<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vitamin_B3</id>
	<title>Vitamin B3 - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Vitamin_B3"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_B3&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-16T05:20:43Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_B3&amp;diff=17991&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vitamin_B3&amp;diff=17991&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-28T08:24:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vitamin B3&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Niacin.png|float|right]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vitamin B3&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se inače nalazi u dva oblika: kao &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;nikotinska kiselina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;niacin, vitamin B3&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) i kao [[amid]] te [[kiseline]] - &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;nikotinamid&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (niacinamid, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;vitamin PP&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;). Topljivi su u [[Voda|vodi]]. Nikotinska se kiselina najčešće upotrebljava u profilaksi i u liječenju pelagre.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vitamin B3 čine derivati [[piridin]]a. Nikotinska kiselina je bijeli kristalični prašak koji se topi u vrućoj vodi i [[glicerol]]u, a slabo topi u [[eteri|eter]]u i [[kloroform]]u. Nikotinamid je također bijeli [[kristali|kristalični]] prašak, ali se lako topi u vodi i glicerolu, a teško u eteru i kloroformu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni izvor ovog vitamina čine namirnice kao npr. meso, [[jetra]], jaja, [[mlijeko]], [[riba]], &lt;br /&gt;
[[krumpir]], zeleno [[povrće]] te [[kvasac]]. Preporučene dnevne količine ([[RDA]]) nisu strogo definirane i kreću se u rasponu od 15-20 [[miligram|mg]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nikotinska kiselina i nikotinamid funkcioniraju u tijelu nakon prevođenja u [[nikotinamid–adenin-dinukleotid]] (NAD) ili [[nikotinamid–adenin–dinukleotid-fosfat]] (NADP). NAD i NADP su &lt;br /&gt;
[[koenzim]]i brojnih enzima uključenih u [[stanično disanje]], stvaranje [[adenozin trifosfat]]a (ATP) itd. Služe kao akceptori [[vodik]]a u reakcijama dehidrogenacije. Inače ovaj vitamin pomaže u održavanju [[probavni sustav|probavnog sustava]] i ublažava želučano-crijevne poremećaje te daje [[koža|koži]] zdraviji izgled.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nedostatak nikotinske kiseline dovodi do bolesti poznate pod imenom [[pelagra]]. Tada dolazi do &lt;br /&gt;
promjena na koži koja je izloženija [[svjetlo|svjetlu]] (ljuštenje, svrbež), na mukoznoj [[sluznica|sluznici]], u probavnom traktu ([[dijareja]]) te u središnjem živčanom sustavu ([[demencija]]). Pelagra se često naziva &amp;#039;&amp;#039;3D&amp;#039;&amp;#039; bolešću jer je obilježavaju dermatitis, dijareja i demencija. Javlja se često u osoba čija je prehrana siromašna [[proteini]]ma, a to je najčešće u kroničnih [[alkoholizam|alkoholičara]]. Ipak veće količine nikotinske, kiseline za razliku od nikotinamida, mogu biti [[toksičnost|toksične]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{vitamin}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Vitamini|B3]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>