Suradnik10 u (test) 16:52, 15. svibanj 2026.

2026-05-15T16:52:47Z

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2026. u 16:52
Redak 89:		Redak 89:
	[[Datoteka:Arheološki muzej 2 - Vis.jpg\|thumb\|mini\|Arheološki muzej]]		[[Datoteka:Arheološki muzej 2 - Vis.jpg\|thumb\|mini\|Arheološki muzej]]
	* ostatci antičkog grada [[Issa\|Isse]] (terme, nekropola, teatar, dijelovi luke)		* ostatci antičkog grada [[Issa\|Isse]] (terme, nekropola, teatar, dijelovi luke)
	* bogato sakralno nasljeđe (Župna [[crkva]] [[Crkva Blažene Djevice Marije od Milosrđa u Visu\|Gospe od Spilica]], [[Crkva sv. Ciprijana i Justine u Visu\|crkve Sv. Ciprijana]] i [[Crkva sv. Duha u Visu\|Sv. Duha]], [[franjevački samostan sv Jerolima]] na poluotoku [[Prirovo]], svetište Vele Gospe u Podselju - Velom Selu)		* bogato sakralno nasljeđe (Župna [[crkva]] [[Crkva Blažene Djevice Marije od Milosrđa u Visu\|Gospe od Spilica]], [[Crkva sv. Ciprijana i Justine u Visu\|crkve Sv. Ciprijana]] i [[Crkva sv. Duha u Visu\|Sv. Duha]], [[franjevački samostan sv, Jerolima]] na poluotoku [[Prirovo]], svetište Vele Gospe u Podselju - Velom Selu)
	* ljetnikovci hvarskih i viških plemića ([[Hektorović]], [[Jakša]], [[Gariboldi]], [[Dojmi Delupis]])		* ljetnikovci hvarskih i viških plemića ([[Hektorović]], [[Jakša]], [[Gariboldi]], [[Dojmi Delupis]])
	* utvrde iz raznih povijesnih razdoblja ([[Mletci\|Venecija]], [[Engleska]], [[Austro-Ugarska]])		* utvrde iz raznih povijesnih razdoblja ([[Mletci\|Venecija]], [[Engleska]], [[Austro-Ugarska]])

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:22:14Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:22
Redak 162:		Redak 162:

	{{GiO SDŽ}}		{{GiO SDŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
	[[Kategorija:Vis]]		[[Kategorija:Vis]]

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-10-19T12:35:36Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 19. listopad 2025. u 12:35
Redak 124:		Redak 124:
	* [http://www.os-vis.skole.hr Osnovna škola Vis]		* [http://www.os-vis.skole.hr Osnovna škola Vis]
	* Srednja škola "[[Antun Matijašević - Karamaneo]]". Osnovana je [[1975.]] Ima nekoliko smjerova (trgovačka škola, gimnazija..), i centar je srednjoškolskog obrazovanja cijelog otoka Visa (učenici iz [[Komiža\|Komiže]] tu se također školuju).		* Srednja škola "[[Antun Matijašević - Karamaneo]]". Osnovana je [[1975.]] Ima nekoliko smjerova (trgovačka škola, gimnazija..), i centar je srednjoškolskog obrazovanja cijelog otoka Visa (učenici iz [[Komiža\|Komiže]] tu se također školuju).
			* Dislocirani odjel [[Glazbena škola Josipa Hatzea\|Glazbene škole Josipa Hatzea]].<ref>[https://www.facebook.com/pg/glazbenahatze/about/?ref=page_internal ''O školi''] Službene stranice na Facebooku. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>

	Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.		Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.

Suradnik10: /* Šport */

2025-08-04T04:25:29Z

Šport

←Starija inačica		Inačica od 4. kolovoz 2025. u 04:25
Redak 148:		Redak 148:
	U Visu su djelovali nogometni klubovi [[NK Uskok Vis\|Uskok]], [[NK Jadran Vis\|Jadran]], [[NK Naprijed Vis\|Naprijed]] i [[NK Garnizon Vis\|Garnizon]].		U Visu su djelovali nogometni klubovi [[NK Uskok Vis\|Uskok]], [[NK Jadran Vis\|Jadran]], [[NK Naprijed Vis\|Naprijed]] i [[NK Garnizon Vis\|Garnizon]].

	Od 1999. održava se ''Viški plivački maraton''.		Od 1999. održava se ''[[Viški plivački maraton]]''.

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:52:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir grad
| ime = Vis
| grb = Vis (grb).gif
| članak o grbu = [[Grb Visa|grb]]
| slika_panorama = Vis Bay, Croatia.JPG
| veličina_slike =
| opis_slike = Viški zaljev
| županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
| površina = 52,00
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 1.934<ref name="popis">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>
| stanovništvo_godina = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća =
| gradonačelnik = Ivo Radica
| gradsko vijeće ime =
| predsjednik vijeće =
| gradsko vijeće =
| gradska naselja = 11 naselja
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = 23. travnja
| zaštitnik = [[Sveti Juraj|Sv. Juraj]]
| poštanski broj = 21480
| pozivni broj = (0)21
| autooznaka = ST
| web_stranica = [http://gradvis.hr/ www.gradvis.hr]
| karta2 = Splitsko-dalmatinska županija
| naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije
| z. širina = 43.06
| z. dužina = 16.18
| bilješke =
}}

'''Vis''' ([[talijanski|tal.]] ''Lissa'' i starogrčki ''Issa'') je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na otoku [[Vis]]u.

== Gradska naselja ==
Gradu Visu pripada 11 naselja (stanje 2006), to su: [[Brgujac]], [[Dračevo Polje]], [[Marinje Zemlje]], [[Milna (Vis)|Milna]], [[Plisko Polje]], [[Podselje]], [[Podstražje]], [[Rogačić]], [[Rukavac (Vis)|Rukavac]], [[Stončica]] i Vis.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Vis_Harbour%2C_Croatia.JPG|mini|Viška luka]]
[[Datoteka:Prirovo_peninsula%2C_Vis_bay%2C_Croatia.JPG|mini|Prirovo]]

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema [[Hvar]]u i [[Dalmacija|dalmatinskom]] kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić [[Host (otok)|Host]] i poluotok [[Prirovo]] štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima [[Kut]] i Stonca.

Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u unutrašnjosti otoka (Dračevo i Velo Polje), koja su predstavljala osnovu gospodarskog razvoja mjesta ([[vinogradarstvo]]). Području Grada Visa pripada i razvedena južna i jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama ([Milna, Rukavac, Srebrna, Stiniva, Stončica, Ruda i dr.) i otočićima [[Budihovac]] i [[Ravnik]], koji imaju veliki turistički potencijal.

== Stanovništvo ==

=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Vis ima 1.934 stanovnika.<ref name="popis"/> Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 95,71%,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredjeljenu većinu od 78,44% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>

=== Popis [[2001.]] ===

Ukupan broj stanovnika Grada je 1.960, od toga u samom naselju Vis 1.776. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], područje tadašnje općine Vis (jednako današnjem Gradu) je imalo 4.189 stanovnika, a mjesto Vis 3.189 (Popis [[1931.]]). Od tada broj stanovnika stalno opada.


=== Popis [[1991.]] ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Vis}}

== Uprava ==
Područje Grada Visa obuhvaća istočnu polovicu otoka. Zapadni dio otoka Visa nalazi se u sastavu Grada [[Komiža|Komiže]]. Osim samog gradića Visa u sastav ove upravne jedinice ulazi i osam malih naselja seoskog tipa ([[Dračevo Polje]], [[Marine Zemlje]], [[Milna (Vis)|Milna]], [[Plisko Polje]], [[Podselje]], [[Podstražje]], [[Rogačić]] i [[Rukavac (Vis)|Rukavac]]).

Gradsko vijeće Visa ima 11 vijećnika od kojih je 5 iz koalicije [[SDP]] - [[Hrvatska narodna stranka|HNS]] - [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], 3 s Nezavisne gradske liste A. Acalinovića i 3 iz koalicije [[HDZ]] - [[HSP]]. Vlast obnaša koalicija NGL -HSP u savezu s HDZ-om.

