<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vjetrohvat</id>
	<title>Vjetrohvat - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vjetrohvat"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vjetrohvat&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T03:51:33Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vjetrohvat&amp;diff=176820&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vjetrohvat&amp;diff=176820&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T09:14:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vjetrohvat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Edificios en Yazd, Irán, 2016-09-21, DD 17.jpg|mini|desno|250px|Ab anbar vodospremnici s dvostrukim kupolama i vjetrohvatima u pustinjskom gradu [[Jazd]]a ([[Iran]]).]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wind-Tower-and-Qanat-Cooling-1.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni [[iran]]ski sustav hlađenja prostorije pomoću [[kanat]]a i vjetrohvata.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vjetrohvat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[konstrukcija]] u obliku [[dimnjak]]a koja je smještena iznad objekta, a ima dva funkcionalna otvora koji služe dovođenju i odvođenju [[zrak]]a. Otvori vjetrohvata smješteni su najčešće na svim fasadama tornja zbog učinkovitijeg dovođenja svježeg zraka. Ulazni zrak dolazi i iz [[kanat]]skog tunela, koji prolazi do prostorije kroz okomito okno i pritom stvara niski [[tlak]] ([[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijev učinak]]), te izvlači hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se miješa sa svježim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim [[Pustinja|pustinjskim]] područjima ovaj sustav može smanjiti temperaturu zraka i preko 15 [[Celzijev stupanj|°C]], a jedan kanat može služiti za hlađenje više vjetrohvata. Ipak, miješani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sustavi hlađenja pomoću kanata i vjetrotornja rabe se u pustinjskim područjima preko 1000 godina. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://putopisi.net/azija/iran/yazd/] &amp;quot;Yazd&amp;quot;, Putopisi blog, putopisi.net, 2011. &amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetrohvat je uobičajen u tradicionalnoj [[Iranska arhitektura|iranskoj arhitekturi]] za stvaranje prirodnog provjetravanja u zgradama, a danas se mogu pronaći širom [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Način rada ==&lt;br /&gt;
Središnji [[Iran]] ima veliku temperaturnu razliku između noći i dana. Mnoge zgrade su sagrađene od debele [[keramika|keramike]], koja djeluje kao [[toplinska izolacija]] (vrlo mali [[Toplinska vodljivost|koeficijent toplinske vodljivosti]] &amp;#039;&amp;#039;k&amp;#039;&amp;#039;). Osim toga, kuće su vrlo blizu jedna druge, s malim [[prozor]]ima, da bi se umanjio utjecaj [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] i grijanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Konstrukcija]] vjetrohvata se ostvaruje na nekoliko načina, ali najčešće se gradi visoka kula, koja ima otvor s jedne strane, i to obično na strani gdje su puhali uobičajeni [[Vjetar|vjetrovi]], kako bi ih se moglo “uhvatiti”. Strujanje zrake je ulazilo u središte zgrade, kako bi mogla hladiti unutrašnjost. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponekad se koristio i [[kanat]] ili podzemni kanal koji je dopremao [[Pitka voda|pitku vodu]]. Vrući zrak je ulazio u otvor za kanat, hladio se u dodiru s hladnijom zemljom i vodom, a zatim bi prolazio kroz unutrašnjost zgrade i izlazio kroz otvor na visokoj kuli. Na taj način se unutrašnjost prostorija hladila slično kao [[sunčev dimnjak|sunčevim dimnjakom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija vjetrohvata je bila toliko uspješna, da se koristila i kao [[Rashladnik|rashladni uređaj]] ili &amp;#039;&amp;#039;jakčal&amp;#039;&amp;#039; ([[Perzijski jezik|perz]]. spremište leda). Već oko 400. pr. Kr. perzijski [[inženjer]]i svladali su tehnike čuvanja [[led]]a u pustinjama usred ljeta. Led su u velikim količinama donosili tijekom zime s obližnjih [[planina]], a pohranjivali su ga u posebno projektirane prirodne hladnjače ili &amp;#039;&amp;#039;jakčale&amp;#039;&amp;#039;, koji  se sastoje od velike i debelim zidovima dobro izolirane prostorije, koja je pri dnu spojena na kanat, gdje je koristila hladan podzemni zrak za rasladnjivanje tijekom velikih vrućina. Zahvaljujući tom sustavu led se topio vrlo sporo, i bio je dostupan tijekom cijele godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
* Hassan Fathy: &amp;quot;[http://www.unu.edu/unupress/unupbooks/80a01e/80A01E00.htm#Contents Natural Energy and Vernacular Architecture]&amp;quot;&lt;br /&gt;
* Bahadori Mehdi N.: &amp;quot;Passive Cooling Systems in Iranian Architecture&amp;quot;, journal = Scientific American, [http://paccs.fugadeideas.org/disclaimer/fairuse.php?file=cooling_syst_iran.html&amp;amp;title=Passive%20Cooling%20Systems%20in%20Iranian%20Architecture], 2007.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Iranu]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest Irana]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>