<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Visker</id>
	<title>Visker - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Visker"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Visker&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T20:58:44Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Visker&amp;diff=241249&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Visker&amp;diff=241249&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-22T08:34:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Visker&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:REM-whisker.png|mini|desno|300px|Visker (oko 1 mm [[promjer]]a) od [[Rijetki zemni metali|rijetkih zemnih metala]].]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Visker&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Engleski jezik|engl]]. &amp;#039;&amp;#039;whisker&amp;#039;&amp;#039;) je opći naziv za [[vlakno]] građeno od jednoga [[kristal]]a izdužena oblika (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;monokristalno vlakno&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;). Takva, ponajprije umjetna vlakna, razvijena su kako bi se postigle iznimno velike [[čvrstoća|čvrstoće]] (5 do 10 puta više od čvrstoće [[čelik|čeličnih]] niti), a viskeri se odlikuju i velikom termootpornošću ([[talište]] u području od 2 040 do 4 000 [[celzij|℃]]). Ta su vrlo fina vlakna, promjera od 0,5 do 30 [[metar|μm]], a duljine od nekoliko do 20 [[mm]]; premda su pojedinačno dobiveni i viskeri [[duljina|duljine]] 2 metra, upravo je postizanje veće duljine vlakna glavni [[tehnologija|tehnološki]] problem. Na [[tržište|tržištu]] su najvažniji [[korund]]ni, [[kremen]]i i [[grafit]]ni viskeri, te viskeri od [[silicij]]eva karbida, ali su to općenito još uvijek skupa i ekskluzivna vlakna za posebne namjene, koja se proizvode u razmjerno malim količinama. Upotrebljavaju se kao ojačanje u [[kompozit]]nim [[materijal]]ima, pri čem se nerijetko javlja problem razmjerno slabe kompatibilnosti s [[polimer]]nom matricom. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;visker&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64824] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kompozitni materijali ili kompoziti ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kompozitni materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kompoziti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; građeni su od međusobno čvrsto spojenih različitih materijala radi dobivanja novoga, drugačijega [[materijal]]a, s fizikalnim ili kemijskim svojstvima koja nadmašuju svojstva pojedinačnih komponenata ili sa svojstvima koja te komponente same nemaju. Pritom se ne radi samo o poboljšanju preradbenih, doradnih i uporabnih svojstava (na primjer povećanje specifične [[čvrstoća|čvrstoće]] i specifičnoga [[Youngov modul elastičnosti|modula elastičnosti]], [[Lom materijala|lomne]] [[žilavost]]i, toplinske postojanosti, otpornosti prema [[abrazija|abraziji]] i [[puzanje|puzanju]]), nego i [[prijevoz]]nih, skladišnih, otpadnih, uključujući konačno i cijenu. Većina kompozita sadrži jedan materijal kao neprelinutu (kontinuiranu) [[Termodinamička faza|fazu]] (matricu), a u nju su uklopljeni odvojeni dijelovi druge faze, koja najčešće ima funkciju ojačala. Razlikuju se kompoziti ojačani vlaknima, kompoziti ojačani [[čestica]]ma, strukturni kompoziti i stanična kruta tijela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kompoziti ojačani vlaknima ===&lt;br /&gt;
Kompoziti ojačani vlaknima sadrže mekaniju, duktilnu matricu u koju su ugrađena čvrsta, kruta i krhka vlakna. Djelotvornost ojačanja najveća je upravo u tim kompozitima. Opterećenja se s matrice prenose na vlakna, pa su ona osnovni nosioci opterećenja. Matrica je obično [[polimer]]na, [[metal]]na ili [[keramika|keramička]], a može biti i [[ugljik|ugljična]]. Najčešća je polimerna matrica od nezasićenih [[Esteri|poliestera]] i [[Poli(vinil-klorid)|vinilnih]] estera, za zahtjevnije primjene i od [[Epoksidne smole|epoksidnih smola]], a ojačava se [[staklo|staklenim]] (za gradnju trupa plovila), aramidnim (zaštitni neprobojni materijali) ili ugljičnim vlaknima (sportski rekviziti); kompozit s polimernom matricom ojačan staklenim vlaknima ima u smjeru vlakana [[Vlačna čvrstoća|vlačnu čvrstoću]] približno jednaku [[čelik]]u, ali je od njega 14 puta lakši. Metalna matrica sastoji se od [[slitina]] aluminija, magnezija, titanija ili bakra ojačanih vlaknima ugljika, bora, aluminija ili silicijeva karbida; kompozit s aluminijskom matricom ojačanom ugljičnim vlaknima rabi se na primjer za izradbu dijelova [[motor]]a, [[zrakoplov]]a i svemirskih letjelica (raketoplan). Keramička matrica ojačava se keramičkim vlaknima od silicijeva karbida ili nitrida; kompozit se rabi za [[Rezni alat|rezne alate]] jer je vrlo otporan prema širenju napuklina. Ugljična matrica ojačava se ugljičnim vlaknima; materijal je velike čvrstoće i na visokim [[temperatura]]ma i nalazi primjenu u [[raketa|raketnim]] motorima i toplinskim [[turbina]]ma. Hibridnim kompozitima nazivaju se oni kojima se jedinstvena matrica ojačava s više vrsta vlakana. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;tehnički materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60649] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Materijali]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>