Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:28:42Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Viadukt'''-->{{~~wikipedizirati~~}}		<!--'''Viadukt'''-->{{HIEpedizirati}}
	{{provjeriti}}		{{provjeriti}}
	'''Viadukt d.d.''' najveća je građevinska tvrtka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i [[Jugoistočna Europa\|jugoistočnoj Europi]] specijalizirana za infrastrukturne radove. Osnovana je 1947. godine sa sjedištem u [[Zagreb\|Zagrebu]], a danas zapošljava oko 1.500 radnika. Izvodi radove na području izgradnje prometnica, mostova, tunela, zračnih i morskih luka, kao i radove na vodoprivrednim projektima, projektima gospodarenja otpadom, radove u energetici i projekte u visokogradnji. Viadukt je izgradio neke od najznačajnijih prometnica i objekata na području cijele Hrvatske, a izvodio je radove i u drugim zemljama Europe, Azije i sjeverne Afrike. [[Dionica\|Dionice]] Viadukta izlistane su na [[Zagrebačka burza\|Zagrebačkoj burzi]]<ref>[http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=VDKT-R-A Vrijednosnica VDKT-R-A na stranicama Zagrebačke burze]</ref>.		'''Viadukt d.d.''' najveća je građevinska tvrtka u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i [[Jugoistočna Europa\|jugoistočnoj Europi]] specijalizirana za infrastrukturne radove. Osnovana je 1947. godine sa sjedištem u [[Zagreb\|Zagrebu]], a danas zapošljava oko 1.500 radnika. Izvodi radove na području izgradnje prometnica, mostova, tunela, zračnih i morskih luka, kao i radove na vodoprivrednim projektima, projektima gospodarenja otpadom, radove u energetici i projekte u visokogradnji. Viadukt je izgradio neke od najznačajnijih prometnica i objekata na području cijele Hrvatske, a izvodio je radove i u drugim zemljama Europe, Azije i sjeverne Afrike. [[Dionica\|Dionice]] Viadukta izlistane su na [[Zagrebačka burza\|Zagrebačkoj burzi]]<ref>[http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=VDKT-R-A Vrijednosnica VDKT-R-A na stranicama Zagrebačke burze]</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T22:28:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wikipedizirati}}
{{provjeriti}}
'''Viadukt d.d.''' najveća je građevinska tvrtka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] specijalizirana za infrastrukturne radove. Osnovana je 1947. godine sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]], a danas zapošljava oko 1.500 radnika. Izvodi radove na području izgradnje prometnica, mostova, tunela, zračnih i morskih luka, kao i radove na vodoprivrednim projektima, projektima gospodarenja otpadom, radove u energetici i projekte u visokogradnji. Viadukt je izgradio neke od najznačajnijih prometnica i objekata na području cijele Hrvatske, a izvodio je radove i u drugim zemljama Europe, Azije i sjeverne Afrike. [[Dionica|Dionice]] Viadukta izlistane su na [[Zagrebačka burza|Zagrebačkoj burzi]]<ref>[http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=VDKT-R-A Vrijednosnica VDKT-R-A na stranicama Zagrebačke burze]</ref>.

Viadukt raspolaže s brojnom i raznovrsnom vlastitom građevinskom mehanizacijom i opremom, među kojom su građevinski strojevi različitih namjena, motorna vozila za prijevoz osoba, tereta i za specijalne namjene te različita postrojenja za proizvodnju i ugradnju asfalta, betona, armirano-betonskih i betonskih elemenata te betonske galanterije. Jedna je od rijetkih tvrtki koja u vlasničkoj organizaciji ima kamenolom, u kojem upotrebljava najmodernija sredstva za iniciranje i paljenje minskog polja, a značajna sredstva i resurse ulaže u tehničku i biološku sanaciju kamenoloma radi očuvanja prirodnih staništa i poboljšanja kvalitete života u lokalnoj zajednici<ref>[http://www.viadukt.hr/resursi Resursi]</ref>.