== Povijest ==
Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom [[Issa]], osnovali su [[Stari Grci|grčki]] kolonisti sa [[Sicilija|Sicilije]] iz [[Sirakuza|Sirakuze]] u IV. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu i prostrana, od vjetrova dobro zaštićena luka. Antička [[Issa]] se razvijala kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza za naseljavanje dalmatinskog kopna ([[Epetion]] / [[Stobreč]] i [[Tragurion]] / [[Trogir]]). Funkcionirajući kao [[polis]] (grad-država), Issa je svoju samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.

U blizini otoka Visa se odvila poznata [[viška bitka]] [[20. srpnja]] [[1866.]], u kojoj je habsburška ratna mornarica sastavljena ponajviše od hrvatskog osoblja, pobijedila [[Regia Marina|talijansku mornaricu]], koja se spremala na osvajački pohod na istočnu jadransku obalu i hrvatske krajeve.

== Gospodarstvo ==
Sve do sredine XX. stoljeća glavni izvor prihoda Višanima su bili njihovi vinogradi, odnosno proizvodnja vina. Danas stanovništvo radi uglavnom u [[turizam|turizmu]] i [[uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]]. U mjestu se nalazi i jedini rasadnik palmi na istočnoj obali Jadrana.
Višani imaju nekoliko svojih specijaliteta kao što su npr. [[viški cviti]], [[hib]], [[viška pogača]]...

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Ruiny rzymskich łaźni w vis.jpg|mini|[[Issa]] - ostaci terme]]
[[Datoteka:Crkva Gospe od Spilica.JPG|thumb|mini|Crkva Gospe od Spilica]]
[[Datoteka:Crkva sv. Ciprijana i Justine u gradu Visu.JPG|thumb|mini|Crkva svetog Ciprijana i Justine]]
[[Datoteka:Crkva svetog Jurja na otoku Visu.JPG|thumb|mini|Crkva svetog Jurja]]
[[Datoteka:Utvrda na Visu.JPG|thumb|mini|Kula Perasti]]
[[Datoteka:Balkon na otoku Visu.JPG|thumb|mini|Detalj s palače]]
[[Datoteka:Arheološki muzej 2 - Vis.jpg|thumb|mini|Arheološki muzej]]
* ostatci antičkog grada [[Issa|Isse]] (terme, nekropola, teatar, dijelovi luke)
* bogato sakralno nasljeđe (Župna [[crkva]] [[Crkva Blažene Djevice Marije od Milosrđa u Visu|Gospe od Spilica]], [[Crkva sv. Ciprijana i Justine u Visu|crkve Sv. Ciprijana]] i [[Crkva sv. Duha u Visu|Sv. Duha]], [[franjevački samostan sv Jerolima]] na poluotoku [[Prirovo]], svetište Vele Gospe u Podselju - Velom Selu)
* ljetnikovci hvarskih i viških plemića ([[Hektorović]], [[Jakša]], [[Gariboldi]], [[Dojmi Delupis]])
* utvrde iz raznih povijesnih razdoblja ([[Mletci|Venecija]], [[Engleska]], [[Austro-Ugarska]])
* gradska arhitektura iz 19. i početka 20. stoljeća ([[neoklasicizam]] i [[secesija]]; Hrvatski dom, kuća Tramontana, osnovna škola)

Crkva Gospe od Spilica dobila je ime po manjim pripećcima na mjestu gdje je sagrađena. Gradnja je počela na zemljištu koje je graditeljima darovao Frano de Pelegrinis na samom početku 16. stoljeća. Po arhivskoj dokumentaciji može se vidjeti da [[1521.]] još nije bila dovršena i da su joj graditelji tijekom gradnje povećali dimenzije. U njenom izgledu miješaju se [[gotika]], [[renesansa]] i [[barok]]. Njen središnji i najstariji dio sagrađen je u prvoj polovini 16. st. te nosi obilježja prijelaznog gotičko-renesansnog stila. Glavna vrata imaju ižlijebljene dovratnike na kojima su dva polukapitela koji pridržavaju nadvratnik. Iznad vrata je polukružna, jednostavno profilirana luneta ukrašena zupcima. Renesansan je i okrugli [[prozor]] pročelja, dok je vitka preslica s trima [[zvono|zvonima]] najviša u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U crkvene lađe ulazi se kroz dvoja barokna vrata iznad kojih su dvokrilni zabati, a nad njima okrugli prozori. Unutrašnjost crkve podijeljena je u tri lađe širokim polukružnim lukovima na zidanim stupovima. Time je postignuto jedinstvo prostora osvijetljenog dugim uskim prozorima romaničko-gotičkog izgleda od kojih su neki vjerojatno preneseni sa starih zidova iz 16. st. Prvotni izgled [[oltar]]a kasnorenesansnog stila uklonjen je početkom 19. st. Od oltarnog [[poliptih]]a koji je izradio čuveni [[Mletačka Republika|mletački]] [[slikarstvo|slikar]] Girolamo da Santacroce, sačuvan je središnji dio na kojem je prikazana Bogorodica s Djetetom na prijestolju, [[sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivanom Krstiteljem]], [[sveti Petar|svetim Petrom]], a nad svime se nalazi [[Bog|Bog Otac]].

Kasnobarokna Crkva svetog Ciprijana i Justine sagrađena je [[1742.]] godine u istočnom dijelu Visa, u predjelu Kut. Na ovom mjestu postojala je crkva podignuta početkom 15. st., a čiji se ostatak vidi u stražnjem dijelu današnje crkve sa zazidanim otvorom gotičkog prozora. Plošno pročelje crkve pokazuje kasnobarokne ukrase koji se prepliću s ponekim gotičkim motivom. Obli i četverolisni prozori prepliću se s baroknim volutama na [[trokut]]nom zabatu. Graditelji su sa sedam prozorčića i nišom unutar koje se nalazi [[kip]] mučenika sv. Ciprijana uresili gornji dio pročelja koji završava obrubom izvedenim polegnutim i nanizanim volutama. U donjem dijelu uz portal, nalaze se plitki pilastri iznad kojih su [[ruža|ruže]]. U unutrašnjosti crkve nalazi se prostrana apsida i dvije bočne kapele koje [[tlocrt]]u crkve daju križni oblik, no to je jedva zamjetno zbog plitkosti kapela. Strop crkve je drven i bogato kasetiran s ukrasima [[romb]]ova sa stiliziranim [[cvijet|cvjetovima]], a u središte je umetnuto [[platno]] s prikazom Stvoritelja. Uz crkvu je zvonik građen kad i crkva. Urešen je kao i pročelje crkve vodoravnim pojasevima, četverolisnim otvorima, reljefnim ružama, [[anđeo]]skim glavama, eliptičnim prozorima i završnim [[vaza]]ma. Ima i puškarnice okrenute prema luci, što znači da su graditelji dominantni položaj htjeli iskoristiti i u obrambene svrhe.

Crkva svetog Jurja sagrađena je u 11. stoljeću na malom poluotočiću na ulazu u duboki [[Viški zaljev]]. Po njoj se Viški zaljev u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nazivao lukom sv. Jurja, otočić na ulazu u zaljev Škojem sv. Jurja, a s istočne strane crkve je Jurjevo brdo. Zaštitnik grada Visa upravo je sveti Juraj. Crkva je vremenom doživljavala različite preinake, pa sada izgled njenog pročelja na kojem su vrata proširena i nadodana dva manja prozora više pokazuje stilska obilježja 16. st. nego ona izvorna. Unutar crkve zidovi su raščlanjeni lezenama, dok se u svodu crkve nalaze ugrađene dvije [[bizant]]ske [[amfora|amfore]]. Apsida crkve je polukružna i u njoj se nalazi oltar koji je u 17. st. zamijenio stari. Tijekom 15. st. u njoj su živjeli pustinjaci čiji su [[grob]]ovi pronađeni oko crkve.

Kulu Perasti, kaštil, sagradio je Vicko iz [[Perast]]a u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] [[1617.]] godine. Dopuštenje gradnje zatražio je od generalnog providura, a dobio ga je [[16. prosinca]] [[1616.]] O graditelju Vicku iz Perasta nema puno podataka. Najranija isprava koja ga spominje je iz [[1587.]], u kojoj mu se spominje i obitelj, a njega se uvijek oslovljava gospodinom (ser, dominus). Živio je u viškom naselju Luka u vlastutoj kući uz kulu, a umro je [[1622.]] Kulu je sagradio na vlastitoj zemlji za zaštitu za sebe i druge Višane od mogućih [[Osmansko Carstvo|turskih]] napada na Vis. Zidovi kule podijeljeni su vodoravnim vijencima, a unutar zidnih ploha nalaze se otvori za [[top]]ove i puškarnice. Na kutevima kule nalaze se četverokutne stražarnice koje stoje na konzolama, a krovni dio im je ukrašen akroterijima. U kulu se ulazilo kroz vrata na prvom katu, koja su s Perastijevom kućom bila povezana drvenim [[most]]om. Kako su to bila jedina vrata, sva oprema za kulu unošena je preko drvenog mosta kroz njih. Kula je bila naoružana manjim [[bronca|brončanim]] topovima koji se u ispravama spominju u 17. i 18. st. Oko kule bilo je zabranjeno graditi zidove, kuće i druge objekte koji bi priječili obrambeno djelovanje topova koji su se nalazili u njoj.

Palača Gariboldi sagrađena je [[1552.]] godine kao renesansna gospodarsko-ladanjska kuća. Frane Gariboldi je početkom 16. stoljeća doselio iz [[Milano|Milana]] u [[Hvar (grad)|Hvar]], postao hvarski građanin, stekao kuću i dućan u prometnom dijelu Hvara i grobno mjesto u franjevačkoj crkvi. Na Visu je imao svoje posjede pa je uskoro dao sagraditi [[palača|palaču]] na čijem je vanjskom visokom pročelnom zidu iznad portala postavio natpis u kojem ističe da je građanin Hvara milanskog podrijetla. LAVS DEO FRANCISCVS GARIBOLDVS MEDIOLANENSIS NVNC CIVIS LESINAE PRO SE IPSO AC FILIIS ET HEREDIBVS SVIV HOC OPVS CONSTRVXIT MDLII. Iza ogradnog zida nalazi se popločano dvorište koje je kasnije diobama pregrađeno i skraćeno, a u njemu se nalazi i bunar. Kućno pročelje raščlanjeno je profiliranim prozorima i obrubljeno kamenim vijencem krova urešenim kamenim akroterijima u obliku [[kugla|kugle]]. U prizemlju se nalazi konoba, a od prizemlja do središnjih vrata naprvom katu vode kamene stube iznad kojih je [[latinski jezik|latinski]] natpis. GLORIA LAVS ET HONOR TIBI SIT CHRISTE REDMEPTOR. Nad vratima je istaknut reljefni [[grb]] u čijem polju se nalaze utvrda i četiri [[zvijezda|zvijezde]], a s obje strane su inicijali Franina imena F.G.

Palaču na Visu sagradio je poznati hrvatski književnik, dramski pisac i pjesnik [[Marin Gazarović]], autor ''Murata Gusara'', ''Ljubice'' i drugih djela. Tu se odmarao i nadzirao svoje posjede kao što su to radili mnogi dalmatinski plemići na svojim priobalnim posjedima. Ljetnikovac s dvorištem bio je dovršen prije posljednjeg desetljeća 16. stoljeća, ograđen je visokim zidom, a na renesansnom portalu stoje Gazarovićevi stihovi na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. PRIN NER CHIES CA PROCIN OSTAVI HIMBE VAN CA OBECHIASC VCIN AC HOCH BIT VIROVAN VIROM XIVE OV VICH DRAGYE VIRAN SLVGA YER CA TVRDI COVICH TVRDI ZA ZLA DRVGA. Gazarovićeva palača sagrađena je u zakašnjelom renesansnom slogu. U prizemlju se nalazi konoba osvijetljena malim čertvrtastim prozorima, a s vanjske strane su se nekoć nalazile stube koje su bile naslonjene uz pročelje i penjale se do ulaznih vrata prvog kata na kojem se nalazio stan književnika. Unutrašnjost stana potpuno je izmijenjena naknadnim gradnjama, a od izvornog oblika vide se dijelovi kamenog renesansnog umivaonika koji su imale mnoge dalmatinske kuće u razdoblju od 15. do 18. st. Sred pročelja je Gazarovićev grb okružen [[sirena]]ma, a na vrhu [[zmaj]] raširenih [[krila]] kojeg je književnik vlastoručno isklesao.

Renesansno-barokna jednokatnica obitelji Prdvarić nalazi se u viškom predjelu Kut uz more, a sagrađena je u kasnom 16. stoljeću. Na sjevernom pročelju nalazi se dugi [[balkon]] s kamenom ogradom od neobično stiliziranih ukrasa koji imaju izgled uspravnih i okrenutih kamenih vaza. Balkon se prostire duž cijele širine sjevernog pročelja. Na ovom pročelju nad balkonom nalazi se grb renesansno-baroknog okvira iz 16.-18. st. koji se nalazi i iznad kućnih vrata. Postojao je i treći grb koji je sada skinut s kuće. U središnjem polju grbova podijeljenog pojasom koji se lomi pod pravim [[kut]]em nalaze se tri zvijezde, a s donje strane pojasa [[polumjesec]]. Na vrhu grba je anđeoska glava. Na zabatu južnog zida palače nalazi se urezano [[cvijeće]] i mali lik nage [[žena|žene]] s vrpcom, nalik alegoriji Sreće. U prizemlju palače nalazila se konoba, a na katu središnja dvorana između pokrajnih soba u koje se ulazi kroz vrata kamenih profiliranih okvira. U dvorani natkritoj drvenim stropom koji se oslanja na kamene konzole, nalaze se profilirana [[kruna]] bunara i veliki zidni umivaonik s dvjema kamenim policama na bočnim konzolama ukrašenim [[ljiljan]]ima a pri dnu s maskeronom u reljefu, tipičnim ukrasom za dalmatinske zidne umivaonike u razdoblju od 16. do 18. st.

Tvrđavu Vis izgradili su [[Britansko Carstvo|Britanci]] kada je habsburška vlast predana Francuzima kao posljedica mirovnog ugovora kojeg je nametnuo [[Napoleon]]. Bojeći se da će Napoleon daljnjim prodorom pretvoriti [[Jadransko more|Jadran]] u francusko jezero čija je vojna moć dodatno povećana i u ratu zaposjednutim brodovima venecijanske flote, kraljevska mornarica je zajedno s pješačkom bojnom i topničkom opremom poslana pomoći u sprječavanju ostvarenja Napoleonovih ambicija. Britanci su rado posjećivali otok Vis zbog čiste vode sigurnih sidrišta godinama prije nego su na njemu izgradili svoje obrambene utvrde. Nakon što su Francuzi napavši Vis znatno oštetili grad [[1811.]] godine kao i trgove i brodove usidrene u luci odlučeno je da je Visu potrebna dodatna obrana u cilju sprječavanja daljnjih napada. Početni temelji obrane uspostavljeni su na otočiću Hostu koje su sačinjavala dva 18 funti teška topa postavljena kamenom postolju. Gradnja tvrđave George započela je [[1812.]] naredbom britanskog guvernera pukovnika Robertsona koji je smatrao da je luci potrebna bolja zaštita. Zamišljena kao pješačka i lakotopovska utvrda izgrađena je tako da je povezana s kulama Martello, Bentick i Robertson u pozadini kao i s tvrđavom Wellington smještenom u zaljevu nasuprot tvrđave George. Poput utvrda na otočiću Host, kule Martello mogle su primiti velike topove koji su lako onemogućavali protivničkim brodovima približiti se zaljevu. Tvrđava George kao i obrambene kule Martello, Bentick i Robertson izgrađene su pod nadzorom kapetana Henrysona gdje se kao radna snaga pri izgradnji koristila pomoć lokalnog otočnog stanovništva i koje je ostalo pod nadleštvom vojske dok je oružana jedinica na otočiću Hostu ostala pod nadleštvom britanske kraljevske mornarice. Izgradnja svih obrambenih kula i utvrda dovršena je [[1813.]], a dvije godine kasnije sve su predane Habsburškoj Monarhiji koja je polako počela preuzimati položaje na Jadranu kao posljedicom slabljenja Napoleonova utjecaja u regiji.

== Zanimljivosti ==
* Vis je vrlo vjerojatno najstarije gradsko naselje na tlu Hrvatske (za tu se titulu bori i [[Stari Grad]] na susjednom Hvaru) koje postoji već 2400 godina.
* Grad se dugo vremena sastojao od dva odvojena dijela - Luke i Kuta, pa je župna crkva, a kasnije i škola, sagrađena između njih da bi se bolje povezali.
* Otočko središte Vis postaje tek u XV. stoljeću, nakon što je vojska [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog kraljevstva]] [[1483.]] uništila dotadašnji centar Velo Selo (današnje selo Podselje).
* Od [[1807.]] do [[1815.]] Vis se nalazio pod upravom Engleza, koji su podigli sustav utvrda oko grada i nazvali ih po svojim vladarima i vojskovođama (Bentinck, George III. i Wellington).
* Spomenik znamenitoj [[Viška bitka|viškoj bitci]] iz [[1866.]] godine, u kojoj je habsburška mornarica porazila [[Italija|talijansku]], rastavila je i odnijela talijanska vojska nakon okupacije Visa [[1918.]] godine. Spomenik (tzv. " Viški lav ") se danas nalazi u [[Livorno|Livornu]] ispred tamošnje pomorske akademije.
* U Drugom svjetskom ratu [[Saveznici|saveznička]] britanska vojska je područje antičke Isse koristila kao parkiralište{{Nedostaje izvor}} za svoja vozila i pritom uništila znatan dio arheološkog nalazišta.

== Poznate osobe ==
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Visa]]

== Obrazovanje ==
* [http://www.os-vis.skole.hr Osnovna škola Vis]
* Srednja škola "[[Antun Matijašević - Karamaneo]]". Osnovana je [[1975.]] Ima nekoliko smjerova (trgovačka škola, gimnazija..), i centar je srednjoškolskog obrazovanja cijelog otoka Visa (učenici iz [[Komiža|Komiže]] tu se također školuju).

Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.

== Kultura ==
*Limena glazba Vis
*Muzej s bogatom arheološkom zbirkom iz antičke Isse (unutar tvrđave [[Gospina batarija]])
*Viško amatersko kazalište "Ranko Marinković"
*Matica hrvatska ogranak Vis
*[[Hrvatska zora]], glasilo viškog ogranka Matice hrvatske

== Šport ==
* [[Kriket klub Sir William Hoste|Kriket klub "Sir William Hoste"]]
* ŠRC "Issa"
U Visu je [[1944.]] godine obnovljen [[HNK Hajduk Split]], nakon što je prestao djelovati [[1941.]] uslijed talijanske okupacije.
* boćarski klub "[[boćarski klub Vis|Vis]]"
* stolnoteniski klub "Issa"
* [[NK Vis|nogometni klub "Vis"]]
* jedriličarski klub "Vis"
* jedriličarski klub "Host"
* paragliding klub "Kaleb"

U Visu se svakog ljeta održavaju nogometni turniri u kojima sudjeluju viške ekipe.
U Visu su djelovali nogometni klubovi [[NK Uskok Vis|Uskok]], [[NK Jadran Vis|Jadran]], [[NK Naprijed Vis|Naprijed]] i [[NK Garnizon Vis|Garnizon]].

Od 1999. održava se ''Viški plivački maraton''.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gradvis.hr/ Službene stranice grada Visa]
* [http://www.vis-central.com Vis Central]
* Povijesna i kulturna baština Visa [http://www.crohis.com/vis1.htm], [http://www.crohis.com/vis2.htm], [http://www.crohis.com/vis3.htm]
*Od Isse do Visa,Vis,1982.
*N.Duboković Nadalini:Genealoške i heraldičke bilješke o obitelji Jakša

{{GiO SDŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Vis]]

Vis (grad) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 16:52, 15. svibanj 2026.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

Suradnik10: /* Obrazovanje */

Suradnik10: /* Šport */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica