brodnjak na pitanje kako je sve počelo - u biblioteci "Svjetski klasici 19. stoljeća" puno prevodili služeći se i radovima srpskih prevodilaca. U to je doba još bila na snazi ustavna odredba o četirima službenim jezicima u Jugoslaviji (srpskom, hrvatskom, [[Slovenski jezik|slovenskom]] i [[Makedonski jezik|makedonskom]]), a kroatiziranje srpskih tekstova je još bio zakonit posao. Tako sam bilježio sve leksičke, sintaktičke i stilističke osobitosti srpskoga jezika, ispisivao ih na listiće želeći napraviti priručnik za "čitanje s razumijevanjem" srpskih književnih djela. Nakon desetak "srpskih" knjiga koje su mu prošle kroz ruke, Vladimir Brodnjak uviđa da tzv. srbizama ima vrlo mnogo i da će to biti obiman i ozbiljan posao. A taj se posao u međuvremenu, zahvaljujući promjeni političke klime - u kojoj je sada mogao živjeti samo [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik]] - pretvorio u "kontrarevolucionarnu rabotu". Sasvim razumljivo ako se čak i od sveučilišnih profesora moglo čuti da "nacionalisti poturaju tezu da postoje dvije varijante našeg jezika, hrvatska i srpska, a to nije točno". Brodnjaka sve to potiče da svoj savjetnik za čitanje srpskih književnih tekstova proširi na rječnik. Na pravi dvojezični rječnik srpskog i hrvatskog književnog jezika. (...)"''<ref>Sineva Pasini, ''Dobri duh jednog rječnika'', str. 170.-171., u: ''Taj Hrvatski'', prir. Ante Selak, Školske novine, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-7457-084-4}}</ref>
#{{fusd|2}}Roman je pronađen u Brodnjakovoj rukopisnoj ostavštini.<ref name="Vladimir Brodnjak"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Brodnjak, Vladimir}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Vladimir Brodnjak - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica