WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T13:02:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 13:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vinica (Tomislavgrad, BiH)'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Vinica (Tomislavgrad, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Vinica		\|ime = Vinica
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T00:20:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Vinica
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Hercegbosanska županija]]
|općina = [[Tomislavgrad]]
|nadvisina =
|lat = 43.572
|long = 17.051
|position =
|brojstan2013 = 718
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Vinica''' je naseljeno mjesto u općini [[Tomislavgrad]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. rujna 2019.</ref> Ime je dobila po vinovoj lozi.
{{stil}}
{{nedostaju izvori}}

Vinica zemljopisno pripada sjeverozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], crkvena župa također pripada [[Hercegovina|Hercegovini]], a govor i naglasak njezinih stanovnika [[Zagora|Zagori]].  Vinica je poznata po tome što je većina stanovnika otišla u emigraciju, pogotovo u [[Njemačka|Njemačku]] [[1960-ih]] godina. Razlozi zbog kojih su se Viničani masovno odseljavali su: teška [[ekonomija|ekonomska]] situacija, te loš odnos tadašnje jugo-komunističke vlasti prema njima. Razlog lošeg odnosa tadašnje vlasti prema Viničanima je njihova velika domoljubna svijest. Danas Viničani žive uglavnom u Makarskoj, Splitu, Zagrebu, Osijeku, Požegi, Đakovu, Malom Lošinju...Viničana ima i u Njemačkoj i Švicarskoj...

== Povijest ==

Vinica se prvi put spominje 1410. i 1443. godine kao župa koja je pripadala Makarskomu primorju i u kojoj su pastoralno djelovali franjevci provinicije Bosne Srebrene. Vinicom i Primorjem gospodarili su plemići Jurjevići [[Hrvatinići]] i Hranići.
Vinica se spominje i 2. prosinca 1551. godine u pismu pape Julije III ., knezovima Grguru Lučiću i Pavlu Vukoviću, koji su iz Vinice.

U prosincu 1575. godine u [[Mostar]] je stigao sa svojim ''ćafirima'', plemićima iz sela Dubovice (pogrešno upisana Vinica u Duvanjskoj nahiji), Grgurev sin Simun da na Serijatskome sudu u Mostaru traži zaštitu katolika od nasilništva pravoslavnoga mitropolita Savatina.

Zapis o Vinici ostao je i iz pera fra Pavla Šilobadovića u njegovu Libretinu:
{{citat|Godine 1669., miseca ilinštaka (jedan od naziva mjeseca srpnja - AI) na 8. naša četa pode na Vinicu i palili dvore dizdara od Zadvarja i našli robe svakojake i donili svekoliko vridi i svi zdravo dođoše f(ala) G(ospodinu) B(ogu)}}.

Makarski biskup [[Nikola Bijanković]] u tri navrata boravi u Vinici 1706., 1710. i 1723. godine. Izdvajamo jedno biskupovo zapažanje o onodobnim Viničanima:
{{citat|Takva je njihova vjera i pobožnost da za vrijeme svećeničkog pranja ruku u misi svi žele uhvatiti onu vodu i sretnim se smatra svaki onaj, koji je dobije, i onda je ćuva za svoje potrebe, osobito bolesti.}}

U biskupskim popisima u 18. stoljeću Vinica je zabilježena 1741. i 1742. godine kao naselje župe Duvno s 34 kuće i 212 dub, a 1768. godine kao dio nove župe Roško Polje (43 kuće i 517 dub). Vinica pripada onim duvanjskim naseljima u kojima se broj stanovnika drastično smanjuje (1929. godine 1921 stanovnika, 1971. godine 1013 stanovnika, 1991. godine 676 stanovnika).

Vinica je poznata po tome što je bila mjesto skrivanja dijela Bugojanske grupe i vojnog sukoba s hrvatskim revolucionarima.

Poticaj mjestu dala je gradnja ceste poslije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] kada se počela planirati i gradnja tvornica te oživljavanje mjesta, no poslije smrti ministra obrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i poraza HDZ-a na izborima 2000., svi planovi su propali. Danas je škola u Vinici zatvorena, a nezaposlenost je vrlo visoka. Na prostoru Vinice se nalazi planina Zavelim, izvor vode Česma, Brina, te Bilobrkova pećina koja redovito jednom godišnje istječe i poplavi cijelu Vinicu. U Vinici se nalazi i 14 postaja (Isusov put s križem).

Vinička stara [[crkva]] s [[groblje]]m i kulom je najstarija crkva u [[Zapadna Hercegovina|Zapadnoj Hercegovini]]. [[2008.]] godine u Vinici je na zalaganje [[župnik]]a don Ilije Drmića podignut spomenik hrvatskim braniteljima iz [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] i Domovinskog rata, te je pokrenut projekt gradnje knjižnice u Vinici, jedinstvenog Oltara Glagoljaša posvećenog u čast Jakova Perkovića, jednog od najvećih hrvatskih glagoljaša podrijetlom iz Vinice i projekt dovršavanja ceste koja prolazi kroz Vinicu.

O Vinici je snimljena [[TV|tv serija]] na TV Sarajevu ''Zemlja bez Adama'' i emisija ''Pozitivna Geografija'', na Federalnoj Televiziji [[BIH]] te par priloga na popularnoj [[HRT]]-ovoj emisiji ''Živa Istina''.

==Događaji, legende i mitovi==

Viničani su poznati po tome što i dan danas njeguju razne priče o vucima, vilama i hajducima te drugim raznoraznim događajima. Postoje raznorazne priče o vilama na planini Zavelim, te legenda o tome kako vile izgledaju, te da ih je neki svećenik iz Sarajeva prokleo na razdoblje od 100 godina. Što se tiče hajduka dokazano se zna da je Vinica bila mjesto gdje su mnogobrojni hajduci djelovali, u Vinici je ubijen hajduk Jovo Kadijević, legendardni [[Andrijica Šimić]] je trgovao sa lokalnim stanovništvom te spavao u njihovim kućama, također u Vinici je grob i Augustina (Jage) Stipovića hajduka iz Studenaca, na području Vinice je djelovao i [[Ivan Rošo Bušić]] naseljavajući Vlajčiće iz Hercegovine.

Zanimljiv podatak je da sa sa planine [[Zavelim]] koja se nalazi u Vinici 12 volova vuklo kamen od kojega je napravljen križ u Posušju posvećen plemenu Martića, od tog plemena je nastao i veliki preporoditelj bosansko hercegovačkih Hrvata fra [[Grga Martić]]. Još jedan veliki svećenik ima veze s Vinicom, fra [[Andrija Dorotić]] je 1809. godine bio u bijegu pred Francuzima te se na kratko vrijeme skrivao upravo u Vinici. U Vinici je bila također i kula Hasan Age Arapovića vođe zapovjednika turskih graničara, također i muža Fatime Arapović poznatije kao glavnog lika čuvene hrvatske pjesme [[Asanaginica]]. Ova kula se prvi put spominje u vrijeme Kandijskog rata (1645.-1699.). Ustanici su pod vodstvom fra Petra Kumbata 1648. upali u Imotsku krajinu i tom prilikom je njegov harambaša Manenica opljačkao Orapove dvore u Vinici.<ref>F. Grabovac, Cvit razgovora naroda i jezika Iliričkog aliti Arvackoga, Stari pisci hrvatski, knj. 30, Zagreb, 1951.</ref>

Godine 1664. u sedmom mjesecu, u planini Zavelimu u blizini Vinice, bude ranjen harambaša Parać od Turaka Harapovića. <ref>Makarski Ijetopisi 17. i 18. stoljeća, Split, 1993.</ref> Što se tiče ostalih događaja, postoji mit o tome da postoji pećina sa zlatom.<ref>[http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/ Povijest Vinice u vrijeme Turaka].</ref>

== Stanovništvo ==

=== Katolici u Vinici 1844. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Katolici u Vinici 1844.'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj sela'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj kuća'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''odrasli'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''djeca'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj stanovnika'''

|-
| '''1844.'''
| /
| 82
| /
| /
| 619
|}

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 412

* Hrvati - 404 (98,06%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 8 (1,94%)

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 717

* Hrvati - 716 (99,86%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,14%)

== Župa Vinica ==

[[Datoteka:Crkva-Vinica.jpg|okvir|desno|Župna Crkva u Vinici]]

Župa Vinica osnovana je [[1885.]] odvajanjem od župe Roško polje, s kojom je dijelila zajednički život od [[1758.]] nakon odvajanja od drevne župe [[Duvno]]. U početku je župa Vinica obuhvaćala prostor današnjih župa Vinice i Rašeljaka – sve do 1934., kada su se Rašeljke osamostalile. Do 1934. župu su služili [[franjevci]], a od tada do danas svjetovni svećenici. Prvu je crkvu u Vinici sagradio roški župnik fra Petar Kordić 1858. godine. Danas ta crkva, preuređena, služi kao grobljanska crkvica. Nova crkva sagrađena je 1939. godine. Obnavljana je 1985., a onda vrlo lijepo uređena i izvana i iznutra u novije vrijeme (1998. - 1999.).

Prva župna kuća sagrađena je oko 1882. Bila je to zapravo preuređena turska kula i stražarnica – saučavana do danas. Nova je župna kuća sagrađena 1980. - 1981. Vinička je župa veoma raštrkana, a k tome u posljednjim desetljećima ima sve manje žitelja. To je najraseljenija župa duvanjskoga dekanata: danas ima oko 350 žitelja.

Župu čine sela:
*Vinica,
*Mijakovo Polje,
*Zaljut,
*Rošnjače,
*Podzavelim,
*Vlajčići,
*Pasič sa zaseocima:
**Blaževići,
**Šeniškovići i
**Dudići.

== Poznate osobe ==

* [[Nikola Jurčević]], [[nogomet]]aš i nogometni trener
* don Jakov Perković, jedan od najpoznatijih hrvatskih glagoljaša u Hercegovini <ref>[http://www.zavelim.hr/Dokumenti/Vinickim_glagoljasima.pdf Zavičajno društvo Zavelim] Poziv viniĉkoga župnika don Ilije Drmića na veliki kulturološki pothvat u Vinici </ref>
* [[Vlade Lozić]], hrvatski pjesnik,
* [[Ivan Bilela]]<ref>[http://www.hoo.hr/2476-v-cestitke-pikadistima.aspx HOO] Čestitke hrvatskim pikadistima<br>"''Čestitamo...te muškoj EP reprezentaciji u sastavu Boris Krčmar, Vlado Deščak, Zdravko Antunović, Tonči Restović, Ivan Bilela i Tomislav Klarić.''" </ref>, hrvatski pikadist, trostruki europski prvak, hrvatski reprezetativac, osvajač brojnih naslova

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.zavelim.hr/ Zavičajno društvo Zavelim]
* [http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/zavelim/ Zemljopisni položaj Vinice]

{{mrva-naselje BiH}}

{{Tomislavgrad}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegbosanskoj županiji]]
[[Kategorija:Tomislavgrad]]

Vinica (Tomislavgrad, BiH) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica