Suradnik10 u (test) 02:03, 7. rujan 2024.

2024-09-07T02:03:15Z

←Starija inačica		Inačica od 7. rujan 2024. u 02:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vinko Pribojević'''-->[[Datoteka: Vinko_Pribojević_opodrijetlu_i_povijesti_slavena.jpg\|mini\|250px\| Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz [[1595.]]]]		<!--'''Vinko Pribojević'''-->[[Datoteka: Vinko_Pribojević_opodrijetlu_i_povijesti_slavena.jpg\|mini\|250px\| Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz [[1595.]]]]
	'''Vinko Pribojević''' (sredina [[15. stoljeće\|15. stoljeća]] - poslije [[1532.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane ~~Panslavenske~~ ideologije.		'''Vinko Pribojević''' (sredina [[15. stoljeće\|15. stoljeća]] - poslije [[1532.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane panslavenske ideologije.

	Rođen na otoku [[Hvar]]u, dobio je [[Humanizam\|humanističku]] naobrazbu i vjerojatno oko [[1522.]] stupio u [[Dominikanci\|dominikanski red]]. Njegovo je najpoznatije djelo govor «De origine successibusque Slavorum» (O podrijetlu i povijesti Slavena), u kojem veliča [[Iliri\|Ilire]] i [[Slaveni\|Slavene]] kao pretke [[Dalmacija\|dalmatinskih]] Hrvata. Sam govor, najvjerojatnije održan u Hvaru [[1525.]], te objavljen na [[latinski jezik\|latinskom jeziku]] [[1532.]] duboko je dojmio [[Mletačka Republika\|Mlečane]] koji su ga 1595. preveli i objavili na [[Talijanski jezik\|talijanskom jeziku]].		Rođen na otoku [[Hvar]]u, dobio je [[Humanizam\|humanističku]] naobrazbu i vjerojatno oko [[1522.]] stupio u [[Dominikanci\|dominikanski red]]. Njegovo je najpoznatije djelo govor «De origine successibusque Slavorum» (O podrijetlu i povijesti Slavena), u kojem veliča [[Iliri\|Ilire]] i [[Slaveni\|Slavene]] kao pretke [[Dalmacija\|dalmatinskih]] Hrvata. Sam govor, najvjerojatnije održan u Hvaru [[1525.]], te objavljen na [[latinski jezik\|latinskom jeziku]] [[1532.]] duboko je dojmio [[Mletačka Republika\|Mlečane]] koji su ga 1595. preveli i objavili na [[Talijanski jezik\|talijanskom jeziku]].
Redak 15:		Redak 15:
	[http://www.library.yale.edu/slavic/croatia/history/history.html Biografija, Library of Yale]		[http://www.library.yale.edu/slavic/croatia/history/history.html Biografija, Library of Yale]

	[[Kategorija:Hrvatski povjesničari~~\|Pribojević, Vinko~~]]		{{GLAVNIRASPORED:Pribojević, Vinko}}
			[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
	[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]		[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
	[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]		[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
	[[Kategorija:Dominikanci]]		[[Kategorija:Dominikanci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:15:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka: Vinko_Pribojević_opodrijetlu_i_povijesti_slavena.jpg|mini|250px| Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz [[1595.]]]]
'''Vinko Pribojević''' (sredina [[15. stoljeće|15. stoljeća]] - poslije [[1532.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.

Rođen na otoku [[Hvar]]u, dobio je [[Humanizam|humanističku]] naobrazbu i vjerojatno oko [[1522.]] stupio u [[Dominikanci|dominikanski red]]. Njegovo je najpoznatije djelo govor «De origine successibusque Slavorum» (O podrijetlu i povijesti Slavena), u kojem veliča [[Iliri|Ilire]] i [[Slaveni|Slavene]] kao pretke [[Dalmacija|dalmatinskih]] Hrvata. Sam govor, najvjerojatnije održan u Hvaru [[1525.]], te objavljen na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] [[1532.]] duboko je dojmio [[Mletačka Republika|Mlečane]] koji su ga 1595. preveli i objavili na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]].
Strastveno veličanje Slavena (među kojima su se, po Pribojeviću, našli i [[Aleksandar Makedonski]] i [[Aristotel]], [[Dioklecijan]] i [[Sveti Jeronim|Sv. Jeronim]]) svojim je dubokim patosom odigralo veliku ulogu u rođenju [[Panslavizam|panslavenske ideologije]] (moglo bi se reći da je to prva programatska formulacija te ideologije, koju su nasljedovali i dalje razvijali [[Mavro Orbini]] i [[Juraj Križanić]]), no kao povjesničarsko djelo predstavlja pravu [[Fikcija|fikciju]].

==Nasljedstvo==

Pribojević je prvi inkorporirao Ilire i ilirski [[mitologem]] u hrvatsku i slavensku [[Historiografija|historiografiju]] (bolje, ideologiju), stvarajući time štit i bedem protiv [[germani|germanskih]], [[Mađarska|mađarskih]] i [[Italija|talijanskih]] nacionalno-teritorijalnih presizanja nad hrvatskom zemljom. Jednadžba "Slaveni = Iliri", kao i zanosno proslavljanje povijesne veličine i značaja Ilira, ostavili su dubokoga traga u svjetskoj povijesnici i općem svjetonazoru. Iako njegovo djelo ne može izdržati ispit kritičke historiografije, Pribojevićeve osnovne teze, koliko god izgledale bizarnim danas - nisu to bile za njegove suvremenike. U to doba, humanizma i [[Renesansa|renesanse]], još nije bila stvorena racionalna i kritička svijest koja bi razglobila što je istina, a što ne u mutnim pitanjima [[Etnogeneza|etnogeneze]] i nacionalno-jezičnih lojalnosti. Dapače - razne su se fantastične etnogenetske konstrukcije protegle još u [[19. stoljeće|19. stoljeće]], pa time Pribojevićevo djelo biva dobrim dijelom ekskulpirano «krivice» autorovih ideoloških projekcija. Izuzetno utjecajan, jedan od najvažnijih hrvatskih i svjetskih latinista koji su oblikovali ideološke matrice za budućnost - Vinko Pribojević je istodobno rodonačelnik hrvatskoga «ilirstva» i panslavističke ideologije koja je obuhvatila sve slavenske narode.

==Recepcija==
Pribojević se smatra prvim autorom koji je primijetio postojanje povezanih slavenskih zajednica, uključujući južne Slavene, kao i zapadne i istočne Slavene. Opravdava postojanje takve zajednice kroz jasne jezične, povijesne i kulturološke pojave koje povezuju te narode.

===Vanjske Poveznice===
[http://www.library.yale.edu/slavic/croatia/history/history.html Biografija, Library of Yale]

[[Kategorija:Hrvatski povjesničari|Pribojević, Vinko]]
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Dominikanci]]

Vinko Pribojević - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:03, 7. rujan 2024.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica