WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T23:46:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|300px|[[Michelangelo]], ''[[Stvaranje Adama]]'', detalj freske [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] u [[Vatikan]]u, oko 1510.]]
'''Visoka renesansa''' (ili '''razvijena renesansa''', tal. '''''cinquecento''''') je kasna faza [[Renesansa|renesanse]] koja se odvija do prve polovice 16. st.

==Vrijeme i nastanak==

[[Datoteka:Tempietto05.jpg|mini|lijevo|250px|[[Donato Bramante]], ''[[Tempietto]]'' (mali hram) u [[Rim]]u iz 1502.]]
Visoka renesansa je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer su nastali [[top]]ovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju suvišni. Vojska izlazi iz gradova i okršaji se dešavaju na otvorenom prostoru. Jačaju monarsi koji postaju moćni, snažni, bogati i sposobni braniti teritorijalni integritet cijele države. Grade se kulturne i znanstvene institucije, knjižnice, galerije, muzeji. Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija ([[Nikola Kopernik]], [[Galileo Galilei]], [[Giordano Bruno]] govore protiv geocentričnog sustava). Jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je trgovinom, ratovima, ali i [[demokracija|demokratskim]] izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] postala najjačom silom u Europi. Dakako, [[1500.]] g., na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njenog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju [[Europa]]-[[Amerika]] ([[Kristofor Kolumbo]] je otkrio Ameriku [[1492.]] g.).

[[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]], ''[[Vitruvijev čovjek]]'', tuš na papiru, 1485.-1490., [[Galerija Akademije]], [[Venecija]].]]
Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom [[protestantizam]] ([[Martin Luther]] [[1517.]] g. – [[Wittenberg]], 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[Njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti.

Tijekom 16. st. "Visoka renesansa" je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali centrom talijanske umjetnosti postao je [[Rim]], gdje su ambiciozni pape [[Leon X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] ([[1444.]] – [[1514.]]) koji gradi '''[[Tempietto]]''' (mali hram) – objekt je mali (visina 9m), kružni sa šesnaest stupova, dva kata s kupolom, lanternom i apsolutno je simetričan. Po skladu i simetriji nazivaju ga "[[Partenon]]om" novoga vijeka.

U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao '''kult genija''', umjetnici su željeli da se izražavaju posebno i da pri tome ostavljaju poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnog umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – '''univerzalni čovjek''' (tal. ''hommo universalis''). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: Leonardo da Vinci, Michelangelo i Raphael Sanzio de Urbino.
[[Datoteka:Leonardo da Vinci - Virgin and Child with St Anne C2RMF retouched.jpg|mini|[[Leonardo]], ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'', 1510., ulje na platnu, 168 × 112 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]]
==Popis umjetnika Cinquecenta==

{| cellpadding="30"
|- valign="top"
|
'''Italija:'''
* [[Andrea Palladio]]
* [[Andrea del Sarto]]
* [[Donato Bramante]]
* [[Gentile Bellini]]
* [[Giorgione]]
* [[Giovanni Bellini]]
* [[Leonardo da Vinci|Leonardo]]
* [[Michelangelo]]
* [[Piero di Cosimo]]
* [[Rafael]]
* [[Tizian]]
||
'''Nizozemska:'''
* [[Hieronymus Bosch]]
* [[Pieter Brueghel stariji]]
* [[Pieter Brueghel mlađi]]

'''Njemačka:'''
* [[Matthias Grünewald]]
* [[Albrecht Dürer]]
* [[Hans Memling]]
* [[Hans Holbein mlađi]]
||
'''Hrvatska:'''
* [[Julije Klović]]

'''Francuska:'''
* [[Domenico da Cortona]]
* [[Claude Perrault]]

'''Engleska:'''
* [[Inigo Jones]]
|}

==Tri genija==
[[Datoteka:Dying slave Louvre MR 1590.jpg|mini|lijevo|150px|[[Michelangelo]], ''Umirući rob'', 1513.-1515., mramor visine 2,28 m, [[Louvre]], Pariz.]][[Datoteka:Pope_Julius_II.jpg|mini|[[Rafael]], ''Papa [[Julije II.]]'', 1512., ulje na drvu, 63 × 40 cm, [[Nacionalna galerija|Nacionalna Galerija, London]].]]
Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je Leonardo ([[1452.]] – [[1519.]]). U njemu su znanstvena radoznalost i moćna inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodi i jasnim osjećajem za njene tajne. Inženjer, znanstvenik, glazbenik, slikar i kipar - Leonardo je studirao sve, od kretanja vode do unutarnjeg sklopa ljudskog tijela, napravio je crteže letećih mašina, brana, zgrada, opsadnih oružja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim bilježnicama.

Na slici ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'' možemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek raspoređeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna [[kompozicija (likovna)|kompozicija]], postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. ''sfumato''), valersko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. ''[[kjaroskuro|chiaro-scuro]]'').
Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu – ''[[Mona Lisa]]''. To je čudesan portret žene koja se tajanstveno smiješi (arhajski osmjeh) ispred rastaljenog pejzaža kamenja i rijeka. Portret žene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnoteži leži tajanstvenost ove slike.

Drugi važni [[arhitekt]] ''cinquecenta'', još slavniji kao [[kipar]] i [[slikar]], je [[Michelangelo]] ([[1475.]] – [[1564.]]). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika.

Monumentalnost postiže zarana već svojom skulpturom ''[[David (Michelangelo)|David]]a'' koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrače iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je izražavao svoja filozofska i etička stajališta. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura ''Robovi'', gdje je ljudsko tijelo shvaćeno kao ''tamnica duha''. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna.

On je odgovoran za preuređenje [[Donato Bramante|Bramante]]ovog nacrta ''[[Bazilika sv. Petra|crkve Sv. Petra]]'' u Rimu i za izvedbu njene kupole koju je napravio tako da dominira građevinom. Ona predstavlja vrhunac Visoke renesanse, prijelazno razdoblje manirizma i izrazite elemente budućeg stila [[barok]]a.

Papa [[Julije II.]] povjerava Michelangelu oslikavanje stropa [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] [[1508.]] – [[1512.]] Freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu omogućile su mu da izrazi svoju viziju. To je panorama Biblijske povijesti od Nastanka svijeta nadalje. Trideset godina kasnije Michelangelo je naslikao ''[[Posljednji sud]]'' iznad oltara kapele – napadno i grozničavo djelo koje je posjedovalo kolorizam Manirizma i bilo je ispunjeno snažnim oblicima podcrtavajući kontekst prokletstva.

[[Rafael]] ([[1483.]] – [[1520.]]) je majstor sklada, njegova je umjetnost lirska i dramska. Kao mladić otišao je u Firencu i na njega su veliki utjecaj izvršili Leonardo i Michelangelo. Rafael je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoje slikarstvo uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (npr. [[chiaro-scuro]], [[sfumato]] i proračunate [[kompozicija (likovna)|kompozicije]] od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela). Upravo zbog toga, njegova umjetnost će biti najviše kopirana kroz stoljeća koja slijede kao istinska renesansa.

Dok je Michelangelo radio na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]], Rafael je slikao freske u Vatikanskim polujavnim sobama, tzv. ''[[Rafaelove sobe|Stanze]]'' (oko [[1510.]]). ''[[Atenska škola]]'', ''[[Sveti razgovor]]'' i ''[[Poetika]]'' su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirani, jasni i mirni, oni zrače spokojnošću.
Bio je i izvrstan [[portret]]ist. Razvio je svoj način slikanja Gospe - čistu i idealiziranu. Naslikana na njegov način koji sublimira iskustva renesanse postat će modelom generacija slikara koji slijede.

==Venecijanska renesansa==

[[Datoteka:Karl V.-Carlos I. 1548 (Tiziano Vecellio?) 066.jpg|mini|200px|[[Tizian]], ''[[Karlo V.]]'', 1548., ulje na platnu, 205 × 122 cm, [[München]]. Kada je Karlo V. [[1527.]] poharao Rim smatra se krajem "zlatnog razdoblja" renesanse. No od tada se renesansa slobodno širi cijelom Europom.]]
{{glavni|Venecijanska renesansa}}

Za razliku od "intelektualnog" slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je [[boja]] važnija od linija. Osvjetljenje je presudno i prepoznatljivo u ovom slikarstvu. To je umjetnost umjetnika kao što su: [[Giovanni Bellini]], [[Giorgione]], [[Tizian]] i dr.

==Renesansa na sjeveru==

{{glavni|Sjevernoeuropska renesansa}}
''Sjevernoeuropska renesansa'' obuhvaća [[renesansa|renesansnu]] umjetnost zapadne Europe nastale sjeverno od [[Alpe|Alpa]] uglavnom tijekom 16. st. Ona se odlikuje nizom posebnosti koje ju razlikuju od izvorne, talijanske renesanse.

==Izvori==

==Poveznice==

* [[Renesansa]]
* [[Rana renesansa]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Renesansa|Hrvatska renesansa]]

==Vanjske poveznice==

* [http://maps.google.com/maps?q=10+via+del+corso,+rome&ll=41.888796,12.466124&spn=0.003642,0.007339&t=k&hl=en| Satellite Photo] Satelitska slika Tempietta.
*[http://mv.vatican.va/3_EN/pages/CSN/CSN_Main.html Vatikanski muzej Online: Sikstina -- Virtualni posjet freskama.]
*[http://www.christusrex.org/www1/sistine/0-Tour.html Plan i slike: Cappella Sistina.]
*[http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm Luminarium: Papa Julije II.]

{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Renesansa]]

Visoka renesansa - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica