Suradnik10 u (test) 16:05, 20. svibanj 2026.

2026-05-20T16:05:23Z

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2026. u 16:05
Redak 46:		Redak 46:

	== Izvori ==		== Izvori ==
			{{izvori}}

	== Literatura ==		== Literatura ==
Redak 54:		Redak 54:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat-inline\|Witchcraft}}~~
	* [https://www.britannica.com/topic/witchcraft Vještičarstvo] Britannica {{eng oznaka}}		* [https://www.britannica.com/topic/witchcraft Vještičarstvo] Britannica {{eng oznaka}}

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Ezoterija)

2026-04-17T09:04:54Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Ezoterija)

Nova stranica

[[Slika:Brooklyn Museum - Pretty Teacher (Linda maestra) - Francisco de Goya y Lucientes.jpg|250px|desno|mini|Dvije vještice na metli, djelo [[Francisco Goya|Francisca Goye]] iz oko [[1797.]] godine]]
'''Vještičarstvo''' ili '''vještičarenje''' je prema [[pučko vjerovanje|pučkom vjerovanju]], predstavlja navodno korištenje natprirodnih sila i magijskih obreda s ciljem izazivanja štetnih djelovanja po druge ljude, stvari i životinje. Ženska osoba koja se bavi vještičarenjem naziva se ''[[vještice|vještica]]'', dok je muška osoba poznata kao ''vještac''. U [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Europa|Europi]] i [[novi vijek|ranoj novoj eri]] vjerovalo se da vještice nanose zlo zajednici uz pomoć saveza sa [[demon|zlodusima]] i [[Sotona|vragom]]. Na Zapadu je vještičarstvo uključivalo tajne noćne sastanke vještica na kojima se uživalo u [[kanibalizam|kanibalizmu]], orgijanju s vragom i prakticiranju [[crna magija|crne magije]].<ref>[https://www.britannica.com/topic/witchcraft Vještičarstvo] Britannica</ref> S vremenom je nastala panika i [[histerija]] vezana uz vještice što je dovelo do progona ljudi, osobito žena, koje su bivale optužene za zlokobno bavljenje [[magija|magijom]] i vještičarenjem u cilju nanošenja zla nevinim ljudima. To je dovelo do iniciranja [[lov na vještice|lova na vještice]] koji je bio djelatan ujedno u [[katoličanstvo|katoličkim]] i u [[protestantizam|protestantskim]] europskim zemljama, kao i u prekomorskim europskim kolonijama. Progoni ljudi optuženih za vještičarenje postupno su opali tijekom i nakon [[prosvjetiteljstvo|razdoblja prosvjetiteljstva]], čime je vjerovanje u vještice bilo suzbijeno u [[zapadni svijet|zapadnom svijetu]].

Vjerovanje u vještičarenje opstalo je u autohtonim kulturuma [[Afrika|afričkog kontinenta]], kao i na prostorima [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Azija|Azije]], gdje se i dalje događaju progoni ljudi optuženih za vještičarstvo koji često bivaju linčovani od strane svoje zajednice koja ih je odbacila i osudila.

U suvremeno doba u porastu je prakticiranje praksi poput [[proricanje|proricanja]], [[meditacija|meditacije]], vizualizacije i tehnika samopomoći koje se smatraju dijelom [[neopoganstvo|novopoganskih]] i [[New Age]] pokreta. Taj fenomen je prvenstveno zapadnjački i dio pop kulture. Jedan od takvih modernih poganskih tradicija je [[Wicca]], koja je u nekim zemljama zadobila status religije.

== Progoni vještica ==
[[Slika:Sprenger - Malleus maleficarum, 1669 - BEIC 9477645.tiff|200px|lijevo|mini|"Malj za vještice" (''Malleus maleficarum''), 1486.]]
Intenzivniji progoni vještica počeli su sredinom [[14. stoljeće|14. stoljeća]], da bi eskalirali krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i zahvatili gotovo čitavu Europu. Godine [[1484.]] [[papa]] [[Inocent VIII.]] (1484. – 1492.) donio je [[papinska bula|papinsku bulu]] ''Summis desiderantes affectibus'' kojom je Crkva priznala postojanje vještica i odredila radnje usmjerene na njihovo suzbijanje. Bula je donesena na traženje [[dominikanci|dominikanskog]] [[inkvizicija|inkvizitora]] [[Heinrich Kramer|Heinricha Kramera]] (1430. – 1505.) kojemu su lokalne vlasti u [[Njemačka|Njemačkoj]] odbijale pomoći u progonu vještica. Godine [[1491.]] [[Sveučilište u Kölnu]] je izdalo upozorenje svima koji bi izrazili nevjericu u stvarnost vještičarstva, što je onda bilo ''temelj za optužbu za ometanje Inkvizicije".<ref>Baigent, Michael i Leigh, Richard, Inkvizicija, str. 102.</ref> Tim činom su i vještičarstvo i nevjerica u postojanje istog postali [[hereza]], čime je stvorena atmosfera [[paranoja|paranoje]], koja je pokrenula dotad neviđeni mehanizam progona ljudi, osobito žena, pod optužbom za vještičarenje.

Godine [[1486.]] Heinrich Kramer i [[Jakob Sprenger]] (o. 1435. – 1495.) napisali su zloglasno djelo "[[Malleus maleficarum|Malj vještica]]" (''Malleus maleficarum'') u kojem se sustavno opisuje sve dotadašnje znanje o vješticama i [[magija|magiji]], s time da je središte narativa bilo prebačeno na [[ugovor s vragom]] što ga sklapa vještica koja zauzvrat stječe nadnaravne sposobnosti.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/38443 Malleus maleficarum] Hrvatska enciklopedija</ref>

Suđenja optuženima za vještičarstvo bila su okrutna, jer je ispitivanje pratila tortura tijekom koje bi uhićeni naposljetku posustajali zbog nanesene boli i priznavali najnevjerojatnije događaje koje bi inkvizicija koristila kao dokaz da su optuženi doista vršili zle radnje, činili štetu ljudima i životinjama te sklapali saveze sa Sotonom i [[demon]]ima kako bi zadobile natprirodne moći. Poslije tako dobivenog priznanja optuženici bi bili osuđeni, najčešće na spaljivanje na lomači ili bi bili pogubljeni na neki drugi način, a potom njihovo tijelo bilo spaljeno na lomači.

Progoni i pogubljenja poprimili su s vremenom nevjerojatne razmjere, a bili su zastupljeni i u [[katoličanstvo|katoličkim]] i u [[protestantizam|protestanskim]] zemljama. [[Nadbiskup]] [[Trier]]a je, između [[1587.]] i [[1593.]] godine, spalio 368 vještica, dok je [[Ženeva|ženevski]] [[biskup]] dao spaliti 500 navodnih vještica u svega tri mjeseca svoje službe. Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]], biskup [[Würzburg]]a dao je spaliti oko 900 ljudi, uključujući svog nećaka, devetnaest svećenika i veliki broj djece optužene za seksualne odnose s demonima. Nešto kasnije, između [[1623.]] i [[1633.]] biskup Bamberga dao je spaliti više od 600 vještica. Prema nekim izračunima, inkvizicija je unutar sto i pedeset godina spalila barem 30.000 navodnih vještica.<ref>Baigent, Michael i Leigh, Richard, Inkvizicija, str. 116.</ref>

=== Progoni vještica u Hrvatskoj ===
{{Glavni|Progon vještica u Hrvatskoj}}
Magija je bila smatrana zločinom već u [[statut]]ima srednjovjekovnih dalmatinskih i primorskih komuna u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. U ''[[Korčulanski statut|Korčulanskom statutu]]'' iz [[1214.]] godine, u dvanaestom poglavlju ''O čarobnjaštvu'' piše<ref name="#1">[https://blagamisterije.com/magiju-su-u-starim-hrvatskim-zakonicima-smatrali-zlocinom-vec-od-13-stoljeca/24127/ Magiju su u starim hrvatskim zakonicima smatrali zločinom već od 13. stoljeća -blagamisterije.com]
</ref>:

U Dubrovačkom statutu iz [[1272.]] godine, u sedmom poglavlju ''O čarobnjaštvu'' piše<ref name="#1"/>:

Jednako tome, u ''[[Statut grada Splita|Splitskom statutu]]'' iz [[1312.]] godine u osamdeset i sedmom poglavlju ''O čarobnjačkom umijeću'' navodi se<ref name="#1"/>:

Početkom 17. stoljeća u hrvatske je procese protiv vještica doprijelo tadašnje europsko shvaćanje da su vještice udružene u tajnu sektu koja povremeno održava sastanke, nazvane [[crni sabat|sabatima]] na koje vještice lete namazane [[vještičja mast|vještičjom mašću]]. Sastanci su se održavali u [[gluho doba noći]], a kao mjesta sastajanja se u spisima najčešće spominju raskrižja puteva i obližnje planine (u Hrvatskoj su to najčešće [[Medvednica]] i [[Klek]]). Na sastancima su se vještice gostile raznim jelima i pićima, naročito gibanicom, a neke od njih su na strahovitoj torturi priznale čak da su jele i ljudsko meso. Vjerovalo se da tim gozbama prisustvuje i sam đavao, s kojim su vještice ponekad spolno općile. Vrag je bio opisan kao muškarac, a na torturama se navode i neka od njegovih brojnih imena: Primus, Matić, Markaj, Lucifer, Kralj, Silnjak, Gasperl itd.{{ni}}
[[Slika:A witch casting spells over a steaming cauldron. Engraving b Wellcome V0025855.jpg|200px|desno|mini|Vještica izvodi čarolije nad kipućim kotlom, gravura iz 18. stoljeća]]
Najveći broj dokumentiranih slučajeva progona vještica zabilježen je na teritoriju [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], od čega najviše s područja [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[Gradec]]a i utvrđenog crkvenog sjedišta [[Kaptol]]a.<ref>Vukelić, Deniver, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, str. 384.</ref> Najstariji sačuvani izvor o suđenju zbog vještičarenja i magije na prostoru Gradeca zabilježen je [[17. ožujka]] [[1360.]] goidne, kada su dvije žene, Alica i Margareta, optužene za [[čaranje]] i vračanje. U razdoblju između [[14. stoljeće|14.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeća]] sačuvani su [[sud]]ski zapisi o suđenju trideset i sedam žena, od kojih je šesnaest spaljeno na lomači, četrnaest ih je oslobođeno, tri su protjerane, jedna je umrla u zatvoru, a trima je sudbina nepoznata.<ref>Vukelić, Deniver, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, str. 389.</ref> Optuženici su najčešće suđeni zbog bajanja, priprave čarobnog napitka, gatanja i crne magije, a u rjeđim slučajevima i zbog đavolskih umijeća.

Godine [[1457.]] građanke Gradeca Margareta i Doroteja bile su optužene da su se bavile [[proricanje|proricanjem sudbine]]. Utamničene su, ali su kasnije ipak oslobođene pod prijetnjom storge kazne ako ih se opet uhvati u vračanju. Iste godine su u kući Margarete pronađene neke ispisane čarolije, dječje glave, zlo korijenje i natpici, zbog čega je mučena i išibana te izgnana iz grada uz prijetnju pogubljenja ukoliko se ikada vrati. U isto vrijeme bila je optužena i Jela Rogačica pod optužbom da je kupala ženu svoga rođaka kako bi je zaštitila od njegova zlostavljanja. Mučena je i na mukama je sve priznala te je bila osuđena na spaljivanje na lomači, ali je u međuvremenu umrla u zatvoru od posljedica mučenja.<ref>Vukelić, Deniver, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, str. 390–391.</ref>

Godine [[1486.]] spaljene su na lomači Jelena, supruga orača Petra, Margareta Zobaj i Orsa Precza zbog zločina vještičarenja. Prva je optužena da je spravljala otrovne pripravke i da je pokušala otrovati drvodjelju Martina, druga je optužena da je dala dvojici muškaraca da popiju pauka, a treća da je pokušala otrovati jednu ženu mišjim prahom.

U sudskom procesu u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]] održanom [[1585.]] godine, bile su optužene Katarina Kavničijan, Uršula Bešenić i Doroteja Golub za čarobnjaštvo, proizvodnju vještičje masti, let na metli i bacanje [[urok]]a.

Povećanje broja suđenja za zločine vještičarenja u 17. stoljeću povezuje se s [[kuga|epidemijom kuge]], kao i odluka provincijalnog crkvenog sinoda održanog u [[Trnava|Trnavi]] [[1611.]] godine na kojem je donesena odluka o obavezniom propovijedanju protiv čarobnjaštva na svakoj [[sveta misa|svetoj misi]].<ref>Vukelić, Deniver, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, str. 394.</ref>

Godine [[1758.]] [[Hrvatski vladari|hrvatsko-ugarska kraljica]] [[Marija Terezija]] (1740. – 1780.) zabranila je podizanje sudskih optužnica protiv optuženih za bavljenje magijom i vještičarenjem, bez izričitog caričinog dopuštenja.

== Izvori ==

== Literatura ==

* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Inkvizicija, Stari Grad, Zagreb, 2002.'' {{ISBN|953-6716-20-8}}
* ''Vukelić, Deniver, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, Školska knjiga, Zagreb, 2021.'' {{ISBN|978-953-0-62025-4}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Witchcraft}}
* [https://www.britannica.com/topic/witchcraft Vještičarstvo] Britannica {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Vještičarstvo| ]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Povijest religije]]
[[Kategorija:Praznovjerje]]
[[Kategorija:Ezoterija]]

Vještičarstvo - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 16:05, 20. svibanj 2026.

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Ezoterija)