<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vitamin_D</id>
	<title>Vitamin D - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vitamin_D"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_D&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T18:57:11Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_D&amp;diff=17978&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_D&amp;diff=17978&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-28T08:21:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vitamin D&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{nedostaju izvori}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vitamin D&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kalciferol&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je &amp;#039;&amp;#039;antirahitični&amp;#039;&amp;#039; vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca. Iz povijesnih se razloga svrstava među [[vitamin]]e iako se po većini obilježja radi o [[hormon]]u (steroidna struktura). Zajedno sa [[paratireoidni hormon|paratireoidnim hormonom]] regulira koncentraciju [[kalcij]]evih iona u [[plazma|plazmi]]. Prije njegova otkrića mnogi ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Zato su mu u prošlosti posvetili naročitu pažnju. Danas se zna da taj vitamin može spriječiti i liječiti [[rahitis]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Skupina vitamina D obuhvaća 7 vitamina koji se međusobno razlikuju u strukturi pobočnog lanca u položaju 17. Ali kad se govori o vitaminu D u užem smislu misli se na smjesu vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). [[Ergosterol]] (provitamin ergokalciferola) je biljnog podrijetla, dok je 7 - dehidrokolesterol (provitamin kolekalciferola). Najčešće su to bijeli kristali. Vitamin D praktički je netopiv u vodi, ali se otapa u [[alkohol]]u , [[kloroform]]u i [[eteri|eter]]u te u biljnim uljima. Nije stabilan u kristaličnom stanju pa ga često nalazimo u uljnim otopinama koje su stabilne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u [[koža|koži]] pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina. Ali se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku, te u nekim jestivim gljivama.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Vitamin D|url=https://www.apotheken-umschau.de/Haut/Vitamin-D-166123.html|date=2012-07-24|accessdate=2019-01-31}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom. Preporučena dnevna količina (RDA) iznosi 5 - 10 μg.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i [[fosfati|fosfata]] u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima te je vrlo učinkovit u razvoju djece.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nedostatak vitamina D očituje se klinički [[hipokalcijemija|hipokalcijemijom]], hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim prijelomima i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Najčešća je kod djece pa je njima vitamina D najviše potreban. U odraslih se javlja rijetko.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Primjenom velikih doza vitamina D dolazi do poremećaja u matabolizmu kalcija te su prvi simptomi [[hipervitaminoza|hipervitaminoze]] vezani uz [[hiperkalcijemija|hiperkalcijemiju]]. To su umor, probavne smetnje, gubitak težine, [[anemija]] pa i [[Klinička depresija|depresija]]. Dolazi i do dodatnog taloženja kalcija u [[bubrezi]]ma i [[gušterača|gušterači]]. Vrlo je teško predozirati se d vitaminom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sinteza ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vitamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt; ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vitamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt; se sintetizira iz 7-dehidrokolesterola, derivata [[kolesterol]]a, koji se zatim [[fotokemija|fotolizira]] [[ultraljubičaste zrake|ultraljubičastim zrakama]]. Produkt je previtamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Calcitriol-Biosynthese_1_engl.svg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Previtamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt; tada spontano izomerizira u Vitamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Calcitriol-Biosynthese 2.svg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vitamin D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt; (kolekalciferol) se hidroksilira u jetri u 25-hidroksikolekalciferol (kalcidiol) i pohranjuje dok ne zatreba.  25-hidroksikolekalciferol se kasnije hidroksilira u bubrezima u glavni biološki aktivni oblik 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitriol). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Calcitriol-Biosynthese 3.svg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{vitamin}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Vitamini|D]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>