Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:11:23Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vino'''-->{{~~redirect~~\|Vina}}		<!--'''Vino'''-->{{preusmjerava\|Vina}}
	[[Datoteka:Vino.jpg\|mini\|Crno vino]]		[[Datoteka:Vino.jpg\|mini\|Crno vino]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T04:35:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Vina}}
[[Datoteka:Vino.jpg|mini|Crno vino]]

'''Vino''' je [[alkoholna pića|alkoholno piće]] koje se proizvodi [[vrenje|fermentacijom]] [[grožđe|grožđa]],<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uURN0&keyword=vino Hrvatski jezični portal - Vino], pristupljeno 7. studenog 2013.</ref> ploda biljke [[Vinova loza|vinove loze]] ([[Latinski|lat.]] Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica. Jedan je od najstarijih poljoprivrednih proizvoda.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/50259/ Proleksis enciklopedija - Vino], pristupljeno 7. studenog 2013.</ref>

Kemijska uravnoteženost grožđa omogućava prirodnu fermentaciju bez dodataka [[šećer]]a, [[kiselina]], [[enzim]]a, [[Voda|vode]] ili bilo kojih drugih sastojaka. U procesu fermentacije, koji se još naziva i [[alkoholno vrenje]], [[kvasac]] se hrani šećerom iz grožđa i pretvara ga u [[alkohol]] i [[ugljični dioksid]]. Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića u svijetu, a smatra se i jednim od najvažnijih sastojaka europskih i svih [[Sredozemna kuhinja|mediteranskih kuhinja]].

Vina koja se rade od drugih sastojaka osim grožđa obično dobivaju ime po sirovini koja se koristi prilikom procesa fermentacije. Na primjer, postoji vino od kupine, vino od aronije, vino od jabuke, vino od šljive i mnoga druga koje nazivamo voćnim vinima. Postoji i vino od riže koje je popularno na Dalekom Istoku, a koristi se kao napitak i u [[kulinarstvo|kulinarstvu]]. Postoje i pića koja se ne dobivaju procesom fermentacije osnovne sirovine tako da se ne mogu smatrati vinima, ali ih se tako naziva, primjerice ružino vino.

Spoj biokemijskih osobina grožđa i kvasca, uvjeta u kojima se odvija proces fermentacije i ljudskog utjecaja na cjelokupni proces prerade, fermentacije i kasnije skladištenja rezultira izuzetno kompleksnim sastavom vina koje može sadržavati na desetke tisuća različitih kemijskih spojeva u različitim omjerima. Na kvalitetu i organoleptička svojstva vina kao i na udio alkohola u vinu, osim podvrste kvasca te kemijskih i fizikalnih parametara procesa fermentacije, a kasnije i skladištenja fermentiranog proizvoda, značajno utječu i karakteristike grožđa kao sirovine za proizvodnju vina. Same karakteristike grožđa variraju ne samo prema sorti vinove loze koju uzgajamo, već su bitni i [[tlo]] na kojem [[vinova loza]] raste, način obrade tla i uzgoja vinove loze, udio šećera u plodu u vrijeme berbe kao i opći klimatski uvjeti na području gdje se vinova loza uzgaja. Iz tih razloga vina obično označavamo po sorti vinove loze od koje su dobivena, geografskom porijeklu (apelaciji) i godištu berbe.
[[Datoteka:Vino Graševina (Kutjevo).jpg|mini|Vrhunsko bijelo vino Kutjevačka graševina]]

== Podjela vina ==
Najpopularnija i najjednostavnija podjela vina je po boji. Tako poznajemo [[bijelo vino|bijelo]], [[ružičasto vino|ružičasto]] (roze) i [[crno vino|crveno (crno) vino]]. Boju vina najčešće određuje boja bobica grožđa od kojeg se vino dobiva, ali postoje i iznimke kada se bijela ili ružičasta boja vina dobiva specifičnim načinom proizvodnje od bobica crnih sorti pri kojem se odvaja opna bobice koja sadrži tamni pigment.

Znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata vina i vinarstva zove se [[enologija]]. Uzgoj vinove loze kao poljoprivredne kulture proučava se u okviru poljoprivredne grane [[Vinogradarstvo|vinogradarstva]]. Procesom proizvodnje vina bavi se [[vinarstvo]], a skladištenjem i čuvanjem [[podrumarstvo]].<ref name="proleksis"/>

== Proizvodnja ==

Svjetska proizvodnja vina procjenjuje se godišnje na 25 milijarda litara. Iako u posljednje vrijeme proizvodnja vina u SAD-u i Južnoj Americi raste, glavni centri proizvodnje vina ostaju u Europi ([[Francuska]], [[Italija]]), Hrvatska kao [[mediteran]]ska zemlja također ima razvijenu industriju vina.
Prema podatcima iz [[2005.]] godine, 10 najvećih izvoznika su: [[Italija]], [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Australija]], [[Čile]], [[Južna Afrika]], [[SAD]], [[Njemačka]], [[Moldavija]] i[[Portugal]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=http://www.fao.org/faostat/en/|title=FAOSTAT|work=www.fao.org|accessdate=2021-01-09}}</ref> [[Srbija]] je na 27. mjestu, [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na 39. mjestu, a [[Hrvatska]] na 40. mjestu.<ref name=":0" />

=== Fermentacija ===
[[Datoteka:Sauternes 04.jpg|mini|130px|Vinogradi - redovi vinove loze]]
Vinogadarstvo je grana [[poljoprivreda|poljoprivrede]] koja postoji od davnina,a [[kultura]] proizvodnje vina održala se stoljećima. Proces proizvodnje vina je sljedeći: Ubrano [[grožđe]] iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od [[tekućine]] (ljuska se može iskoristiti za pravljenje [[rakija|rakije]] ili sl.). Tekućina-"[[mošt]]" (koja je većim postotkom [[šećer]]) se ostavlja u bačvama gdje na određenoj temperaturi uz djelovanje kvašćevih gljivica fermentira (događa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u alkohol i tekućina postaje '''vino'''. Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period '''karence'''. U tom se periodu grožđe ne smije prskati [[otrov|otrovima]] jer bi na taj način dospjeli u vino.

== Kiseline ==
U vinu se uglavnom pojavljuju ove kiseline iz dviju skupina, hlapljivih i nehlapljivih. Ako postotni udio prijeđe određeni prag, ovisno o vrsti vina, vina smatramo bolesnim.<ref name="Bižić">[http://www.vinogradarstvo.com/preporuke-i-aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina Prvi hrvatski vinogradarski portal] Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)</ref>

Hlapljive kiseline su prema tome nepoželjna vrsta i pokazatelj su bolesnosti vina. Popratni učinak nazočnosti tih kiselina jest da vino tad obično neke neprirodne osobine, na primjer mutno je, miriše po octu ili je okusa po kiselom zelju i ostalo. Ovu skupinu najviše zauzima [[octena kiselina]]. Pri mjerenjima hlapljivih kiselina, mora se odrediti udio [[sumporasta kiselina|sumporaste kiseline]] pa od ukupnog pokazatelja odbiti njen udio. Razlog je što jako [[sumporenje vina|sumporeno vino]] sadrži naizgled više hlapljivih kiselina što zavarava aparaturu jer se radi o većoj postotnoj zastupljenosti sumporaste kiseline.<ref name="Bižić"/>
Problem u svezi s ovim su bolesne bačve odnosno [[pljesnivost bačava]]. <ref>[http://www.krizevci.net/vinograd/htm/pod_lijecenje_bolesnih_bacava.html Križevci.net] Vinograd i vino - liječenje bolesnih bačava (pristupljeno 2. studenoga 2015.)</ref>

Druga skupina kiselina su tako zvane nehlapljive kiseline. One se prirodno nalaze u zdravom vinu, ali do određenih granica. Kiseline koje su nazočne u ovoj skupini su: [[vinska kiselina|vinska]], [[jabučna kiselina|jabučna]], [[jantarna kiselina|jantarna]], a djelimice i [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[limunska kiselina|limunska]]. Prelazak dopustivog praga javlja se ako se vino dobilo od [[nezrelo grožđe|nezrelog grožđa]]. Zbog viška tih kiselina, vino se mora ponekad [[otkiseljavanje vina|otkiseliti]]. Kiselina koje je obično viška jest jabučna kiselina. Ponekad se događa obrnuta situacija. U južnim hrvatskim krajevima ponekad se dogodi da vina sadrže premalu količinu nehlapljivih kiselina, pa je nekad dopustivo dodati [[dokiseljavanje vina|kiseline vinu]], a obično se dodaje vinska kiselina.<ref name="Bižić"/>

== Potrošnja ==

Potrošnja vina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po glavi stanovnika iznosi oko 28 litara godišnje, što je u europskom prosjeku. U Europi najviše vina popiju [[Francuzi]] s prosjekom od 46 litara godišnje.<ref>[http://www.agroklub.com/vinogradarstvo/hrvatska-na-zalihama-ima-oko-20-milijuna-litara-vina/6391/ Agroklub.com - Zdenka Rupčić: Hrvatska na zalihama ima oko 20 milijuna litara vina], pristupljeno 7. studenog 2013.</ref> Na regionalnoj razini, potrošnja na kontinentu je manja od one u [[Hrvatsko primorje|Primorju]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Prosječna proizvodnja u Hrvatskoj iznosi prema procjenama 1,2 milijuna hektolitara godišnje. Uvoz je znatno veći od izvoza. U prosjeku uvezemo 140 000 hektolitara godišnje, a izvezemo oko 25 000 litara. Izvoz je iz godine u godinu u blagom padu, dok uvoz raste.<ref>[http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26763_2_vin_podregije_rh.pdf Agronomski fakultet u Zagrebu - Edi Maletić: Vinogradarska područja u RH], pristupljeno 7. studenog 2013.</ref>

== Skladištenje ==
[[Datoteka:CHATEAU LUSSAC-015.jpg|mini|desno|Vinski podrum]]

[[Vinski podrum]]i ili vinske sobe, ako se nalaze iznad zemlje su mjesta dizajnirana za [[skladištenje vina|skladištenje]] i dozrijevanja vina. U "aktivnim" vinskim podrumima, [[temperatura]] i [[vlažnost zraka]] u prostoriji se zadržava [[klima uređaj]]ima. "Pasivni" vinski podrumi nisu kontrolirani klima uređajima i najčešće se nalaze u zemlji. Zato što je vino prirodan, pokvarljiv prehrambeni proizvod osjetljiv je na toplinu, svijetlost, vibracije te kolebanja temperature i vlažnosti. Kada je pravilo skladišteno, vino svoju kvalitetu može očuvati, a u nekim slučajevima s godinama i poboljšati, no to se odnosi na jako mali postotak svjetskih vina (tek oko 5%).<ref>[http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=519 Vinogradarstvo.hr], pristupljeno 7. studenog 2013,</ref> Temperatura od 12oC se smatra idealnom, ali može se tolerirati od 10oC do 14oC.<ref>[http://www.mali-podrum.com/Cuvanje mali-podrum.com Čuvanje vina], pristupljeno 7. studenog 2013.</ref> Viša temperatura ubrzava starenje i time vino brže gubi na kvaliteti.

Hladnjaci za vino su manja alternativa vinskim podrumima i dostupni su od malih kapaciteta 16 [[butelja]] do velikih koji mogu pohraniti 400 butelja. Vinski hladnjaci nisu idealni za starenje, nego za serviranje na temperaturi primjerenoj za konzumiranje.

Najveća vinarija na svijetu je [[Mileștii Mici (vinarija)|Mileștii Mici]] u [[Moldavija|Moldaviji]], koja ima trenutno u upotrebi vinske podrume duge 55 kilometara i gotovo 2 milijuna boca.
== Hrvatska vina ==
[[Hrvatska vina]] imaju povijest koja datira još iz doba drevnih grčkih doseljenika i njihove proizvodnje [[vina]] na južnodalmatinskim otocima [[Vis|Visu]], [[Hvar|Hvaru]] i [[Korčula|Korčuli]] prije 2500 godina. Poput drugih starih svjetskih proizvođača [[Vino|vina]], u hrvatskoj još uvijek preživljavaju tradicionalne sorte [[Grožđe|grožđa]], savršeno prilagođene njihovim lokalnim vinskim brežuljcima. Suvremene metode proizvodnje [[Vino|vina]] preuzete su u većim [[Vinograd|vinogradima]], a prihvaćene su i vinske norme [[Europska unija|EU]], čime se jamči kvaliteta [[Vino|vina]].

== Vidi još ==
* [[mlado vino]]
* [[predikatno vino]]
* [[arhivsko vino]]
* [[prošek]]
* [[sangria]]
* [[Vinograd]]
* [[Starenje vina]]
* [[Alkoholno vrenje]]
* [[Vinogradarstvo]]
* [[Vinarstvo]]
* [[Podrumarstvo]]
* [[Hrvatska vina]]
* [[Bijelo vino|Bijelo Vino]]
* [[Crno vino|Crno Vino]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.croatianwine.org/ Croatian Wine Organization]
{{Vinarstvo}}
[[Kategorija:Alkoholna pića]]
[[Kategorija:Enologija| ]]

Vino - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica