https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vikend 2026-08-07T08:14:52Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vikend&diff=76999&oldid=prev 2021-08-30T11:51:40Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Vikend&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Vikend&#039;&#039;&#039; predstavlja period od najčešće dva neradna dana u tjednu. Riječ &#039;&#039;vikend&#039;&#039; je nastala od [[Engleski jezik|engleske]] složenice &#039;&#039;Weekend&#039;&#039; što u prijevodu znači „kraj tjedna“, ali se to u različitim kulturama definicira na različite načine. U [[kršćanstvo|kršćanskim]] zemljama to predstavlja subotu i [[nedjelja|nedjelju]], u [[islam]]skim [[četvrtak]] i [[petak]], dok u [[Izrael]]u to predstavlja [[petak]] i [[subota|subotu]].<br /> <br /> Vikendi tradicionalno predstavljaju dane za odmor, i najčešće su obavezni neradni dani. To naročito vrijedi za nedjelju, ali mnogi poslodavci upošljavaju svoje radnike subotom, a neki čak i nedjeljom. Budući da se na to gleda kao na poseban teret, ti dani su obično više plaćeni nego ostali dani tjedna, ili se zauzvrat radnici oslobađaju odgovarajućeg broja radnih dana u ostatku tjedna.<br /> <br /> Gledano [[religija|religijski]], ne postoji pravilo da subota i nedjelja moraju biti neradni dani. U Hebreja i [[Adventisti sedmog dana|Adventista sedmog dana]], posljednji dan u tjednu je subota, a kod kršćana nedjelja, dok je kod muslimana to petak. Kod sve tri grupe taj dan je &#039;&#039;sveti dan&#039;&#039;, i predstavlja odmor Boga, ne [[ljudi]] (u [[rimokatoličanstvo|rimokatolika]] treća zapovijed [[Bog Otac|Bog]]a glasi &quot;Napomeni se da svetkuješ dan Gospodnji&quot;, a slično je i u drugim religijama). Kalendar [[Francuska|francuske]] [[Francuska revolucija|revolucije]], međutim, predviđao je jedan u deset dana koji je neradan, dok je kalendar [[komunizam|sovjetske revolucije]] predviđao jedan u pet dana koji je neradan. Rani industrijski period u [[Europa|Europi]] je predviđao šest radnih dana i sedmi (nedjelju) neradni, a krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, radnički pokreti su se izborili za pet radnih dana i posljednja dva neradna.<br /> <br /> S jedne strane, pojavom vikenda kao perioda neradnih dana, radnici su dobili više slobodnog vremena. Slobodno vrijeme se najčešće koristi za odmor i rekreaciju, ali i za putovanja i posjete. U tijeku ovako potrošenog vremena ljudi obično troše više novca na razonodu, što je u nekim državama svijeta dovelo do zakona da ni prodavačima nije dozvoljeno da rade neradnim danima, radi smanjenja [[Ekonomija|opće potrošnje]]. Takvi zakoni se tijekom vremena koriste sve manje i manje, u korist jačanja potrošačkog društva.<br /> [[Kategorija:Dani u tjednu]]</div>

WikiSysop