U mjestu [[Pojatno|Pojatno]] nedaleko od Zagreba smještena je Viaduktova Tvornica [[Beton|betonskih]] proizvoda Pojatno, namijenjena industrijskoj proizvodnji prednapregnutih, armiranobetonskih i betonskih proizvoda - odgovarajućih konstrukcijskih elemenata mostova, marina, hala, kolektora, stanova te drugih armiranobetonskih i betonskih elemenata raznih namjena. Površina tvornice je 135.000 m<sup>2</sup>, od čega proizvodna hala zauzima 14.000 m<sup>2</sup>. Tvornica je smještena neposredno uz autocestu [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Zagreb – Krapina]] i željezničku prugu [[Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec|Zagreb – Varaždin]], a ima i vlastiti željeznički kolosijek, što poduzeću omogućava brzu i ekonomičnu dopremu i otpremu materijala i gotovih betonskih proizvoda.

== Ključni trenuci u povijesti<ref>[http://www.viadukt.hr/povijest-tvrtke Povijest tvrtke]</ref> ==

1947. Iz nekadašnjeg Zemaljskog građevnog poduzeća izdvojen je Viadukt, osnovan ponajprije radi obnove i izgradnje mostova, prometnica i drugih cestovnih objekata oštećenih ili srušenih u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

1949. U sastav Viadukta ulazi tvrtka Novi put, čime Viadukt postaje jedina tvrtka specijalizirana za sve radove u cestogradnji.

1953. Završena je gradnja zračne luke u Zemuniku pored [[Zadar|Zadra]], a Viadukt je angažirani na gradnji i rekonstrukciji zagrebačke zračne luke.

1954. Nakon dvogodišnje obnove i djelomične rekonstrukcije puštena je u promet cesta između Rijeke i Karlovca (Lujzijana). To je bila prva asfaltirana cesta do mora u Hrvatskoj, a na njoj je izgrađen i prvi Viaduktov tunel, dug 40 metara.

1957. Viadukt počinje graditi ceste u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

1963. Viadukt sudjeluje u raščišćavanju ruševina, obnovi i izgradnji objekata u [[Skoplje|Skoplju]], nakon velikog potresa.

1963. Osnovana je radna jedinica u [[Njemačka|Njemačkoj]] za potrebe gradnje ulica, parkirališta i drugih objekata.

1964. Nakon poplave rijeke [[Sava|Save]], sjedište tvrtke seli se iz tadašnje Leskovačke ulice (danas Zeleni trg) na današnju lokaciju u Kranjčevićevoj ulici.

1965. Počinju radovi u [[Tanzanija|Tanzaniji]] na dvama suvremenim cestovnim pravcima Dar el Salaam – Kibiti i Chalinze – Segera.

1969. Viadukt se uključuje u izgradnju ceste Bihać – Jajce, koja je u to vrijeme bila primjer suvremeno građene prometnice na zahtjevnim brdovitim terenima.

1971. Viadukt izvodi prve konstrukcije od prednapetog betona u Hrvatskoj, tijekom gradnje triju mostova na kanalu Sava – Odra – Sava.

1978. Utemeljen je laboratorij kao posebna cjelina sustava vlastite kontrole kvalitete materijala i izvođenja radova.

1983. Viadukt gradi Tvornicu betonskih elemenata u Pojatnom.

1987. Viadukt sudjeluje u gradnji gradskih prometnica u Zagrebu uoči [[Univerzijada|Univerzijade]], među kojima se ističu [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trg bana Jelačića]], sve ulice u gradskom središtu, ulice koje vode prema sportskim terenima [[Maksimir|Maksimira]], [[Jarun|Jaruna]] i Mladosti te tramvajski prsten u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]].

1990. – 2009. Viadukt izvodi radove na brojnim dionicama autocesta u cijeloj Hrvatskoj, poput autoceste Bregana – Lipovac, Zagreb – Macelj, Zagreb –
Goričan, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Split – Dubrovnik, Beli Manastir – Osijek – Svilaj – Ploče

1994. Na vijaduktu Bajer prvi put u Hrvatskoj prednapeti rasponski sklop sandučastog presjeka izveden je naguravanjem.

1994. Na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća provedena je uspješna pretvorba Viadukta u [[dioničko društvo]].

1994. Nakon operacije [[Operacija Oluja|Oluja]] u kratkom roku se obnavlja oštećeni most preko Slunjčice, koji je bio od velike važnosti za cestovnu povezanost s područjem [[Dalmacija|Dalmacije]]. Viadukt je uključen i u gradnju prognaničkih naselja u [[Slavonija|Slavoniji]], na [[Banovina|Banovini]] i u [[Konavle|Konavlima]].

2005. Viadukt prvi u Hrvatskoj gradi zidove od armiranog tla na mjestima prije planiranih vijadukata Ercegovići i Strikići na dionici Dugopolje – Šestanovac.

2013. Financijska konstrukcija za koncesiju nad Zračnom lukom Zagreb je zatvorena i počinju radovi na pripremi terena za izgradnju novog putničkog terminala. Viadukt ima 5,11 posto vlasničkog udjela u konzorciju ZAIC, koji ima 100-postotni udio u tvrtki Međunarodna zračna luka Zagreb d.d.

2014. Viadukt donira milijun kuna [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskom Crvenom križu]] za pomoć [[Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.|poplavljenim područjima u Hrvatskoj]] i nudi pomoć u sanaciji stradalih područja.

== Najveći projekti<ref>[http://www.viadukt.hr/ceste-225 Projekti]</ref> ==

Među najznačajnijim su projektima u kojima je Viadukt sudjelovao '''izvođenje infrastrukturnih radova na zagrebačkoj [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci Franjo Tuđman]]''' (rekonstrukcija uzletno-sletne staze, izgradnja nove stajanke s prilaznim rulnim stazama, izgradnja parkirališta i spojnih prometnica, izgradnja vodotjesnog sustava oborinske odvodnje, plinovoda, toplovoda i ostale pripadajuće infrastrukture), radovi na '''rekonstrukciji i dogradnji [[Zračna luka Split|Zračne luke Split]]''', radovi na '''kontejnerskom terminalu luke Brajdica''' u Rijeci, izgradnja '''infrastrukture na terminalu za rasuti teret Luke [[Ploče]]''', '''produljenje i rekonstrukcija putničkih terminala na vanjskoj strani lukobrana Gradske luke [[Split]]''', radovi na '''brojnim dionicama [[autocesta]] diljem Hrvatske''' ([[Autocesta A3 (Hrvatska)|Bregana – Lipovac]], [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Zagreb – Macelj]], [[Autocesta A4 (Hrvatska)|Zagreb – Goričan]], [[Autocesta A6 (Hrvatska)|Zagreb – Rijeka]], [[Autocesta A1 (Hrvatska)|Zagreb – Split – Dubrovnik]], [[Europski pravac E73|Beli Manastir – Osijek – Svilaj – Ploče]]), radovi na [[Autocesta A13 (Hrvatska)|Podravskom ipsilonu]], [[Autocesta A7 (Hrvatska)|riječkoj obilaznici]], [[Hrvatsko zagorje|zagorskoj]] brzoj cesti Popovec – Marija Bistrica – Zabok, rekonstrukciji Zagrebačke avenije u Zagrebu, '''mostovi''' [[Drava]], [[Čiovo]], [[Bajer]], [[Dobra]], [[Carinski most]], vijadukti [[Drežnik]], Bukovo, Draga, Osojnik, Limska Draga, Zečeve Drage, '''tuneli''' Sleme, [[Omiš]], [[Tuhobić]], Vrata, Veliki Gložac, radovi na '''uređajima za pročišćavanje otpadnih voda''' u [[Opatija|Opatiji]], [[Kaštelir|Kašteliru]] i [[Prud (Metković)|Prudu]], izgradnja '''akumulacijskog bazena s visokovodnim razdjelnikom''' za HE [[Brežice]], upravljanje postrojenjima na '''odlagalištu otpada''' [[Jakuševec]], izgradnja '''poslovnih nebodera''' [[:de:Sky-Office|Sky Office]] u Düsseldorfu, Linotype-Hell u Eschbornu, '''robnih kuća''' Gänsemarkt u Hamburgu, Karstadt u Kielu i Karlsruheu, '''poslovnih zgrada''' Bosch u Stuttgartu, Prisma u Frankfurtu, IG Metall u Frankfurtu, Eurohypo u Eschbornu, ITV-City u Wolfsburgu, Europaviertel u Frankfurtu te brojni drugi.

== Uprava <ref>[http://www.viadukt.hr/uprava-1616 Uprava Društva]</ref> ==
Predsjednik Uprave Viadukta je '''Joško Mikulić''', dipl. ing. građevine, koji je na toj poziciji od 2007. godine.
Član Uprave i tehnički direktor Viadukta je '''Ivo Jurić''', dipl. ing. građevine, na toj poziciji od 2014. godine.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]

Viadukt - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica