Suradnik10 u (test) 01:01, 7. svibanj 2025.

2025-05-07T01:01:10Z

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2025. u 01:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vinarstvo'''-->~~{{Spoji\|Vinifikacija}}		{{Spoji\|Vinifikacija}}
	{{Spoji\|Oksidacija (vinarstvo)}}		{{Spoji\|Oksidacija (vinarstvo)}}
	[[Datoteka:Grapes.jpg\|200px\|mini\|desno\|<center>[[Grožđe]]]]		[[Datoteka:Grapes.jpg\|200px\|mini\|desno\|<center>[[Grožđe]]]]
Redak 27:		Redak 27:
	* [[Vinogradarstvo]]		* [[Vinogradarstvo]]
	* [[Dodatak:Popis vinskih sorti]]		* [[Dodatak:Popis vinskih sorti]]
	* [[~~Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj~~]]		* [[Vinogradarska područja Republike Hrvatske]]
	* [[Starenje vina]]		* [[Starenje vina]]
	* [[Alkoholno vrenje]]		* [[Alkoholno vrenje]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T23:33:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Spoji|Vinifikacija}}
{{Spoji|Oksidacija (vinarstvo)}}
[[Datoteka:Grapes.jpg|200px|mini|desno|<center>[[Grožđe]]]]
'''Vinarstvo''' je [[djelatnost]] koja se bavi [[proizvodnja|proizvodnjom]] [[vino|vina]] i proizvoda od grožđa i vina,<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64691 Hrvatska enciklopedija] ''vinarstvo '' (pristupljeno 3. listopada 2016.)</ref> od odabira [[grožđe|grožđa]] do punjenja gotovog vina u boce.
[[Vinifikacija]] je skup radnji.

Vinogradarstvo i vinarstvo jedan su od najsloženijih dijelova [[poljoprivreda|poljoprivrede]] u okviru [[pravna stečevina EU|europskoga zakonodavstva]].<ref name="Poljoprivreda,52">[http://hrcak.srce.hr/file/92886 Poljoprivreda 16:2010 (2)] Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: ''Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU'', str.52 </ref>

Proizvodnja vina izvorno je domaći obrt, a koja je negdje prerasla u sofisticiranu industriju. <ref name="Poljoprivreda,53">[http://hrcak.srce.hr/file/92886 Poljoprivreda 16:2010 (2)] Jasna Čačić, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Mara Banović, Ivana Rumora, D. Čačić: ''Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u svjetlu pristupanja EU'', str.53 </ref>

== Klasifikacija i predmet ==
Vinarstvo se može općenito klasificirati u dvije kategorije: proizvodnja [[stolno vino|stolnog vina]] (bez [[karbonacija|karbonacije]]) i proizvodnja [[pjenušavo vino|pjenušavog vina]] (s karbonacijom). Znanost o vinu i vinarstvu naziva se [[enologija]].
Vinarstvo se osim proizvodnje vina, bavi proizvodnjom [[voćno vino|voćnih vina]] te drugih proizvoda od grožđa i vina, a industrijsko vinarstvo koristi sporedne proizvode radi proizvodnje [[alkohol]]a (destilacijom [[drop]]a i taloga), ulja (iz sjemenki), [[vinska kiselina|vinsku kiselinu]] (iz dropa i vinskoga kamena), farmaceutske, konditorske i ine proizvode ([[proanticijanidol]]e i [[bojilo|bojila]] iz kožica bobice).<ref name="Hrvatska enciklopedija"/>

== Povijest ==
Čovjek se bavio vinarstvom još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]] za što postoje materijalni dokazi. Pisana vrela datiraju iz vremena antičkih civilizacijâ. Znanja o vinarstvu prvo su locirana na obalama Crnog i Kaspijskoga mora, Egipta, Palestine, Sirije i Mezopotamije. [[Feničani]] i [[Stara Grčka|stari Grci]] prenijeli su ta znanja prema zapadu, prastanovnicima Balkanskog i Apeninskoga poluotoka. [[Rimljani]] su nastavili unaprijeđivati i poticati tu kulturu. Romanizirani Iliri usvojili su ta znanja, a Hrvati su vještinu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina preuzeli vjerojatno od njih.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/>

I vinarstvo i vinogradarstvo rasprostranjeno je u cijeloj Hrvatskoj u kojoj vinska kultura predstavlja dio tradicionalnoga načina života.<ref name="Poljoprivreda,53"/>

== Proizvodnja vina ==
Grožđe se nakon [[jematva|berbe]] preša i pušta da [[fermentacija|fermentira]]. [[Crno vino]] se pravi od [[mošt]]a (pulpe) crvenog i crnog grožđa koji prolazi fermentaciju zajedno s grozdnim lupinama, dok se [[bijelo vino]] obično pravi fermentacijom [[sok]]a dobivenog prešanjem bijelog grožđa, ali se može praviti i iz mošta ekstrahiranog iz crvenog grožđa uz minimalni dodir s grozdnim lupinama. [[Rosé]] vino se pravi od crvenog grožđa tako da se soku dopusti dodir s tamnim lupinama dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju, pa se malo [[tanin]]a zadrži u lupinama.

U Hrvatskoj se skoro 60% vina proizvodi u vinarskoj regiji Kontinentalnoj Hrvatskoj. Uglavnom se proizvodi bijelo i to većinom od europskih sorti grožđa. Preostalih 40% su crvena vina i proizvode se u vinarskoj regiji Primorskoj Hrvatskoj i to velikim dijelom od autohtonih sorata grožđa. Po strukturi proizvodnje na razini Hrvatske, 67% su bijela vina, koja se većinom prave u kontinentalnome dijelu, dok se u mediteranskom dijelu većinom proizvode crvena vina.<ref name="Poljoprivreda,53"/>

==Poveznice==
* [[Vinograd]]
* [[Vinogradarstvo]]
* [[Dodatak:Popis vinskih sorti]]
* [[Dodatak:Popis vinogradarskih podregija u Republici Hrvatskoj]]
* [[Starenje vina]]
* [[Alkoholno vrenje]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice ==
*[http://www.zakon.hr/z/277/Zakon-o-vinu Zakon.hr] Zakon o vinu, pročišćeni tekst zakona NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14
*[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/265401.html Narodne novine] Pravilnik o vinu, NN 96/96
*[http://www.mps.hr/UserDocsImages/VINO/UPUTA%20ZA%20OZNA%C4%8CAVANJE%20VINA%20-%20NAKON%2013.%20PROSINCA%202014%20-ispr.pdf Ministarstvo poljoprivrede RH] Uputa za označavanje vina
*[https://www.croatianwine.org/ Croatian Wine Organization]

[[Kategorija:Enologija]]

Vinarstvo - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:01, 7. svibanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica