Virovitica - Povijest promjena

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2026-02-21T21:34:03Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 21. veljača 2026. u 21:34
Redak 180:		Redak 180:

	Nova trgovačka tvrtka zapošljavala je 358 djelatnika i raspolagala sa 74 prodavaonice: 46 mješovitih, 26 specijaliziranih i 2 samoposluživanja. Uspješno je zadovoljavala potrošačke potrebe stanovništva jer se 60% trgovačkih aktivnosti ostvarivalo kroz prodajne objekte Trgocentra. Radi podizanja kvalitete ponude i usluge investicijskim ulaganjima modernizirani su maloprodajni objekti, ali i izgrađena upravna zgrada sa suvremenim centralnim skladištem [[1968.]] godine. Prateći trendove u trgovini na malo i razvoj novih oblika prodaje koji stavljaju naglasak na samo-izbor i samoposluživanje, [[1978.]] godine Trgocentar otvara, na 4000 [[m²]], robnu kuću univerzalnog tipa, smještenu u samom središtu Virovitice. [[2003.]] godine realizirana je ideja o Robnom centru, suvremenom prodajnom objektu na 3000 [[m²]] otvorenog i zatvorenog prodajnog prostora. Trgocentar d.d. Virovitica dobitnik je plakete [[Zlatna kuna Hrvatske]] gospodarske komore – Županijske komore Virovitica za [[1994.]] i [[2002.]] godinu u kategoriji velikih trgovačkih društava. Poljoprivredna zadruga branitelja Zlatni vrtovi osnovana je u travnju [[2006.]] godine s ciljem udruživanja branitelja, ujedno i proizvođača [[voće\|voća]] i [[povrće\|povrća]] s područja Virovitičko-podravske županije radi ostvarenja zajedničkih interesa u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Danas Zadruga okuplja 10 zadrugara te više od stotinu kooperanata koji suradnjom sa Zadrugom većinu svojih proizvoda plasiraju na tržište Republike Hrvatske. Zadruga posjeduje vlastitu otkupnu stanicu, sa hladnjačom i pripadajućim skladištem, a trenutačno je u izgradnji pogon za konfekcioniranje i pakiranje voća i povrća.		Nova trgovačka tvrtka zapošljavala je 358 djelatnika i raspolagala sa 74 prodavaonice: 46 mješovitih, 26 specijaliziranih i 2 samoposluživanja. Uspješno je zadovoljavala potrošačke potrebe stanovništva jer se 60% trgovačkih aktivnosti ostvarivalo kroz prodajne objekte Trgocentra. Radi podizanja kvalitete ponude i usluge investicijskim ulaganjima modernizirani su maloprodajni objekti, ali i izgrađena upravna zgrada sa suvremenim centralnim skladištem [[1968.]] godine. Prateći trendove u trgovini na malo i razvoj novih oblika prodaje koji stavljaju naglasak na samo-izbor i samoposluživanje, [[1978.]] godine Trgocentar otvara, na 4000 [[m²]], robnu kuću univerzalnog tipa, smještenu u samom središtu Virovitice. [[2003.]] godine realizirana je ideja o Robnom centru, suvremenom prodajnom objektu na 3000 [[m²]] otvorenog i zatvorenog prodajnog prostora. Trgocentar d.d. Virovitica dobitnik je plakete [[Zlatna kuna Hrvatske]] gospodarske komore – Županijske komore Virovitica za [[1994.]] i [[2002.]] godinu u kategoriji velikih trgovačkih društava. Poljoprivredna zadruga branitelja Zlatni vrtovi osnovana je u travnju [[2006.]] godine s ciljem udruživanja branitelja, ujedno i proizvođača [[voće\|voća]] i [[povrće\|povrća]] s područja Virovitičko-podravske županije radi ostvarenja zajedničkih interesa u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Danas Zadruga okuplja 10 zadrugara te više od stotinu kooperanata koji suradnjom sa Zadrugom većinu svojih proizvoda plasiraju na tržište Republike Hrvatske. Zadruga posjeduje vlastitu otkupnu stanicu, sa hladnjačom i pripadajućim skladištem, a trenutačno je u izgradnji pogon za konfekcioniranje i pakiranje voća i povrća.

