WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T21:04:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Victor Adler.jpg|thumb|280px|Victor Adler oko 1900.]]
'''Victor (Viktor) Adler''' ([[Prag]], [[24. lipnja]] [[1852.]] – [[Beč]], [[11. studenoga]] [[1918.]]) je bio [[Austrija|austrijski]] političar, čelnik [[Radnički pokreti|radničkog pokreta]] i osnivač [[Socijaldemokratska stranka Austrije|Socijaldemokratske radničke stranke Austrije]] (SDAP). Jedan je od glavnih predstavnika i teoretičara [[austromarksizam|austromarksizma]].<ref>http://www.informatycznie.pl/archiwum-danych/adler-victor.php</ref><ref>[http://www.worldcat.org/title/zwischen-reformismus-und-bolschewismus-der-austromarxismus-als-theorie-und-praxis/oclc/491365188 Norbert Leser: Zwischen Reformismus und Bolschewismus : Der Austromarxismus als Theorie und Praxis, Wien ; Frankfurt ; Zürich : Europa Verl, cop. 1968]</ref>

== Životopis ==
Rođen je u Pragu u obitelji [[Židovi|židovskog]] trgovca, rodom iz [[Lipnik na Bečvi|Lipnika]] iz [[Moravska|Moravske]]. Obitelj mu se preselila u bečko naselje [[Leopoldstadt]] kad je bio trogodišnjak. Pohađao je poznatu katoličku gimnaziju [[Schottenstift]] zajedno s [[Heinrich Friedjung|Heinrichom Friedjungom]]. Bili su jednim od nekolicine židovskih studenata. Studirao je kemiju i medicinu na [[Sveučilište u Beču|bečkom sveučilištu]]. Diplomirao je 1881. Radio je kao asistent [[Theodor Meynert|Theodoru Meynertu]] na psihijatrijskom odjelu [[Opća bolnica Grada Beča|Opće bolnice]].

1878. oženio se za Emmu. Sin [[Friedrich Adler (političar)|Friedrich]] rodio se 1879. Od 1882. do 1889. stanovali su na adresi 19 Berggasse u bečkom naselju [[Alsergrund]]u. Adresa je poslije postala poznata kao ured [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], a danas [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|muzej Sigmunda Freuda]].

U početku je podupirao [[Njemački nacionalizam u Austriji|njemački nacionalni pokret]] koji je vodio [[Georg Schönerer]] i radio je na [[Program iz Linza 1882.|programu iz Linza]] 1882. Schönererov rastući [[antisemitizam]], koji je kulminirao u amandmanu jednog [[Arijski paragraf|arijanskog paragrafa]], otuđilo ga je od Adlera, koji se fokusirao na društvena pitanja. Od 1886. objavljuje marksistički žurnal Gleichheit (Jednakost), koji je pokrivao teme radnih uvjeta [[wienerberger]]ške tvornice opeka i agitirao protiv [[ truck-sistem]]a. Nakon što je zabranjen Gleichheit, izdavao je od 1889. [[Arbeiter-Zeitung]] (Radnički list). Adler je putovao u Njemačku i Švicarsku, gdje se susreo s [[Friedrich Engels|Friedrichom Engelsom]], [[August Bebel|Augustom Bebelom]] i [[Karl Liebknecht|Karlom Liebknechtom]]. Nekoliko je puta bio optužen zbog svojih aktivnosti. Proveo je devet mjeseci u zatvoru.

Adler je bio umjereni i karizmatični [[Socijaldemokracija|socijaldemokrat]], sposoban ujediniti austrijski radnički pokret pod svojim vodstvom. Borio se protiv antisocijalističkih zakona koje je sprovodila [[Cislajtanija|cislajtanijska]] vlada ministra predsjednika [[Eduard Taaffe|Eduarda Taaffea]] 1884. Na konferenciji održanoj 1888. u [[Hainfeld]]u formirao je Socijaldemokratsku radničku stranku. Bio je njen prvi čelnik. Kao član [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] 1905., odigrao je vodeću ulogu u borbi za [[opće biračko pravo]], koje je konačno izborio pod ministrom predsjednikom [[Max Wladimir von Beck|Maxom Wladimirom von Beckom]] 1906. godine. Nakon toga socijaldemokrati su izašli kao pobjednici [[Izbori za Carevinsko vijeće 1907.|cislajtanijskih izbora]] 1907. godine. Adler je bio aktivni pristaša [[Druga internacionala|Druge internacionale]]. Pokušavao je održati jedinstvo austrijskih socijaldemokrata unatoč etničkim sukobima. Podupirao je ideju [[Sjedinjene države Velike Ausrije|Sjedinjenih država Velike Austrije]] koje bi nadomjestile [[Dvojna monarhija|dvojnu monarhiju]].

Prije prvog svjetskog rata, Adler je bio čelnik Socijalističke stranke u Beču. Javno je poduprio odluku carske vlade o ulasku u rat. Kad je ušao u novu austrijsku vladu listopada 1918., zagovarao je ujedinjenje okrnjene Austrije s Njemačkom. Umro je prije nego je dospjeo više promovirati ovaj projekt.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/6080/Victor-Adler</ref> Umro je u Beču.

== Radovi ==
*Parteivorstand der Sozialdemokratischen Arbeiterpartei Deutschösterreichs (Hrsg.): ''Victor Adlers Aufsätze, Reden und Briefe''. Verlag der Wiener Volksbuchhandlung:
**Band 1. ''Victor Adler und Friedrich Engels''. 1922
**Band 2. ''Victor Adler vor Gericht''. 1923
**Band 3. ''Adler als Sozialhygieniker''. 1924
**Band 4. ''Victor Adler über Arbeiterschutz und Sozialreform''. 1925
**Band 5. ''Victor Adler über Fabrikinspektion, Sozialversicherung und Arbeiterkammern''. 1925
**Band 6. ''Victor Adler der Parteimann''. 1. ''Der Aufbau der Sozialdemokratie''. 1929
**Band 7. ''Victor Adler der Parteimann''. 2. ''Internationale Taktik''. 1929
**Band 8. ''Victor Adler der Parteimann''. 3. ''Österreichische Politik''. 1929
**Band 9. ''Victor Adler der Parteimann''. 4. ''Um Krieg und Frieden''. 1929
**Band 10. ''Victor Adler der Parteimann''. 5. ''Der Kampf um das Wahlrecht''. 1929
**Band 11. ''Victor Adler der Parteimann''. 6. ''Parteigeschichte und Parteipolitik''. 1929
* ''Victor Adler - Friedrich Engels Briefwechsel''. Verein für Geschichte der Arbeiterbewegung. Dokumentation 1-4/2009. Wien 2009.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://aleph21-prod-acc.obvsg.at/F/?func=find-b&request=Adler+Victor%20&find_code=WRD Literatur von Victor Adler im Österreichischen Verbundkatalog]
*[http://www.marxists.org/archive/kautsky/1912/07/adler.htm Karl Kautsky o Adleru]

{{GLAVNIRASPORED:Adler, Victor}}
[[Kategorija:Austrijski političari]]
[[Kategorija:Marksizam]]
[[Kategorija:Političari do 1914.]]
[[Kategorija:Političari u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Političari između dva svjetska rata]]

Victor Adler - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica