https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vidija 2026-08-07T17:53:49Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vidija&diff=289520&oldid=prev 2021-11-03T23:01:55Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Vidija&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Schneidplättchen aus Widia.jpg|mini|desno|300px|Izmjenjive pločice od vidije koje se koriste za [[tokarski nož]].]]<br /> <br /> [[datoteka:drill tip masonry.jpg|mini|desno|300px|Svrdlo s pločicama od vidije.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Vidija&#039;&#039;&#039; je [[Trgovina|trgovački]] naziv za vrstu [[Tvrdi metal|tvrdih metala]] koje je 1926. njemačka tvrtka Krupp uvela u [[proizvodnja|proizvodnju]] pod nazivom &#039;&#039;Widia&#039;&#039; (([[Njemački jezik|njem]]. &#039;&#039;wie Diamant&#039;&#039; - u prijevodu poput [[dijamant]]a)). Vidija je [[Kompozit|kompozitni materijal]], s [[Volframov karbid|volframovim karbidom]] WC kao tvrdom fazom i [[kobalt]]om (10%) kao [[vezivo|veznim metalom]]. Zbog velike [[tvrdoća|tvrdoće]] vidija se ponajviše koristi za izradu oštrica [[rezni alat|reznih alata]] kao što su [[svrdlo|svrdla]] za [[kamen]] i [[beton]]. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;vidija&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64519] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Tvrdi metal ==<br /> {{Glavni|Tvrdi metal}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Tvrdi metal&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;tvrda legura&#039;&#039;&#039; se upotrebljava za izradu visokokvalitetnih reznih [[alat]]a, kod kojih mogu da se primijene velike brzine rezanja i dobije visok [[Tolerancija hrapavosti površine|kvalitet površine]] koja se obrađuje. Zbog visokih [[temperatura]] koje se pri postupcima rezanja razvijaju (&gt; 700 [[Celzijev stupanj|°C]]), zahtijev u svojstvima se prije svega odnosi na veliku [[tvrdoća|tvrdoću]], otpornost na trošenje i stabilnost osobina na povišenim temperaturama ([[puzanje]]). Rezni alati izrađeni od tvrdih metala imaju bolja svojstva od alata izrađenih od [[brzorezni čelik|brzoreznih čelika]], posebno bolja svojstva rezanja na povišenim temperaturama. Izrađuju se postupkom [[sinterovanje|sinterovanja]] ([[metalurgija praha]]) kao na primjer tvrde legure na osnovi [[volframov karbid|volframovog karbida]], [[titanijev karbid|titanijevog karbida]], [[titanijev nitrid|titanijevog nitrida]] (kompozitni materijal) i postupkom [[lijevanje|lijevanja]] kao što su steliti, za [[brzina|brzine]] do 500 [[metar|m]]/[[minuta|min]] i temperature do 1000 ºC. Zbog načina dobivanja, ali i velike tvrdoće, tvrdi metali ne mogu da se oblikuju plastičnim deformiranjem, niti da se [[toplinska obrada|toplinski obrađuju]]. &lt;ref&gt; [http://www.fsb.unizg.hr/zavod_za_materijale/download/e341ea7a949b944066273891c39e48aa.pdf] &quot;Pregled postupaka i opreme za toplinsku obradu metala&quot;, doc. dr. sc. Darko Landek, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 2011.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Metalurgija]]<br /> [[Kategorija:Slitine]]</div>

WikiSysop