Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Zažablje}}' u '{{Zažablje}}'

2025-04-11T00:17:55Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Zažablje}}' u '{{Zažablje}}'

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2025. u 00:17
Redak 91:		Redak 91:
	[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]

	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Zažablje}}		{{Zažablje}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T12:41:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 12:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vidonje'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Vidonje'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Vidonje		\|ime = Vidonje
	\|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija]]		\|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T11:11:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Vidonje
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Zažablje]]
|najgrad = [[Metković]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 42.982
|z. dužina = 17.644
|brojstan2011= 1
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 20353 Mlinište
|pozbroj = 020
|autooznaka = DU
|slika = Vidonje.jpg
|slika_opis = Panorama Vidonja
|karta2 =Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
}}

'''Vidonje''' su naselje u sastavu općine [[Zažablje]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==
Naselje se nalazi na jugoistoku donjega dijela doline [[Neretva|Neretve]] u udolini između Žabe na sjeveru i brda Osoja na zapadu.

== Stanovništvo ==
Iako nekad najveće općinsko naselje s velikim brojem žitelja, prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Vidonjima obitavaju svega 2 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-5231.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref> Prema popisu iz 2011. u naselju je 1 stanovnik.<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_5231.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 850
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 518
|p2 = 602
|p3 = 310
|p4 = 361
|p5 = 467
|p6 = 515
|p7 = 826
|p8 = 760
|p9 = 393
|p10 = 320
|p11 = 82
|p12 = 117
|p13 = 8
|p14 = 7
|p15 = 2
|p16 = 1
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Vidonjski govor ==
Rješenjem Ministarstva kulture od 24. siječnja 2008. utvdilo se da govor i toponimija sela Vidonje ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Senahid Halilović izdvaja u međurječju Neretve i Rijeke dubrovačke četiri govorna tipa među kojima je i slivanjskozažapski govorni tip koji obuhvaća današnje općine [[Slivno]], općine Zažablje te dio Metkovića na lijevoj obali rijeke Neretve kao i sela Dubravicu i Glušce koji pripadaju gradu Metkoviću. Po Haliloviću su osobitosti slivanjsko-zažapskoga tipa u odnosu na druge govorne tipove na spomenutom terenu: veća koncentracija ikavskih formi, mnoštvo primjera s neizvršenom trećom jotacijom, adrijatizam, palatalizirani sonant l, oblici mojom/mojon sestri te čest infinitiva bez završnoga –ti (misli, vidi < misliti, vidjeti). Fonemski sustav vidonjskoga govora bogatiji je od fonemskoga sustava hrvatskoga standardnog jezika za foneme ś i ź koji su rezultat treće jotacije. Nešto je više ikavskih odraza jata nego u susjednim hercegovačkim govorima, a, u odnosu na te iste, manje je hiperijekavizama, ali ih ipak ima: kumpijer, kriješva, sjekavica (i śekavica), sijerak, sjeromah (i śeromah), čak Spljet. I kod konsonanata je situacija dosta slična onoj u standardnome hrvatskom jeziku, no tu su od sela do sela razlike poprilično primjetne. U Vidonjama se h dobro čuva na početku riječi (hotio, Hrvat, Hum), dok se u Dobranjama čuva slabo čak i u toponimiji (npr. Adžibegov vrv). Još slabije se čuva h u sredini riječi (duvajnska stanica; u antroponimiji je očuvano u alternaciji Mijo/Miho) i na kraju riječi (orav, kruv; zanimljivo je da kod zamjenica imamo dvojstvo našijeh/našija, onijeh/onija. Na mjestu h dolaze v i j (propuv, snaja). U Dobranjama glas f nalazimo samo u najnovijim posuđenicama (npr. financ) dok čak i u antroponimiji se mijenja u p (Pilip) i v (Vranka, Vranuša; vala, važol). U Vidonjama je pak f posve običan glas (fažol, Franka) koji je nastao i od skupine *hv (fatat, fala, ufatit). Nadalje, skupine *tĕ (lećet, ćerat), *dĕ (đe, pranđed, đever), *sĕ (śekira, śeme), *zĕ (iźes), *cĕ (ćedilo, ćepanica) se jotiraju iako 2. jotacija nije u potpunosti provedena (zemja, snopje), navlastito u glagolskoga pridjeva trpnog (napravjen, stavjen). Skupine *pĕ, *bĕ, *mĕ, *vĕ se, kao i u standardnome hrvatskom jeziku ne jotiraju u Vidonjama i Dobranjama, ali se zato jotiraju u Gabeli (blječva, pljesma). Konsonanti ś i ź također mogu nastati i od skupina *sьj (paśi, prośakinja), *svj (śetlo, Śeto) odnosno *zьj (koźi, uźašit), a ć može nastati od *cvj (Ćeto, ćetna neđelja). U mjesnome govoru nailazi se na šćakavske ostatke (zvižđat, gožđen, šćap), u suglasničkim skupovima *st, *št, *zd, *žd otpada završni suglasnik (prs, guš, groz, daž), a na kraju riječi dolazi do obezvučivanja završnoga konsonanta (Dodik, Utrk, Zagrep, lut). Vidonjski je govor posebno arhaičan u akcentu, ali to podliježe daljnjem proučavanju.<ref>Rješenje Ministarstva [http://www.metkovic.hr/povijest/govor_sela_vidonje.pdf kulture]</ref>

== Sakralni objekti ==
===Stara župna crkva svetog Ivana Krstitelja ===
[[Datoteka:Sv Ivan Vidonje.jpg|180px|mini|lijevo|Crkva sv. Ivana]]
Jednobrodna romanička presvođena građevina izgrađena je 1616. što potvrđuje ploča pored pobočnih vrata. Na vrhu pročelja bio je kameni zvonik na preslicu za tri zvona i bila je pokrivena kamenom pločom. Lađa je bila duga 13,50 a široka 4,50 metra. Pred crkvom je postojao i [[narteks]] koji je uklonjen 1959. za vrijeme župnika don Tomislava Karamana. Crkva je tada produljena za duljinu narteksa, a zvonik na preslicu je zamijenjen betonskom preslicom. Glavni oltar je podignut za visinu jedne stepenice, a pobočnom je promijenjen izgled. Slika Isusova krštenja nestručno je obnovljena i posve uništena, a slika Gospe s krunicom, rad [[Filip Naldi|Filipa Naldija]] iz 1770. stručno je obnovljena i nalazi se u župnom uredu.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/458 Župa Srca Isusova i Marijina - Vidonje] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref>

=== Kapela Uznesenja Marijina ===
Građevina od klesanog kamena sagrađena je pored stare župne kuće 1904. Do 1952. služila je za svakodnevne potrebe župnika. Iznad pročelja je preslica na jedno zvono, a iznutra je duga 3,80 i široka 2 metra. Danas su od nje ostali samo zidovi.<ref name="SMN"/>

== Poznate osobe ==
* msgr. [[Mile Vidović]], svećenik i crkveni povjesničar, autor više knjiga o hrvatskoj crkvenoj povijesti

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}

[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]

{{Naselja u sastavu Općine Zažablje}}

Vidonje - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Zažablje}}' u '{{Zažablje}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica