WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T17:31:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Bosnjacki Vjerovi.jpg|thumb|Arheološko nalazište Virgrad-[[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]]]]'''Virgrad''' (od [[12. stoljeće|12. st.]] do [[16. stoljeće|16. st.]]) je [[Srednji vijek|srednjovjekovno]] [[Arheološka kultura|arheološko]] nalazište u blizini [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]], a karakterizira ga smještaj uz vodu (''obala potoka/bare Vjerovi'') i obrana pomoću obrambenog sustava koji se sastoji od zemljanih nasipa i opkopa punjenih vodom.

Danas je lokalitet zaštićeno nepokretno [[kulturno dobro]] te popularno turističko izletište.
== Povijest Virgrada ==

Utvrda '''Virgrad''' u pisanim povijesnim izvorima navodi se [[1428.]] kao posjed velikaša Ivana Alšana. Nakon što je obitelj Alšan izumrla, njihove posjede [[Alšan]] i Virgrad dodijelio je [[Žigmund Luksemburški]], [[Hrvatsko-ugarska|hrvatsko-ugarski kralj]], zbog zasluga braći [[Talovci|Talovcima]]. Virgrad se prema popisu iz [[1437.]] naziva „''Castrum seu castellum Weruar''“. To znači da je riječ o značajnijoj obrambenoj utvrdi i središtu iz kojeg se upravljalo zemljoposjedom kojem je pripadalo 37 okolnih sela. Posljednji pisani izvor je iz [[1476.]] kada ga vlasnici Talovci predaju [[Kaločka nadbiskupija|kaločkom nadbiskupu]] Gatri. [[Kaštel]] Virgrad je najvjerojatnije uništen između [[1477.|1477]]., kada vojska [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga carstva]] započinje značajnija pustošenja [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem|Srijema]] te [[1536.]] kada su osvojili preostale dijelove nekadašnje Vukovske i [[Požeška županija|Požeške županije]].<ref>Bösendorfer, J. (1994), ''Crtice iz slavonske povijesti'', Slavonska naklada Privlačica, Vinkovci – pretisak iz 1910.</ref> <ref name=vinko> [[Ilija Lešić - Bartolov|Lešić - Bartolov, I.]] (2018), ''Priče iz granice - drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje'', priredio Vinko Juzbašić, Vlastita naklada i Piksel print, Bošnjaci, str. 33.-65., 85.-92. </ref>

== Arheološka istraživanja ==
[[File:Virgrad.jpg|thumb|Arheološko nalazište Virgrad]]
Arheološka iskopavanja nalazišta Virgrad izvršena su [[1970.]] pod vodstvom Kornelije Minichreiter kada su pronađeni tragovi dvostruko složenih drvenih [[palisada]] koji su slijedili izohipsu platoa. Od arheoloških nalaza izdvaja se srednjovjekovna gruba i finija [[keramika]] različite profilacije i ukrasa, zatim pećnjaci te različiti metalni predmeti (''vrhovi koplja, čavli, okovi sanduka i sl.''). Valja izdvojiti nepokretni nalaz [[Ognjište|ognjišta]] koji upućuje na naseobinski karakter nalazišta, a vrlo je rijedak na području kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Tijekom iskapanja su pronađeni novčići iz različitih vremenskih perioda, a nekoliko njih i iz [[Rimsko Carstvo|rimskog doba]].

Arheološko nalazište Virgrad primjer je srednjovjekovne nizinske [[Utvrda|utvrde]] tipa „''wasserburg''“ (''[[Engleski jezik|engl.]] Moated castle'') koje karakterizira smještaj uz vodu i obrana pomoću obrambenog sustava koji se sastoji od zemljanih nasipa i opkopa punjenih vodom. Središnji dio utvrde Virgrad bio je okružen drvenom palisadom – čvrstom ogradom od povezanih trupaca okomito zabodenih u zemlju, dodatno branjen trostrukim prstenom opkopa i nasipa. U vrijeme visokog vodostaja opkopi se još uvijek pune vodom. U cijelosti očuvani središnji plato i unutrašnja dva obrambena opkopa s nasipom među njima dok je treći vanjski opkop na južnoj strani nalazišta uništen.

Iako arheološko nalazište Virgrad kronološki pripada [[Srednji vijek|razvijenom srednjem vijeku]], po svom obliku bliže je ranosrednjovjekovnim [[Slaveni|slavenskim]] utvrdama od drveta i zemlje čija se upotreba ponovno širi nakon provala [[Tatari|Tatara]] sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Ovo je nalazište primjer tipične jednostavne utvrde hrvatskog srednjeg vijeka.<ref>Minichreiter K. (1970), ''Virgrad, Županja-srednjovjekovno gradište'', Arheološki pregled 12, Beograd-Ljubljana</ref>
== Legende o Virgradu ==
U [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] je vrlo popularna romantična pripovijest o nastanku potoka Vjerova koja se stoljećima prenosila s koljena na koljeno:
''"Mladi je virgradski knez došao sa svojom svitom u susjedni [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|grad Otok]] da isprosi za sebe tamošnju kneginjicu. Razgalio je pred njenim roditeljima svoje srce i reče da bez kćeri njihove ne može živjeti. Ali sve uzaman! [[Knez]] je otočki bio čovjek silovit, ohol i silno bogat. Zar se s takvom svitom dolazi u prosce mojoj jedinici? zagrmi on uvrijeđeno. Već ako doploviš ovamo s nakićenim [[Galija (brod)|galijama]], krcatih poklonima i zaprosiš je, onda se možeš nadati! Evo tako i nikako drukčije! Virgradski mladac da zdvoji. Kako će da plovi po tvrdoj zemljici!? Dugo je smišljao i ovo i ono. Konačno sakupi čitavu vojsku svojih [[Kmetstvo|kmetova]] pa iskopa širok i dubok kanal od Virgrada do Otoka. Kanal se iz okolišnih šuma i bliže Save napuni vodom. Knez dade sagraditi nekoliko galija. Nakiti ih cvijećem, vijencima, maramama i ruhom narodnim i po izbor delijama pa otplovi u Otok u prosidbu. I nema šta: Uspije, vesela mu majka!"''<ref>Lucić, Z. (2019), ''Stari grad Virgrad'', Županjac.net, poveznica: https://zupanjac.net/stari-grad-virgrad(</ref>

Postoji i legenda koju je zabilježio zavičajni pisac [[Ilija Lešić - Bartolov]], a govori o ukletom blagu koju su [[Osmanlije]] zakopali bježeći pred iznenadnom pojavom kršćanske narodne vojske. Prema predaji, ukleto blago sukljajući plamen iz zemlje pokaže svoje skrovište jedanput godišnje, noću uoči [[Blagovijest|Blagovijesti]]. Ipak, domoći se blaga je vrlo teško i opasno jer na njemu sjedi sam [[đavo]], a pristup njemu brane brojni [[Vukodlak|vukodlaci]].<ref name=vinko />
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]

Virgrad - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica