Veternica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T05:03:36Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 05:03
Redak 30:		Redak 30:
	== Opis ==		== Opis ==

	Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm\|title=Špilja Veternica\|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref>		Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{citiranje weba\|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm\|title=Špilja Veternica\|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref>

	Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija\|arheološko]] i [[Paleontologija\|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija\|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija\|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda\|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed\|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši\|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a.		Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija\|arheološko]] i [[Paleontologija\|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija\|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija\|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda\|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed\|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši\|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T11:51:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 11:51
Redak 30:		Redak 30:
	== Opis ==		== Opis ==

	Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{~~cite~~ web\|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm\|title=Špilja Veternica\|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref>		Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{Citiranje web\|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm\|title=Špilja Veternica\|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref>

	Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija\|arheološko]] i [[Paleontologija\|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija\|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija\|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda\|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed\|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši\|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a.		Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija\|arheološko]] i [[Paleontologija\|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija\|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija\|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda\|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed\|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši\|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T02:57:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Špilje i jame
| naziv = Veternica
| izvorni naziv =
| slika =
| slika_opis =
| širina-stupnjevi = 45
| širina-minute = 50
| širina-sekunde = 29.23
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-minute = 52
| dužina-sekunde = 25.88
| dužina-oznaka = E
| iso-regija = HR-21
| lokacija = [[Medvednica]]
| država = {{ZD+X/H|HRV}}
| najbliži grad = [[Zagreb]]
| nadmorska visina = 320 m
| površina =
| najniža razina =
| najveća visina =
| dužina = 7,128 m
| volumen =
| približna starost =
}}
{{dz|[[Veternica (Novi Golubovec)]] i [[Veternica (rijeka u Srbiji)]]|naselje u Općini Novi Golubovec i rijeku u Srbiji}}
[[Datoteka:Teufelshöhle, Höhlenbär.jpg|mini|desno|250px|Špiljski medvjed]]
'''Veternica''' je [[špilja]] koja se nalazi u parku prirode [[Medvednica]], na samom rubu grada [[Zagreb]]a, a godine [[1979.]] zaštićena je zakonom kao [[geomorfologija|geomorfološki]] [[spomenik prirode]].<ref name=ppmed/>

== Opis ==

Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{cite web|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm|title=Špilja Veternica|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref>

Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija|arheološko]] i [[Paleontologija|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://public.carnet.hr/speleo/hrv/veter.html Špilja Veternica]

[[Kategorija: Špilje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija: Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Spomenici prirode u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Paleolitski arheološki lokaliteti]]