<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Viski</id>
	<title>Viski - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Viski"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viski&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T14:11:28Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viski&amp;diff=337444&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite book +{{Citiranje knjige)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viski&amp;diff=337444&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T07:56:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite book +{{Citiranje knjige)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 18. studeni 2021. u 07:56&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l4&quot;&gt;Redak 4:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 4:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Etimologija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Etimologija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Riječ viski skraćeni je oblik riječi &#039;&#039;usquebaugh&#039;&#039;, koja je u engleski jezik došla iz [[Gaelski jezici|galskih jezika]] (irski: &#039;&#039;uisce beatha&#039;&#039; i škotski: &#039;&#039;uisge beatha&#039;&#039;). Staroirske riječi &#039;&#039;uisce&#039;&#039; (&quot;voda&quot;), i &#039;&#039;bethad&#039;&#039;, (&quot;životna&quot;), doslovno znači &quot;voda života&quot;. Značilo je isto što i latinski izraz &#039;&#039;aqua vītae&#039;&#039; koji se koristi za destilirana pića od [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Prvi pisani spomen na viski potječe iz irskih &#039;&#039;Anala iz Clonmacnoisea&#039;&#039; u opisu smrti klanskog poglavice na Božić od &quot;&#039;&#039;neumjerenosti u aqua vitae&#039;&#039;&quot;. U Škotskoj, prvi dokaz proizvodnje viskija dolazi iz zapisa &#039;&#039;Exchequer Rolls&#039;&#039; [[1494.]] godine gdje je malt poslan &quot;&#039;&#039;fratru Johnu Coru, po zapovijedi kralja, napraviti aquavitae&#039;&#039;&quot;.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite book &lt;/del&gt;| title = Whisky | id = {{ISBN|0710066856}} | page = 158 | last = Ross | first = James | publisher = [[Routledge]]}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Riječ viski skraćeni je oblik riječi &#039;&#039;usquebaugh&#039;&#039;, koja je u engleski jezik došla iz [[Gaelski jezici|galskih jezika]] (irski: &#039;&#039;uisce beatha&#039;&#039; i škotski: &#039;&#039;uisge beatha&#039;&#039;). Staroirske riječi &#039;&#039;uisce&#039;&#039; (&quot;voda&quot;), i &#039;&#039;bethad&#039;&#039;, (&quot;životna&quot;), doslovno znači &quot;voda života&quot;. Značilo je isto što i latinski izraz &#039;&#039;aqua vītae&#039;&#039; koji se koristi za destilirana pića od [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Prvi pisani spomen na viski potječe iz irskih &#039;&#039;Anala iz Clonmacnoisea&#039;&#039; u opisu smrti klanskog poglavice na Božić od &quot;&#039;&#039;neumjerenosti u aqua vitae&#039;&#039;&quot;. U Škotskoj, prvi dokaz proizvodnje viskija dolazi iz zapisa &#039;&#039;Exchequer Rolls&#039;&#039; [[1494.]] godine gdje je malt poslan &quot;&#039;&#039;fratru Johnu Coru, po zapovijedi kralja, napraviti aquavitae&#039;&#039;&quot;.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje knjige &lt;/ins&gt;| title = Whisky | id = {{ISBN|0710066856}} | page = 158 | last = Ross | first = James | publisher = [[Routledge]]}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Povijest viskija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Povijest viskija ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viski&amp;diff=25481&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Viski&amp;diff=25481&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-07T01:00:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Viski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Auchentoshan03.jpg|mini|300px|Uređaji za [[destiliranje]] u [[Auchentoshan]]u u Škotskoj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Viski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (brit. eng. &amp;#039;&amp;#039;whisky&amp;#039;&amp;#039;, irs. eng. i SAD-u &amp;#039;&amp;#039;whiskey&amp;#039;&amp;#039;), vrsta je [[žestoka pića|žestokoga]] [[alkoholna pića|alkoholnog]] [[piće|pića]].  Prema klasifikaciji spada u [[rakije po posebnim postupcima]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Etimologija ==&lt;br /&gt;
Riječ viski skraćeni je oblik riječi &amp;#039;&amp;#039;usquebaugh&amp;#039;&amp;#039;, koja je u engleski jezik došla iz [[Gaelski jezici|galskih jezika]] (irski: &amp;#039;&amp;#039;uisce beatha&amp;#039;&amp;#039; i škotski: &amp;#039;&amp;#039;uisge beatha&amp;#039;&amp;#039;). Staroirske riječi &amp;#039;&amp;#039;uisce&amp;#039;&amp;#039; (&amp;quot;voda&amp;quot;), i &amp;#039;&amp;#039;bethad&amp;#039;&amp;#039;, (&amp;quot;životna&amp;quot;), doslovno znači &amp;quot;voda života&amp;quot;. Značilo je isto što i latinski izraz &amp;#039;&amp;#039;aqua vītae&amp;#039;&amp;#039; koji se koristi za destilirana pića od [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Prvi pisani spomen na viski potječe iz irskih &amp;#039;&amp;#039;Anala iz Clonmacnoisea&amp;#039;&amp;#039; u opisu smrti klanskog poglavice na Božić od &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;neumjerenosti u aqua vitae&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;. U Škotskoj, prvi dokaz proizvodnje viskija dolazi iz zapisa &amp;#039;&amp;#039;Exchequer Rolls&amp;#039;&amp;#039; [[1494.]] godine gdje je malt poslan &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;fratru Johnu Coru, po zapovijedi kralja, napraviti aquavitae&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;.&amp;lt;ref&amp;gt;{{cite book | title = Whisky | id = {{ISBN|0710066856}} | page = 158 | last = Ross | first = James | publisher = [[Routledge]]}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest viskija ==&lt;br /&gt;
Povijesni podatci o nastanku viskija potječu još iz 800. god pr. Kr. Smatra se kako je piće koje se tada nazivalo „arak“ preteča današnjeg viskija, a postojbina tog pića bila je drevna Indija. Još neslužbenih podataka o viskiju imamo u 4. stoljeću pr. Kr. u Aristotelovim manifestima o destilaciji. Putovanje [[Sveti Patrik|Svetoga Patrika]] u Škotsku vezuje se također, za nastanak ove „vatrene vode“. Smatra se da je Sv. Patrik osim propovijedanja kršćanstva, pripovijedao i o načinima i svrsi destilacije. Prvi značajniji i pisani trag o viskiju potječu iz Škotske, i to iz [[1494.]] godine, kada je vladao kralj Jakov IV. On je naredio da se napravi 25 bačava „vode života“. Vječiti rat o tome tko je izmislio viski i danas je aktualan. Irci ne prihvaćaju ovaj povijesni podatak, već se pozivaju na propovijedi i dnevnik nekog pra-Irca, u kome je zapisano kako se priprema „trostruka vatrena voda“. Pa zato Irci s određenim razlogom mogu reći da su oni izmislili viski.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Proizvodnja ==&lt;br /&gt;
Viski je jedno od najpopularnijih pića današnjice. Sama riječ potječe od keltske reči „usque“, što u prijevodu znači voda, a njegovo drevno ime glasilo je „usque beatha“ što znači voda života. Viski predstavlja kategoriju žestokih alkoholnih pića koja nastaju [[Destilacija|destilacijom]] žitarica i koja se isključivo čuvaju u bačvama napravljenim isključivo od [[hrast]]ovog drveta. U zavisnosti od vrste upotrijebljene [[žitarice]] razlikuju se i vrste viskija. Žitarice od kojih je napravljen najveći broj viskija su [[ječam]], [[raž]], [[zob]], [[kukuruz]], [[pšenica]]. Najbolje i najpopularnije boce viskija potječu iz Škotske, Irske i Sjedinjenih Američkih Država.  &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Viski se obično pravi od ječma, kukuruza, raži ili mješavinom tih žitarica. Zrna ovih žitarica ostavljaju se prvo u vodi neka odstoje, dok ne proklijaju. Potom se suše na [[ugljen]]u. Nakon sušenja odvija se [[fermentacija]] još jednom u običnoj mjesnoj vodi. Slijedi nova destilacija i to u bakrenim cilindirima. Tijekom ove fermentacije koristi se kvasac, a proces fermentacije traje oko 60 sati. Kvasac se koristi kako bi se slador pretvorio u [[alkohol]]. Još dva puta se na isti način vrši destilacija. Posljednja destilacija ide vrlo sporo, i popularno se naziva „kap po kap“, pa tu umijeće ljudi zaduženih za to pravljenje dolazi do izražaja. Po završetku destilacije viski se prelijeva u bačve sa širokom dnom, napravljenim od hrastovog drveta, čije se zapremine kreću oko 2.300 l. Tu viski odstoji najmanje dvije godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vrste viskija == &lt;br /&gt;
Najznačajniji destilati potiču iz Škotske, Irske i SAD.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Škotski viski ===&lt;br /&gt;
Škotski viski ili „Scotch“, destilira se dva do tri puta. Nakon destilacije ostavlja se neka odstoji isključivo u bačvama od hrastovog drveta najmanje tri godine i jedan dan. Škotski se viski dijeli na: &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Malt viski&amp;#039;&amp;#039;. Ovaj viski se pravi isključivo od ječma. Svaki viski iz ove grupe mora nositi naziv svoje destilerije, pa tako imamo: The Glenlivet, Scapa, Glendronach, Laphroaig... Ovaj viski se može podijelitina Vatted Malt – ako je iz više destilerija i Single Malt – viski iz jedne destilerije, ali iz različitih bačvi. &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Grain&amp;#039;&amp;#039;. Dobiva se destilacijom sladovitih i ne sladovitih žitarica, čiju osnovu predstavlja ječam. Ove žitarice u procesu destilacije postižu vrlo niske temperature, i kuhaju se pod pritiskom. Ovaj viski nikada se ne puni u boce samostalno, a ima mnogo veću jačinu nego Malt viski. &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Blended&amp;#039;&amp;#039; je mješavina dvije vrste viskija. Najveći broj prodatih viskija u svijetu pripada ovoj kategoriji. Jedna od najznačajnijih, najprodavanijih i najpoznatijih vrsta viskija je “Ballantine&amp;#039;s”. Proizvodnju ovoga viskija započeo je Gerge Ballantine, 1827. godine. Njegovi nasljednici do sada su predstavili pet vrsta ovih viskija. &lt;br /&gt;
#Ballantine&amp;#039;s Finest &lt;br /&gt;
#Ballantine&amp;#039;s 3 g.&lt;br /&gt;
#Ballantine&amp;#039;s 12 g. &lt;br /&gt;
#Ballantine&amp;#039;s 17 g. &lt;br /&gt;
#Ballantine&amp;#039;s 21 g. &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Jedna od najpoznatijih kuća za proizvodnju viskija iz Škotske je Chivas, koja je svoje poslovanje započela davne [[1901.]] godine na [[sjeveroistok]]u Škotske. Danas je ovaj viski na drugome mjestu u svijetu po prodaji i spada u skupinu &amp;#039;&amp;#039;premium viskija&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
Vrste ovog whiskyja su: &lt;br /&gt;
#Chivas Regal 12 g. &lt;br /&gt;
#Chivas Regal 18 g. &lt;br /&gt;
#Chivas Regal 25 g. &lt;br /&gt;
# Royal Salute &lt;br /&gt;
# The Glenlivet &lt;br /&gt;
# Teacher&amp;#039;s&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posljednjih godina najboljim viskijem proglašen je “Ardbeg Uigeadail” – single malt viski koji je svjetlost dana ugledao [[2003.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Irski viski === &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Irski viski spada u skupinu viskija koji odišu svojom pitkoću i mekoćom. Uglavnom pravi se od mješavine sladovanog i ne sladovanog ječma. Kako bi ponio pridjevak Irskog viskija zakonom je određeno kako minimalno tri godine mora odležati u hrastovom drvetu. Najpoznatiji Irski viski nosi naziv “Jameson”. Četiri od pet glavnih marki irskog viskija proizvodi se u destileriji Midleton. Originalni Irski viski pravi se u kazanima. Kod njega, ječam se ne suši pomoću ugljena treseta, pa zbog toga nema karakterističnu aromu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Američki viski ===&lt;br /&gt;
Postoje dvije vrste američkog viskija “straight” i “blend”. Najpoznatiji od svih vrsta “straight” je Bourbon, koji nosi naziv regije u kojoj se proizvodi, u Saveznoj državi Kentucky. Zahtjeve koje ovaj whisky mora ispuniti, prije izlaska na tržište je: minimalno odstojati dvije godine, sadržati minimalno 51% kukuruza, mora biti proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama, i ležati propisano razdoblje u hrastovom drvetu. Najpoznatiji Bourbon na svijetu je “Jim Beam”, čija tradicija pravljena postoji već 2 stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Americi se viski poslužuje u &amp;quot;tumbler čašama&amp;quot; s puno leda. Ponekad stavljaju punu čašu leda i preko njega viski. U Engleskoj se viski poslužuje u &amp;quot;balon čaši&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi i: ==&lt;br /&gt;
* [[Irski viski]]&lt;br /&gt;
*[[Domaći viski]]&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.vinogradarstvo.com/vocarstvo/jaka-alkoholna-pica/29-tehnologija-jakih-pica&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{mrva-piće}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Žestoka alkoholna pića]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>