			== Mediji ==
			*[[Radio Virovitica]]
			*[[Informativni centar Virovitica]]
			*[[Virovotički list]] (od 29. rujna [[novinstvo u 1953.\|1953.]])<ref>[https://www.vpz.hr/2023/09/proslavili-70-rodendan-viroviticki-list-jedina-tiskovina-podrucju-viroviticko-podravske-zupanije-koja-kontinuirano-izlazi-sedam-desetljeca/ '' Proslavili su 70 rođendan: Virovitički list je jedina tiskovina na području Virovitičko-podravske županije koja kontinuirano izlazi sedam desetljeća'']. Virovitičko-podravska županija. 28. rujna 2023. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref>
			*[[Virovitica.net]]
			*[[Bumerang (Virovitica)\|Bumerang]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Poznati stanovnici */

2026-02-14T18:41:20Z

Poznati stanovnici

←Starija inačica		Inačica od 14. veljača 2026. u 18:41
Redak 307:		Redak 307:
	*[[Darko Špondreht]], hrv. nogometni sudac		*[[Darko Špondreht]], hrv. nogometni sudac
	*[[Oto Horvat]], hrv. strojarski inženjer		*[[Oto Horvat]], hrv. strojarski inženjer
			*[[Jovan Elemirov]], general JNA

	== Galerija ==		== Galerija ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:19:59Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:19
Redak 343:		Redak 343:


	~~{{Portal Hrvatska}}~~
	{{Virovitica}}		{{Virovitica}}
	{{GiO VPŽ}}		{{GiO VPŽ}}

Suradnik10: /* Kultura */

2025-11-08T23:22:35Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2025. u 23:22
Redak 208:		Redak 208:
	Uz Muzej u Virovitici, Likovni klub Nikola Trick postoji od [[1977.]] godine. Povijest bilježi da je Klub osnovala skupina entuzijasta, odnosno, Nikola Trick, Branko Romaj, Ljiljana Đeri, Berislav Horvatić, Josip Strmečki, Vilim Šolc, Dušan Šarić, Tugomila Reder, Veronika Brabec i Bernarda Idžojtić. Šest godina kasnije Klub se odvaja i nastavlja rad pod današnjim imenom. U tih 30 godina postojanja Likovni klub Nikola Trick postao je neizostavni sudionik kulturnog virovitičkog života, ali i mnogo šire jer su brojnim izložbama i donacijama davno prešli granice grada Virovitice ili pak Virovitičko–podravske županije. Priređujući niz samostalnih izložaba, višednevni Otvoreni most, prodajne izložbe za Rokovo, likovne kolonije slikara, organizirane radionice za učenike osnovnih virovitičkih škola, u likovnom životu Virovitice ostavili su neizbrisiv trag. Izlažući slike, predstavili su grad Viroviticu.		Uz Muzej u Virovitici, Likovni klub Nikola Trick postoji od [[1977.]] godine. Povijest bilježi da je Klub osnovala skupina entuzijasta, odnosno, Nikola Trick, Branko Romaj, Ljiljana Đeri, Berislav Horvatić, Josip Strmečki, Vilim Šolc, Dušan Šarić, Tugomila Reder, Veronika Brabec i Bernarda Idžojtić. Šest godina kasnije Klub se odvaja i nastavlja rad pod današnjim imenom. U tih 30 godina postojanja Likovni klub Nikola Trick postao je neizostavni sudionik kulturnog virovitičkog života, ali i mnogo šire jer su brojnim izložbama i donacijama davno prešli granice grada Virovitice ili pak Virovitičko–podravske županije. Priređujući niz samostalnih izložaba, višednevni Otvoreni most, prodajne izložbe za Rokovo, likovne kolonije slikara, organizirane radionice za učenike osnovnih virovitičkih škola, u likovnom životu Virovitice ostavili su neizbrisiv trag. Izlažući slike, predstavili su grad Viroviticu.

	Nadalje, Virovitica se može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom njegovanja [[Strip\|stripa]] pod okriljem udruge Strip Club 85., koja od 1985. kontinuirano objavljuje kultni strip-fanzin Gavran te povremeno organizira stripovske manifestacije u gradu. Neki od najpoznatijih virovitičkih stripaša kroz povijest su [[Franjo Fuis\|Franjo Martin Fuis]], [[Roko Idžojtić]] i Davor Schunk.		=== Strip ===
			Nadalje, Virovitica se može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom njegovanja [[Strip\|stripa]] pod okriljem udruge Strip Club 85., koja od 1985. kontinuirano objavljuje kultni strip-fanzin [[Gavran (strip-fanzin)\|Gavran]] te povremeno organizira stripovske manifestacije u gradu. Neki od najpoznatijih virovitičkih stripaša kroz povijest su [[Franjo Fuis\|Franjo Martin Fuis]], [[Roko Idžojtić]] i Davor Schunk.

			=== Kazalište ===
			*[[Festival dramskog odgoja Fedor]]

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

Suradnik10 u (test) 12:31, 19. listopad 2025.

2025-10-19T12:31:10Z

←Starija inačica		Inačica od 19. listopad 2025. u 12:31
Redak 40:		Redak 40:
	'''Virovitica''' je [[grad]] na sjeveroistočnom dijelu [[Hrvatska\|Hrvatske]], a na sjeverozapadnom dijelu [[Slavonija\|Slavonije]], te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište [[Virovitičko-podravska županija\|Virovitičko-podravske županije]]. Smještena je na sjeveroistoku Hrvatske u nizinskom i ravničarskom području. Virovitica predstavlja krajnji zapadni dio [[Slavonija\|Slavonije]], tj. graniči s dijelom koji nosi ime [[Podravina]] (uglavnom područje Pitomače, Đurđevca, Novigrada).		'''Virovitica''' je [[grad]] na sjeveroistočnom dijelu [[Hrvatska\|Hrvatske]], a na sjeverozapadnom dijelu [[Slavonija\|Slavonije]], te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište [[Virovitičko-podravska županija\|Virovitičko-podravske županije]]. Smještena je na sjeveroistoku Hrvatske u nizinskom i ravničarskom području. Virovitica predstavlja krajnji zapadni dio [[Slavonija\|Slavonije]], tj. graniči s dijelom koji nosi ime [[Podravina]] (uglavnom područje Pitomače, Đurđevca, Novigrada).

	Ime ''Virovitica'' kao magna villa Wereucha pojavljuje se prvi puta [[1234.]] godine u [[Koloman]]ovoj povelji kojom je Virovitica dobila titulu samostalnog kraljevskog trgovišta. Očito je želja vladara bila privući strane obrtnike, trgovce i službenike u grad dajući njegovim stanovnicima ovlasti uz daleko manje obveze i plaćanja, koja su bili dužni davati. Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava\|Drave]] na smjeru [[~~Barcs~~]] (HU) – Terezino Polje – Virovitica.		Ime ''Virovitica'' kao ''magna villa Wereucha'' pojavljuje se prvi puta [[1234.]] godine u [[Koloman]]ovoj povelji kojom je Virovitica dobila titulu samostalnog kraljevskog trgovišta. Očito je želja vladara bila privući strane obrtnike, trgovce i službenike u grad dajući njegovim stanovnicima ovlasti uz daleko manje obveze i plaćanja, koja su bili dužni davati. Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava\|Drave]] na smjeru [[Barča]] (HU) – Terezino Polje – Virovitica.

	== Etimologija imena grada ==		== Etimologija imena grada ==
Redak 167:		Redak 167:

	== Promet ==		== Promet ==
	Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava\|Drave]] na smjeru [[~~Barcs~~]] (HU) – [[Terezino Polje]] – Virovitica.		Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava\|Drave]] na smjeru [[Barča]] (HU) – [[Terezino Polje]] – Virovitica.

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: /* Poznati stanovnici */

2025-08-16T03:59:02Z

Poznati stanovnici

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2025. u 03:59
Redak 302:		Redak 302:
	*[[Miroslav Bertoša]], hrvatski povjesničar, enciklopedist, diplomat, jedno od najznačajnijih imena suvremene hrvatske historiografije		*[[Miroslav Bertoša]], hrvatski povjesničar, enciklopedist, diplomat, jedno od najznačajnijih imena suvremene hrvatske historiografije
	*[[Darko Špondreht]], hrv. nogometni sudac		*[[Darko Špondreht]], hrv. nogometni sudac
			*[[Oto Horvat]], hrv. strojarski inženjer

	== Galerija ==		== Galerija ==

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T02:12:42Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 02:12
Redak 52:		Redak 52:
	Kretanje stanovništva u gradu Virovitici od 1857. do 2011. prema podacima Državnog zavoda za statistiku:		Kretanje stanovništva u gradu Virovitici od 1857. do 2011. prema podacima Državnog zavoda za statistiku:

	{\| class="~~prettytable~~" style="text-align:right"		{\| class="wikitable" style="text-align:right"
	\|- style="background-color:#efefef"		\|- style="background-color:#efefef"
	! align="center" \| Godina \|\| align="center" \| Broj stanovnika		! align="center" \| Godina \|\| align="center" \| Broj stanovnika

Suradnik10: isti tekst, je li ovo wikipedija preuzela s ICV ili ICV.hr s wikipedije

2023-09-14T03:26:23Z

isti tekst, je li ovo wikipedija preuzela s ICV ili ICV.hr s wikipedije

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2023. u 03:26
Redak 237:		Redak 237:

	== Šport ==		== Šport ==

			Virovitica je na glasu kao grad šport od pamtivijeka. Prije svega to se odnosi na rukomet, karate i kuglanje u kojem su dali državne prvake, a u karateu i svjetske prvake. Ovdje su se istaknuli športovi poput konjičkog, strjeličarstva, atletike, nogometa i inih.<ref name="Dražić">[https://www.icv.hr/2022/06/viroviticka-nogometna-legenda-ante-drazic-vaso-svoj-zivot-posvetio-sam-lopti-a-sada-uzivam-u-radu-s-mladim-nogometasima/ ''Virovitička nogometna legenda Ante Dražić – Vaso: Svoj život posvetio sam lopti, a sada uživam u radu s mladim nogometašima '']. ICV. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 14. rujna 2023.</ref>

	Virovitica je oduvijek bila grad [[rukomet]]a. Rukomet je u Virovitici zaživio davne [[1948.]] godine, u vrijeme dok je u gradu šećera i [[klompa\|klompi]], boravio Vilim Tičić. Njegovim dolaskom počela je djelovati rukometna sekcija. Ženski klub je do današnjih dana u nekoliko navrata mijenjao imena. Zvao se i Drvodjelac i Virovitica i TVIN. Današnji TVIN Trgocentar je nesumnjivo klub bogate povijesti u kojem je nastupalo niz reprezentativki. Od [[13. srpnja\|13.]] do [[20. srpnja]] [[1957.]] godine u Virovitici je održan najznačajniji sportski događaj u njezinoj povijesti. U tih je sedam dana Virovitica bila domaćin Svjetskog prvenstva u rukometu za žene, odnosno skupine u kojoj su bile reprezentacije [[Danska\|Danske]], [[Austrija\|Austrije]] i [[Rumunjska\|Rumunjske]] (drugoj skupini domaćin je bio [[Beograd]]). Prvo su mjesto u toj skupini osvojile Dankinje, a u dvobojima za poredak od 7. do 9. mjesta, u Virovitici, su igrale reprezentacije [[Poljska\|Poljske]], [[Švedska\|Švedske]] i Rumunjske. Utakmice su igrane pod reflektorima na novom rukometnom stadionu na današnjem TVIN-u.		Virovitica je oduvijek bila grad [[rukomet]]a. Rukomet je u Virovitici zaživio davne [[1948.]] godine, u vrijeme dok je u gradu šećera i [[klompa\|klompi]], boravio Vilim Tičić. Njegovim dolaskom počela je djelovati rukometna sekcija. Ženski klub je do današnjih dana u nekoliko navrata mijenjao imena. Zvao se i Drvodjelac i Virovitica i TVIN. Današnji TVIN Trgocentar je nesumnjivo klub bogate povijesti u kojem je nastupalo niz reprezentativki. Od [[13. srpnja\|13.]] do [[20. srpnja]] [[1957.]] godine u Virovitici je održan najznačajniji sportski događaj u njezinoj povijesti. U tih je sedam dana Virovitica bila domaćin Svjetskog prvenstva u rukometu za žene, odnosno skupine u kojoj su bile reprezentacije [[Danska\|Danske]], [[Austrija\|Austrije]] i [[Rumunjska\|Rumunjske]] (drugoj skupini domaćin je bio [[Beograd]]). Prvo su mjesto u toj skupini osvojile Dankinje, a u dvobojima za poredak od 7. do 9. mjesta, u Virovitici, su igrale reprezentacije [[Poljska\|Poljske]], [[Švedska\|Švedske]] i Rumunjske. Utakmice su igrane pod reflektorima na novom rukometnom stadionu na današnjem TVIN-u.

Redak 244:		Redak 247:
	Borilačke vještine u Virovitici imaju dugu tradiciju. Počeci [[karate]]a, danas najtrofejnijeg sporta u Virovitici bilježe se prije 40 godina. Ipak su najznačajniji rezultati ostvareni u posljednjih desetak godina. Tada je u Virovitici pod stručnim nadzorom trenera Maksa Šenjuga stasala izrazito kvalitetna generacija karatašica/karataša koje predvodi [[Mirna Šenjug]]. Od tada virovitički karate donosi medalje s velikih međunarodnih europskih i svjetskih smorti i natjecanja. Mirna Šenjug je tako višestruka osvajačica medalja sa svjetskih i europskih prvenstava te neprikosnovena u tom segmentu u Hrvatskoj. U posljednjih se nekoliko godina sve češće spominje ime Ivana Škrablina, srebrnog i brončanog s Prvenstva Hrvatske u borbama. Treba izdvojiti i ful contact u kojem je Mladen Carević bio Europski prvak u [[Atena\|Ateni]] [[1986.]] godine., te brončani na SP [[1979.]] godine u [[SAD]]-u.		Borilačke vještine u Virovitici imaju dugu tradiciju. Počeci [[karate]]a, danas najtrofejnijeg sporta u Virovitici bilježe se prije 40 godina. Ipak su najznačajniji rezultati ostvareni u posljednjih desetak godina. Tada je u Virovitici pod stručnim nadzorom trenera Maksa Šenjuga stasala izrazito kvalitetna generacija karatašica/karataša koje predvodi [[Mirna Šenjug]]. Od tada virovitički karate donosi medalje s velikih međunarodnih europskih i svjetskih smorti i natjecanja. Mirna Šenjug je tako višestruka osvajačica medalja sa svjetskih i europskih prvenstava te neprikosnovena u tom segmentu u Hrvatskoj. U posljednjih se nekoliko godina sve češće spominje ime Ivana Škrablina, srebrnog i brončanog s Prvenstva Hrvatske u borbama. Treba izdvojiti i ful contact u kojem je Mladen Carević bio Europski prvak u [[Atena\|Ateni]] [[1986.]] godine., te brončani na SP [[1979.]] godine u [[SAD]]-u.

	Nogomet nikada u Virovitici nije zaživio „punim plućima“. Povijest bilježi da je najveći uspjeh Virovitica doživjela kao stanovnik 2. [[HNL]], u sezoni 2003./2004. Prije toga, dugi je niz godina Virovitica imala trećeligaše (TVIN ili VGŠK/Virovitica). Najpoznatiji igrač s ovog područja je Ivan Šuprna koji je nakon igranja u VGŠK-u nastupao za [[Građanski]], a u karijeri je nastupio i u [[Inter Milan\|Interu]] te kasnije u nizu francuskih prvoligaša. Značajnije uspjehe postizali su malonogometaši koji su [[2006.]] godine proslavili 20 godina postojanja. Malonogometaši su dugi niz godina igrali u Prvoj ligi dok danas imaju status drugoligaša. Na korak do prve lige bili su [[Košarka\|košarkaši]] Virovitice. Naime, [[2003.]] godine dogurali su do kvalifikacija za 1. ligu. Danas su članovi Druge košarkaške lige. [[Tenis]] je ~~sport~~ koji bilježi značajnu rezultatsku ekspanziju, a posebno se to odnosi na mlađe teniske generacije. Najveći uspjeh [[kuglanje\|kuglanja]] u ovom stoljeću bio je kada su se kuglačice Slobode TVIN plasirale u Prvu ligu.		Nogomet nikada u Virovitici nije zaživio „punim plućima“. Povijest bilježi da je najveći uspjeh Virovitica doživjela kao stanovnik 2. [[HNL]], u sezoni 2003./2004. Prije toga, dugi je niz godina Virovitica imala trećeligaše (TVIN ili VGŠK/Virovitica). Najpoznatiji igrač s ovog područja je [[Ivan Šuprna]] koji je nakon igranja u VGŠK-u nastupao za [[Građanski]], a u karijeri je nastupio i u [[Inter Milan\|Interu]] te kasnije u nizu francuskih prvoligaša. Značajnije uspjehe postizali su[[mali nogomet\|malonogometaši ]]koji su [[2006.]] godine proslavili 20 godina postojanja. Malonogometaši su dugi niz godina igrali u Prvoj ligi dok danas imaju status drugoligaša. <ref name="Dražić"/><!-- isti tekst, je li ovo wikipedija preuzela s ICV ili ICV.hr s wikipedije -->

			Na korak do prve lige bili su [[Košarka\|košarkaši]] Virovitice. Naime, [[2003.]] godine dogurali su do kvalifikacija za 1. ligu. Danas su članovi Druge košarkaške lige. [[Tenis]] je šport koji bilježi značajnu rezultatsku ekspanziju, a posebno se to odnosi na mlađe teniske generacije. Najveći uspjeh [[kuglanje\|kuglanja]] u ovom stoljeću bio je kada su se kuglačice Slobode TVIN plasirale u Prvu ligu.

	=== Ostali sportovi ===		=== Ostali sportovi ===

Suradnik10: /* Povijest */

2023-08-13T00:23:56Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 13. kolovoz 2023. u 00:23
Redak 148:		Redak 148:

	[[Datoteka:Razglednica Virovitice 20. stolje e.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Virovitica početkom 20. stoljeća]]		[[Datoteka:Razglednica Virovitice 20. stolje e.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|Virovitica početkom 20. stoljeća]]
	U novijoj hrvatskoj povijesti Virovitica ima veliku, iznimno značajnu ulogu u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]], posebice jer je Virovitica bila izraz stremljenja velikosrpske čežnje. Povijesne činjenice predstavljaju osobnu kartu identiteta svakog područja, grada, naroda i države pa je doprinos Virovitice u Domovinskom ratu i u obrani Hrvatske od srpskog agresora i agresije bivše [[Jugoslavenska narodna armija\|JNA]] na Hrvatsku važan element povijesne istine o ulozi i značaju Virovitice u Domovinskom ratu i obrani Hrvatske. U toj cjelini vrlo važno mjesto ima suđenje Virovitičanima koji su zarobljeni u [[siječanj\|siječnju]] [[1991.]] godine, a suđeno im je na Vojnom sudu u Zagrebu u prvoj polovici iste godine. Virovitica je bila prvi oslobođeni grad u Hrvatskoj jer je [[17. rujna]] [[1991.]] godine, u 11 sati i 20 minuta, zauzeta vojarna bivše vojske. Nekoliko dana prije toga zauzeta je i karaula i granični prijelaz [[Terezino Polje]] čime je [[Republika Hrvatska]] dobila svoju međunarodnu granicu. Akciji oslobađanja vojarne, uz jednu žrtvu, Vladu Vampovca, sudjelovalo je oko 400 pripadnika 50. samostalnog bataljuna [[ZNG\|Zbora narodne garde]], [[MUP]]-a i rezervnog sastava policije. Iz 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica, koji je osnovan po zapovijedi tadašnjeg ministra obrane generala [[Martin Špegelj\|Martina Špegelja]], proizišla je [[127. brigada ZNG]] Virovitica, jedna od najjačih brigada u Hrvatskoj, u kojoj je bilo aktivirano preko 4000 ljudi. Ratni zapovjednik 127. brigade bio je [[general pukovnik]] [[Đuro Dečak]]. Nakon formiranja 127. brigade prva ratna operacija širih razmjera bila je akcija "[[Otkos 10]]" u kojoj je na Bilogori, oko Grubišnog Polja, oslobođeno oko 3000 kilometara teritorija. Slijedilo je oslobođenje Zapadne Slavonije i ostala hrvatska ratišta sve do [[Operacija Oluja\|Oluje]] i potpunog oslobođenja Hrvatske. U svim važnijim akcijama, ne samo oslobađanja virovitičke vojarne već i u ostalim akcijama, virovitički su borci svojim junaštvom ostavili neizbrisiv trag u stvaranju novije hrvatske povijesti. Premda nije bila pod takvom ugrozom kao neka druga mjesta u Hrvatskoj, neprijateljski napadi nisu mimoišli Viroviticu. [[7. studenoga]] 1991. četnička diverzantska skupina iz zasjede je ubila šestoricu pripadnika 127. brigade HV u okolici Virovitice.<ref>[https://web.archive.org/web/20080602051512/http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-2.php Prvi hrvatski redarstvenik Koprivničko-križevačke županije], Kronologija 1991. – 1992.</ref>		U novijoj hrvatskoj povijesti Virovitica ima veliku, iznimno značajnu ulogu u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]], posebice jer je Virovitica bila izraz stremljenja velikosrpske čežnje. Povijesne činjenice predstavljaju osobnu kartu identiteta svakog područja, grada, naroda i države pa je doprinos Virovitice u Domovinskom ratu i u obrani Hrvatske od srpskog agresora i agresije bivše [[Jugoslavenska narodna armija\|JNA]] na Hrvatsku važan element povijesne istine o ulozi i značaju Virovitice u Domovinskom ratu i obrani Hrvatske. U toj cjelini vrlo važno mjesto ima suđenje Virovitičanima koji su zarobljeni u [[siječanj\|siječnju]] [[1991.]] godine, a suđeno im je na Vojnom sudu u Zagrebu u prvoj polovici iste godine. Virovitica je bila prvi oslobođeni grad u Hrvatskoj jer je [[17. rujna]] [[1991.]] godine, u 11 sati i 20 minuta, zauzeta vojarna bivše vojske. Nekoliko dana prije toga zauzeta je i karaula i granični prijelaz [[Terezino Polje]] čime je [[Republika Hrvatska]] dobila svoju međunarodnu granicu. Akciji oslobađanja vojarne, uz jednu žrtvu, Vladu Vampovca, sudjelovalo je oko 400 pripadnika 50. samostalnog bataljuna [[ZNG\|Zbora narodne garde]], [[MUP]]-a i rezervnog sastava policije. Iz 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica, koji je osnovan po zapovijedi tadašnjeg ministra obrane generala [[Martin Špegelj\|Martina Špegelja]], proizišla je [[127. brigada ZNG]] Virovitica, jedna od najjačih brigada u Hrvatskoj, u kojoj je bilo aktivirano preko 4000 ljudi. Ratni zapovjednik 127. brigade bio je [[general pukovnik]] [[Đuro Dečak]]. Nakon formiranja 127. brigade prva ratna operacija širih razmjera bila je akcija "[[Otkos 10]]" u kojoj je na Bilogori, oko Grubišnog Polja, oslobođeno oko 3000 kilometara teritorija. Slijedilo je oslobođenje Zapadne Slavonije i ostala hrvatska ratišta sve do [[Operacija Oluja\|Oluje]] i potpunog oslobođenja Hrvatske. U svim važnijim akcijama, ne samo oslobađanja virovitičke vojarne već i u ostalim akcijama, virovitički su borci svojim junaštvom ostavili neizbrisiv trag u stvaranju novije hrvatske povijesti. Premda nije bila pod takvom ugrozom kao neka druga mjesta u Hrvatskoj, neprijateljski napadi nisu mimoišli Viroviticu. [[7. studenoga u Domovinskom ratu\|7. studenoga]] 1991. četnička diverzantska skupina iz zasjede je ubila šestoricu pripadnika 127. brigade HV u okolici Virovitice.<ref>[https://web.archive.org/web/20080602051512/http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-2.php Prvi hrvatski redarstvenik Koprivničko-križevačke županije], Kronologija 1991. – 1992.</ref>

			Ipak, najveći gubitak virovitičke [[127. brigada HV\|127. brigade HV]] bio je pri oslobađanju sela Brusnika kod Pakraca u operaciji Orkan '91 (poduzetoj 29. prosinca 1991.), kad 12 pripadnika nisu uspila izaći iz zasjede, nego su pobijeni u borbi a većina je [[Pokolj u Brusniku 7. siječnja 1992.\|ubijena iživljavanjem]] nakon zarobljavanja. Tijela su im preuzeta pri razmjeni 7. siječnja 1992. godine. U Hrvatskom obrambeno-oslobodilačkom ratu od velikosrpskog agresora poginulo je 136 bojovnika Hrvatske vojske i MUP-a, pripadnika ratnih postrojba s virovitičkog područja. Ukupno je s virovitičkog područja u Domovinskom ratu sudjelovalo preko 5,5 tisuća stanovnika bivše općine Virovitice odnosno četvrtina stanovništva.<ref>[https://www.icv.hr/2023/01/u-brusniku-odrzana-komemoracija-za-poginule-hrvatske-branitelje-pripadnike-slavne-viroviticke-127-brigade/ '' U Brusniku održana komemoracija za poginule hrvatske branitelje, pripadnike slavne virovitičke 127. brigade'']. Informativni centar Virovitica. 10. siječnja 2023. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.</ref>

	== Uprava ==		== Uprava ==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T01:57:42Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 01:57
Redak 321:		Redak 321:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Virovitica}}~~
	*[http://www.virovitica.hr/ Službene stranice]		*[http://www.virovitica.hr/ Službene stranice]
	*[http://www.virovtica.com/ Virovtica - virovitički povijesni portal]		*[http://www.virovtica.com/ Virovtica - virovitički povijesni portal]