https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vinska_kiselina Vinska kiselina - Povijest promjena 2026-08-08T19:28:18Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vinska_kiselina&diff=192085&oldid=prev WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica 2021-10-05T07:07:20Z <p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Vinska kiselina&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Vinska kiselina&#039;&#039;&#039; (HOOCCHOHCHOHCOOH, C&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, [[E-brojevi|E334]]) je bijela, kristalna organska dihidroksijantarna kiselina i jedna od najraširenijih biljnih kiselina. Prirodno se javlja u mnogim biljkama, a njezina kalijeva sol nalazi se u soku [[Grožđe|grožđa]] i glavni je sastav vinskog kamena.&lt;br /&gt;<br /> Sirovi produkt naziva se &#039;&#039;birsa&#039;&#039;. Čisti produkt poznat je pod nazivom &#039;&#039;čista birsa&#039;&#039;.<br /> <br /> ==Primjena==<br /> <br /> Koristi se u proizvodnji [[žbuka|žbuke]], [[gips]]anih ploča i [[fasada|fasadnih]] smjesa gdje regulira brzinu [[sušenje|sušenja]].&lt;br /&gt;<br /> Prirodno je biljno sredstvo za reguliranje kiselosti, [[sekvestrant]] i [[antioksidans]]. Dobiva se iz [[voće|voća]] u kojem se nalazi kao [[slobodna kiselina]] ili vezana na [[kalij]], [[kalcij]] ili [[magnezij]]. Uglavnom se dobiva kao nusprodukt u [[vinarstvo|proizvodnji vina]]. Osamdeset posto ingestirane vinske kiseline unište [[crijevna bakterija|crijevne bakterije]], a preostala količina koja se apsorbira u [[krv]] izluči se [[urin]]om. Dopuštena je upotreba u [[ekološka proizvodnja namirnica|ekološkoj]] proizvodnji namirnica. Namirnicama se dodaje uglavnom po pravilu &#039;&#039;quantum satis&#039;&#039;. Smatra se bezopasnom.<br /> <br /> Dodaje se u hranu radi postizanja [[kiselo]]g okusa, a koristi se i kao antioksidans.<br /> Upotrebljava se [[prehrambena industrija|prehrambenoj]] industriji (najviše u [[pekarstvo|pekarstvu]]) - kao kisela komponenta za neke [[prašak za pecivo|praške za pecivo]] (praške za pečenje), a sa [[Soda bikarbona|sodom bikarbonom]] razvija [[ugljikov dioksid]] koji poboljšava [[tijesto]].&lt;br /&gt;<br /> Također se koristi i kod proizvodnje [[pjenušac]]a i [[vino|vina]], gdje ima važnu ulogu u spuštanju [[pH vrijednost|pH vrijednosti]] prilikom fermentacije što sprječava razvoj mnogih nepoželjnih bakterija, a nakon [[fermentacija|fermentacije]] djeluje kao [[konzervans]].&lt;br /&gt;<br /> Ovisno o vrti grožđa i mjestu gdje se sadi, nisu iste kiselosti [[mošt]]a, pa se dodaje za povećanje kiselina u moštu i vinu, ali samo u određenim situacijama.<br /> <br /> U vinarstvu se ubraja u nehlapljive kiseline. Poželjna u vinu, do određene granice. Ako je tih kiselina manje, što se događa u južnim hrvatskim krajevima, onda je dopustivo [[dokiseljavanje vina|dokiseliti vino]] i obično se dodaje vinska kiselina.&lt;ref name=&quot;Bižić&quot;&gt;[http://www.vinogradarstvo.com/preporuke-i-aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina Prvi hrvatski vinogradarski portal] Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Priređivanje==<br /> <br /> Vinsku kiselinu prvi puta je iz [[kalijev tartarat|kalijevog tartarata]] izolirao perzijski alkemičar [[Jabir Ibn Hayyan]] koji je također zaslužan i za brojne druge osnovne kemijske procese koji se i danas koriste. Birsa je bila poznata u stara vremena, no vinsku kiselinu prvi puta je izolirao modernim procesom 1769. švedski kemičar [[Carl Wilhelm Scheele]].<br /> <br /> Neutralizacijom [[Natrijev hidroksid|natrijevim hidroksidom]] nastaje natrij-kalijev tartarat, poznat kao [[Seignetteova sol]] (Rochelle-sol, prema mjestu Rochelle u Francuskoj), a upotrebljava se kao [[purgativ]].<br /> <br /> Mezo- ili racemična vinska kiselina može se sintetski prirediti hidroksiliranjem [[maleinska kiselina|maleinske]] ili furmarne kiseline s [[vodik]]ovim superoksidom u prisutnosti volframovog oksida. Zagrijavanjem s alkalijama obje se forme mogu prevesti u ravnotežnu smjesu.<br /> <br /> [[Fehlingova otopina]] pripravlja se iz bakrenog sulfata, [[Natrijev hidroksid|natrijeva hidroksida]] i natrij-kalijeva tartara. Tartarat-ion stvara helatni kompleks koji smanjuje koncentraciju bakrenog iona ispod one potrebne za taloženje bakrenog hidroksida. Kompleksna sol nastaje nizom reakcija koje su analogne onima prilikom stvaranja bakrenog kompleksa s biuretom.<br /> <br /> Poznat je i tzv. &quot;vinski kamen&quot; ([[Kalijev tartarat|kalijev kiseli tartarat]] KHC&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;) dobiven od vinske kiseline.<br /> <br /> ==Izvor==<br /> * Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g.. Zagreb. Str. 809..<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Organske kiseline]]</div> WikiSysop