WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T17:30:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Vibrato.gif|minijatura|desno|200px| Vibrato]]
[[Datoteka:Guitare vibrato.ogg|minijatura|200px|desno| Vibrato na gitari]]
Vibrato je [[glazba|glazbeni]] učinak/tehnika u interpretaciji [[vokalna glazba|vokalne]] i [[glazbala|instrumentalne glazbe]]. U vokalnoj glazbi prepoznajemo ga kao redovitu i pulsirajuću promjenu u visini glasa [[ton]]a, a u instrumentalnoj kao tehniku sviranja lijeve ruke gdje [[glazbenik]] ne dižući prst sa žice lagano ga ''"ljulja"'' i tako stvara vibrirajući zvuk tona. Općenito ga karakteriziraju sljedeći faktori: brzina vibriranja (koliko brzo ton ide gore dolje), raspon (zamah) [[ton]]a i modulacija intenziteta.<ref name=''Vibrato''> JSundberg: "[http://www.speech.kth.se/prod/publications/files/qpsr/1994/1994_35_2-3_045-068.pdf O akustičnim i psihoakustičkim aspektima za vibrato u vokalu]."</ref>

==Vibrato i Tremolo==
Unatoč tome što se učinak vibrata i [[tremolo|tremola]] ponekad primjenjuju naizmjenično, definiraju se kao odvojeni i zasebni efekti. Vibrata je u glazbenom [[notni zapis|notnom zapisu]] kao trajna/neprekidana periodična varijacija obima [[frekvencija|frekvencije]] s naglaskom na/prema noti kao temelju, dok tremolo je povremena/prekidana varijacija [[amplituda|amplitude]] tona glasnoće. Uz pomoć elektroničke manipulacije (nekom drugom tehničkom obradom tonskog signala), ili ugradbom tzv., vibrata kanala u gitarska pojačala u praksi glazbenik [[pjevač]], ili sami glazbeni instrument bez tih pomagala teško može postići besprijekornu izvedbu vibrata ili tremola. Češća je i ''"ustaljenija"'' zamjena pojmova gdje se efekt vibrato ponekad smatra i naziva tremolo, kao što je slučaj naziva i uporabe ručice [http://www.headlessusa.com/steinberger-tremolo-arm "tremolo arm"] na tijelu [[električna gitara| električne gitare]], koja u biti kao rezultat uporabe stvara klasični vibrato učinak.

==Vibrato u vokalnom pjevanju==
Glas je prirodni ljudski vibrato koji nastaje spontano (prirodno ili uz vježbu) a sastoji se od [[Vokalni formant|vokalnog formanta]] (dio spektra tona kao rezultat rezonancije) i periodične promjene frekvencije i amplitude titraja glasnice. Tehnička primjena i učinak vibrata u pjevanju još nije u potpunosti razjašnjan jer se dvoji da vibrato izvede fiziološki tremor kojeg proizvede antagnostički mišić u [[grkljan]]u, ili je on učinak pjevanja iz dijafragme koja bez sumnje također proizvede lijep vibrato.
Vibrato uz manje promjene stalno je prisutan u glazbi, a ponekad se na [[žičani instrumenti|žičanim]] i [[puhački instrumenti|puhačkim instrumentima]] koristi i namjerno kao stilska figura. Za razliku od nekih ''ne vibrirajućih'' zvkova, poput [[zvono|zvona]], vibrato se opravdano smatra živim zvukom. Stoga se osobito koristi u [[klasična glazba|klasičnoj glazbi]]. U glazbenoj praksi s raznim oblicima promjene tona obično se nadopunjava s tremolom, čije je razgraničenje tih srodnih fenomena teško razlučiti.
U ovim primjerima prikazana je sličnost ovih dvaju efekata tona:

{| class="wikitable" style="background:#FCF4BC; width: 400px; height: 50px"
|-
| Primjer klasičnog vibrata (frekvencijska modulacija) od 6[[herc|Hz]]
| [[Datoteka:Frequenzmodulation.ogg|minijatura|lijevo|200px]]
|-
| Primjer klasičnog tremola (modelirajuća amplituda) od 6Hz
|[[Datoteka:Amplitudenmodulation.ogg|minijatura|lijevo|200px]]
|-
| Primjer preklapanja vibrata i tremola između dva tona od 500 i 506Hz
| [[Datoteka:Schwebung_500_506_hz.ogg|minijatura|lijevo|200px]]
|-
|}

==Vibrato na glazbenim instrumentima==
Na [[flauta|flauti]] izvedba vibrata<ref>http://www.standingstones.com/flutevib.html Vibrato na flauti</ref> koristi se rijetko i selektivno, i to na nekoliko načina: 
1. Vibrato iz dijafragme 
2. Vibrato iz [[grlo|grla]] glazbenika 
3. Pulsirajući titraj prstom na rubu pojedine rupe na srednjem dijelu cijevi, s ciljem da se otvor potpuno ne zatvori ([[Flattement]] - tehnika sviranja barokne glazbe na flauti, koja se kao preformans u glazbi flaute, ali i drugih instrumenata primjenjuje posebno u [[Francuska|Francuskoj]]). 
Na [[žičani instrumenti|žičanim instrumentima]] vibrato se izvodi pokretanjem prsta naprijed, nazad po žici instrumenta. U [[simfonija|simfonijskoj glazbi]] i [[orkestar|gudačkim orkestrima]] vibrato u skladbi je u '20-im zadavao velike probleme i poznatim skladateljima kao što su: [[Igor Stravinski|Stravinski]] i [[Arnold Schönberg|Schönberg]]. Isti su i izrazili negativan stav prema cijeloj problematici. Od '90-ih postoje naputci i vodići što pravilnijem sviranju vibrata.<ref>http://www.zeit.de/2009/13/Interview-Norrington</ref> 
Na [[orgulje|orguljama]] vibrato se izvodi primjenom registara orgulja, gdje se postojeći zvuk intonira dvoglasno, a kojem se glas od glasa malo razlikuje u visini frekvencije. Smatra se da su talijanski graditelji orgulja iz 16. stoljeća efekt vibrata najvjernije predočili i prbližili boji i varijaciji ljudskog glasa. 
Neki orkestralni instrumenti koji obično koriste vibrato tehniku:
[[Klarinet]] | [[Francuski rog]] | [[Trombon]]

==Vidi još==
[[Pjevanje]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.vibroworld.com/magnatone/vibrato.html Vibrato i Tremolu - tehnička obrada]
*[http://www.standingstones.com/vibrtopg.html Vibrato - službena stranica]

[[Kategorija: Glazba]]
[[Kategorija: Glazbena teorija]]

Vibrato - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica