Viktorijini slapovi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T04:56:48Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 04:56
Redak 28:		Redak 28:
	Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.		Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.

	Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{~~Citiranje web~~ \|url = http://www.wdl.org/en/item/550 \|title = Victoria Falls \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1890-1925 \|accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa\|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je [[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855.]], za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal\|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.		Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{citiranje weba\|url = http://www.wdl.org/en/item/550 \|title = Victoria Falls \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1890-1925 \|accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa\|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je [[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855.]], za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal\|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.

	Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.		Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:31:11Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Viktorijini slapovi'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Viktorijini slapovi'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Mosi-oa-Tunya / Viktorijini slapovi		\|ime mjesta = Mosi-oa-Tunya / Viktorijini slapovi
	\|slika = Victoriafälle.jpg		\|slika = Victoriafälle.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T11:57:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 11:57
Redak 28:		Redak 28:
	Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.		Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.

	Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{~~cite~~ web \|url = http://www.wdl.org/en/item/550 \|title = Victoria Falls \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1890-1925 \|accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa\|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je [[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855.]], za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal\|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.		Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{Citiranje web \|url = http://www.wdl.org/en/item/550 \|title = Victoria Falls \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1890-1925 \|accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa\|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je [[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855.]], za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal\|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.

	Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.		Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T01:52:01Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 01:52
Redak 52:		Redak 52:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Victoria Falls}}~~
	* [http://www.zambiatourism.com/travel/places/victoria.htm zambiatourism.com/ ]		* [http://www.zambiatourism.com/travel/places/victoria.htm zambiatourism.com/ ]
	* [http://www.zimbabwetourism.co.zw/destzim/index.html zimbabwetourism.co.zw ]		* [http://www.zimbabwetourism.co.zw/destzim/index.html zimbabwetourism.co.zw ]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T04:43:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mosi-oa-Tunya / Viktorijini slapovi
|slika = Victoriafälle.jpg
|godina = [[1989.]] (13. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = vii, viii
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/509
|država = {{ZD+X/Z|ZAM}} {{ZD+X/Z|ZIM}}
 
{{Lokacijska karta|Zimbabve|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Mosi-oa-Tunya|position=bottom
|lat_deg=17|lat_min=55|lat_sec=28|lat_dir=S
|lon_deg=25|lon_min=51|lon_sec=24|lon_dir=E
}}Lokacija Viktorijinih slapova u Zimbabveu
}}
'''Viktorijini slapovi''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Victoria falls'') ili '''''Mosi-oa-Tunya''''' (''Dim koji grmi''), [[slap]]ovi su na rijeci [[Zambezi]], na granici između [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]a. Među najvećim su i najspektakularnijim slapovima na svijetu. Slapove, koji su široki preko 1,5 km s padom od 128 metara, [[Škotska|škotski]] istraživač [[David Livingstone]], kao prvi zapadnjak koji je posjetio područje 1855., nazvao je po britanskoj kraljici [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktoriji]]. Nalaze se na teritoriji [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] ''Mosi-oa-Tunya National Park'' u Zambiji i ''Victoria falls National Park'' u Zimbabweu. Jedna su od najvećih turističkih atrakcija na jugu [[Afrika|Afrike]] i upisani su na UNESCO-v [[ popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 1989. godine.
[[Datoteka:Satellite view of Victoria Falls.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitska fotografija prikazuje kako široka rijeka Zambezi sa sjevera pada u procijep i nastavlja teći u cik-cak klancima prema jugu]]
== Odlike ==

"Dim koji grmi" je naziv koji su Viktorijini slapovi dobili od lokalnih plemena jer se od njih 300 m uvis uzdiže izmaglica koja se može vidjeti s udaljenosti od 30 km. Ona nastaje prilikom prelijevanja rijeke Zambezi s [[bazalt]]ne [[visoravan|visoravni]] preko litice duge 1708 i duboke 110 m. Tijekom kišne sezone (veljača i ožujak) preko slapova protječe oko 10.000 m³/s i stvara se najveća vodena zavjesa na svijetu, dok je tijekom suša (kolovoz i rujan) to tek oko 170 m³/s. Ispod slapova, rijeka Zambezi nastavlja teći kroz nekoliko [[klanac]]a koji su usječeni u mekaniji [[vapnenac|vapnenački]] kamen. Oko slapova raste [[tropska kišna šuma]], upravo zahvaljujući povećanoj vlažnosti od njezine izmaglice.

Uz sjevernu granicu slapova 1934. godine osnovan je Rezervat životinja Mosi-Oa-Tunya, površine 68,6 km², koji je 1972. godine postao nacionalnim parkom. U njemu obitava veliki broj velikih životinja.

==Povijest==
[[Datoteka:Victoria5.jpg|mini|<center>Viktorijini slapovi za suše 2003. god.]]
Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.

Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/550 |title = Victoria Falls |website = [[World Digital Library]] |date = 1890-1925 |accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je [[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855.]], za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.

Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.

== Turizam ==

Prije dovršenja [[Željeznica|željezničkog]] [[Most|mosta]] 1905. preko rijeke Zambezi, slapovi su bili rijetko posjećivani. Od 1855. do [[1900.]] posjetilo ih je svega 48 Europljana.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 439.</ref> Bili su popularna atrakcija za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[Kolonijalizam|kolonijalne vlasti]] i prvih godina nezavisnosti, ali krajem [[1960-ih]] broj posjetitelja je opao radi lokalnih političkih prilika. [[1980-ih]] ponovni porast broja posjetitelja djelomično je uvjetovan razvojem regije kao centra [[Ekstremni sportovi|ekstremnih sportova]]. Do kraja [[1990-ih]], slapovi su bilježili 300.000 posjetitelja godišnje, te se očekuje daljni porast na milijun godišnje. Broj turista je tradicionalno veći sa strane Zimbabvea radi boljih infrastruktura u toj zemlji, ali od početka [[2000-ih]] ponovo se bilježi pad broja posjetitelja radi političke nestabilnosti u Zimbabveu. Obje zemlje dozvoljavaju turistima prelaz granica s vizama kupljenim na samoj granici.<ref>[http://www.zambiaembassy.org/fees.html Embassy of the Republic of Zambia - Visa Fees]</ref>

<gallery>
Datoteka:Zambia - Mosi-oa-Tunya.jpg|<center>Pogled iz zraka
Slika:Victoria Falls from the air 1972.jpg|<center> Slapovi 1972. god. za kišne sezone
Datoteka:Victoria Falls2003.jpg|<center>Viktorijini slapovi 2003. god.
Slika:Victoria Falls gorge1.jpg|<center>Kanjon rijeke Zambezi ispod slapova
</gallery>

{{Široka slika|Cataratas Victoria, Zambia-Zimbabue, 2018-07-27, DD 16-20 PAN.jpg|1200px|Panoramski pogled na Viktorijine slapove}}

== Vidi još ==
* [[Iguazú, vodopadi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Victoria Falls}}
* [http://www.zambiatourism.com/travel/places/victoria.htm zambiatourism.com/ ]
* [http://www.zimbabwetourism.co.zw/destzim/index.html zimbabwetourism.co.zw ]
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3813 earthobservatory.nasa.gov ]
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=509 unesco.org ]
* [http://www.360travelguide.com/360VirtualTour.asp?iCode=vicfl 360travelguide.com ]

{{Svjetska baština u Zimbabveu}}

[[Kategorija:Vodopadi]]
[[Kategorija:Zemljopis Zambije]]
[[Kategorija:Zemljopis Zimbabvea]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Zimbabveu]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]]