Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:25:11Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:25
Redak 114:		Redak 114:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{wikicitat}}~~
	* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46830 Parun, Vesna], pristupljeno 26. listopada 2015.		* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46830 Parun, Vesna], pristupljeno 26. listopada 2015.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

2025-04-26T02:27:56Z

Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:27
Redak 118:		Redak 118:


	{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}		{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}
	{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}		{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
	{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}		{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:16:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Vesna parun.gif|200px|mini|Vesna Parun]]
'''Vesna Parun''' ([[Zlarin]], [[10. travnja]] [[1922.]] − [[Stubičke Toplice]], [[25. listopada]] [[2010.]]), [[hrvatska]] [[pjesnikinja]] i prevoditeljica.

==Životopis==
Vesna Parun rođena je 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu blizu [[Šibenik]]a, gdje joj je otac radio kao općinski činovnik koji je često bio premještan i ostajao bez posla, zbog čega je brojna obitelj (četvero djece) živjela u prilično teškim uvjetima. Zato je Vesna dobar dio djetinjstva i mladosti provela kod tete i tetka u [[Split]]u, u [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] i u Šibeniku. Otac Ante rodom je s otoka [[Prvić]]a, a majka Antica sa [[Šolta|Šolte]]. Osnovnu školu je završila na [[Vis]]u, a gimnaziju je pohađala u Šibeniku i Splitu gdje je [[1940.]] maturirala. Bila je odličan učenik i već se od 14. godine uzdržavala podučavanjem. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].

Onda je došao rat, bježanje u Split, povratak u Zagreb ([[1942.]]). Tada su živjeli u [[Sesvete|Sesvetama]] kod Zagreba gdje joj je otac radio u općini. Odatle joj je brat otišao u partizane i ubrzo poginuo. U to vrijeme često je obolijevala. Poslije završetka rata nastavila je studij na Filozofskom fakultetu, ali je tada upisala čistu [[Filozofija|filozofiju]]. [[1947.]] radila je na pruzi [[Bosanski Šamac|Šamac]] - [[Sarajevo]], oboljela je od [[tifus]]a, a u isto je vrijeme doživljavala krize zbog nesretne ljubavi koja je trajala od [[1938.]] Sve su to bili razlozi prekida studija. Od [[1962.]] do [[1967.]] boravila je u [[Bugarska|Bugarskoj]] gdje se udala, razvela i doživjela novi niz nedaća.

Od tada je živjela uglavnom u Zagrebu i radila kao slobodni književnik. No nakon pola stoljeća u Studentskom gradu, u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], u Badelovoj ulici 15 (danas Vile Velebita), Vesna Parun svoj je skromni dom [[2000.]], iz nevolje, zauvijek napustila i, vjerujući da je riječ o privremenom smještaju iz zdravstvenih razloga, smjestila se u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]]. Ondje je još krajem 70-ih upoznala svoju najveću životnu učiteljicu, prosjakinju Magdicu.

U Stubičkim Toplicama proslavila je zadnjih nekoliko rođendana, a poglavito su bili zapaženi oni koje je organizirao novinar i publicist Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR Podravka, i napisala nekoliko knjiga. Samoću i "otpadništvo" od sadašnje kulture izabrala je sama, ne želeći se nikome klanjati. Neizvjesna i nesigurna sudbina velike poetese u 80-im godinama života sigurno nam ne služi na čast. Možda bismo odgovor na takvu nepravdu mogli pronaći u Vesninoj tvrdnji da se "u školi moglo naučiti mnogo, i u osnovnoj i, kasnije, u srednjoj, i o gramatici i o prirodopisu; manje o povijesti i o zvijezdama na nebu, a o čovjeku i životu - gotovo ništa". Sve u svemu, po njenim vlastitim riječima, provela je vrlo težak život, od djetinjstva nadalje, te je okušala više patnje i stradanja nego radosti. Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost. Umrla je 25. listopada 2010. u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]] u 88. godini života.

==Djela==
Vesna Parun pripada među najpoznatije suvremene hrvatske pjesnike. Ona je i najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. To mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti. Poezija je prava domena Vesne Parun, no već je poslije druge knjige pjesama počela pisati prozu i drame. Objavljeno joj je preko 60 knjiga poezije i proze i uprizorena su četiri njezina dramska djela. Njena zbirka ''Zore i vihori'' ([[1947.]]) po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom tijeku novije hrvatske poezije.

Vesna Parun počela je pisati vrlo rano, svoju prvu pjesmu ''"Pramaljeće"'', napisanu na otoku [[Vis]]u, objavila je već s deset godina ([[1932.]]) u listu ''"Anđeo čuvar"''. Slijedi pjesma ''"Zov"'' objavljena [[1938.]] godine u časopisu ''"Sjeme"'', glasilu muške klasične gimnazije kojem su urednici bili [[Jure Kaštelan]] i [[Živko Jeličić]]. Već ta pjesma nosi u sebi dah temeljne ideje vodilje: himnu životu, radu i hrabrosti. Osim poezije, piše dječje i satiričke pjesme, prozu i drame. Njezina su djela prevođena na mnoge jezike.

Njene pjesme je na poljski prevela [[Łucja Danielewska|Łucija Danielewska]] u antologiji i u knjizi Morska roza: wiersze, 1998. godine.

=== Poezija ===
* ''Zore i vihori'', 1947.,
* ''Pjesme'', 1948.,
* ''Crna maslina'', 1955., hrvatska skladateljica [[Ivana Lang|Ivana Lang]] je uglazbila ciklus od 5 pjesama.<ref>[http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sO_djelu.htm?CODE_DJELA=154131426 'ZAMP']</ref>
* ''Vidrama vjerna'', 1957.,
* ''Ropstvo'', 1957.,
* ''Pusti da otpočinem'', 1958.,
* ''Ti i nikad'', 1959.,
* ''Koralj vraćen moru'', 1959.,
* ''Konjanik'', 1961.,
* ''Jao jutro'', 1963.,
* ''Bila sam dječak'', 1963.,
* ''Vjetar Trakije'', 1964.,
* ''Pjesme'', 1964.,
* ''Gong'', 1966.,
* ''Otvorena vrata'', 1968.,
* ''Ukleti dažd'', 1969.,
* ''Tragom Magde Isanos'', 1971.,
* ''Sto soneta'', 1972.,
* ''I prolazim životom'', 1972.,
* ''Stid me je umrijeti'', 1974.,
* ''Olovni golub'', 1975.,
* ''Apokaliptičke basne'', 1976.,
* ''Ljubav bijela kost'', 1978.,
* ''Čitač snova'', 1978.,
* ''Izabrane pjesme'', 1979.,
* ''Mapa Magdica'', 1979.,
* ''Šum krila, šum vode'', 1981.,
* ''Salto mortale'', 1981.,
* ''Izabrana djela'', 1982.,
* ''Grad na Durmitoru'', 1988.,
* ''Kasfalpirova zemlja'', 1989.,
* ''Indigo grad'', 1990.,
* ''Sonetni vijenci'', 1991.,
* ''Tronožac koji hoda'', 1993.,
* ''Začarana čarobnica'', 1993.,
* ''Izbor iz djela'', 1995.,
* ''Ptica vremena'', 1996.,
* ''Smijeh od smrti jači'', 1997.,
* ''Pelin basne'', 1998.,
* ''Spužvica i spužva'', 1999.,
* ''Političko Valentinovo'', 2000.,
* ''Grijeh smrti'',2000..

=== Proza ===
* ''Pod muškim kišobranom'', 1987.,
* ''Krv svjedoka'', 1988.,
* ''Hrvatska kraljica'', 1999.,
* ''Noć za pakost – moj život u 40 vreća'', 2001.

=== Dječja poezija ===
* ''Patka Zlatka'', 1957.,
* ''Tuga i radost šume'', 1958.,
* ''Zec mudrijan'', 1958.,
* ''Kornjačin oklop'', 1958.,
* ''Mačak Džingiskan i Miki Trasi'', 1968.,
* ''Mačak na mjesecu'', 1969.,
* ''Miki Trasi i baka Pim Bako'', 1968.,
* ''Miki slavni kapetan'', 1970.,
* ''Karneval u Kukljici'', 1974.,
* ''Poznanstvo s danima malog Maksima'', 1974.,
* ''Igre pred oluju'', 1979.,
* ''Dvanaest slikovnica o psima'', 1983.,
* ''Hoću ljutić, neću mak'', 1983.,
* ''Roda u školi'', 1988.,
* ''Pokraj Kupe kad se vrapci skupe'', 1989.,
* ''Moj prijatelj šišmiš'', 1990.,
* ''Uspavanka za poljubac'', 1995.,
* ''Kroz prozorčić zime'', 1995.,
* ''Pčela, duga i mlin'', 1997.,
* ''Tri morske pustolovke'', 2000.,
* ''Morska kočijica'', 2001.

=== Dramska djela (izvedena) ===
* ''Marija i mornar'',
* ''Apsirt'',
* ''Magareći otok, oliti homo homini asinus'',
* ''Škola za skitnice''.

== Nagrade i priznanja ==
* 1948.: Nagrada [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] za zbirku ''Pjesme''
* 1955.: Nagrada grada [[Zagreb]]a za zbirku ''Crna maslina''
* 1959.: godišnja [[nagrada Vladimir Nazor]],
* 1968. Nagrada [[Grigor Vitez]] za dječji roman ''Mačak Džingiskan i Miki Trasi''
* 1970.: Diploma za poeziju, [[Pariz]]
* 1972.: Zmajeva nagrada za najuspješnijeg dječjeg pjesnika, Novi Sad
* 1982.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo
* 1995.: [[Maslina|Maslinov]] vijenac i titula ''poeta oliveatus'' nakon ovjenčanja na manifestaciji ''[[Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani]]'' u [[Selca|Selcima]] na otoku Braču
* 2002.: povelja [[Visoka žuta žita]] na Pjesničkim susretima u [[Drenovci|Drenovcima]] za sveukupni književni opus i trajni prinos hrvatskoj književnosti;<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C06%5C11%5C20A20.PDF Vjesnik, Povelja pjesničkih susreta Vesni Parun, 11. lipnja 2002.]</ref>
* 2003.: [[Nagrada Tin Ujević]] za zbirku soneta ''Suze putuju''
* 2003.: Plaketa "[[Dobrojutro, more]]", s pjesničkih susreta u Podstrani.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=105187 Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti"], ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.</ref>
* 2006.: Velika zlatna plaketa UBIUDR Podravka
* 2010.: Europska književna nagrada (KOV)

== Izvori ==
{{izvori}}
{{wikicitat}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46830 Parun, Vesna], pristupljeno 26. listopada 2015.

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}

{{GLAVNIRASPORED:Parun, Vesna}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Prvić]]
[[Kategorija:Životopisi, Vis]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]]
[[Kategorija:Zlarin]]

Vesna Parun - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica