WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T07:48:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:48
Redak 42:		Redak 42:

	=== Akcenatsko-silabička versifikacija ===		=== Akcenatsko-silabička versifikacija ===
	Silabička i tonska versifikacija često se povezuju u sustav u kojem i broj slogova, ali i raspored naglasaka imaju jednako vrijednu ulogu.<ref name=":0">{{~~cite book~~\|last=Filipović\|first1=Ružica\|title=Hrvatski jezik za državnu maturu\|edition=3\|publisher=Element d.o.o.\|year=2015\|page=10\|isbn=9789531972901\|accessdate=09. siječnja 2017}}</ref>		Silabička i tonska versifikacija često se povezuju u sustav u kojem i broj slogova, ali i raspored naglasaka imaju jednako vrijednu ulogu.<ref name=":0">{{Citiranje knjige\|last=Filipović\|first1=Ružica\|title=Hrvatski jezik za državnu maturu\|edition=3\|publisher=Element d.o.o.\|year=2015\|page=10\|isbn=9789531972901\|accessdate=09. siječnja 2017}}</ref>

	[[Kategorija:Književnost]]		[[Kategorija:Književnost]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T22:53:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Versifikacija''' ili hrv. '''stihotvorstvo''' (lat. ''versus'' - redak, stih) [[znanost]] je o građenju [[stih]]ova, skup pravila koja opisuju način stvaranja stihova i ostvarivanja pjesničkog ritma. U tom smislu istoznačna je terminima '''[[metrika]]''' i '''[[prozodija]]'''. Dijelom je [[književna teorija|književne teorije]].

U širem smislu versifikacija označava stihotvorstvo, kovanje stihova, pretvaranje proznog teksta u stihovni.

== Podjela ==
Najčešće razlikujemo tri metrička sustava:
* kvantitativnu versifikaciju
* silabičku versifikaciju
* tonsku ili akcenatsku versifikaciju
Poslijednja dva metrička sustava mogu se kombinirati u jedan, silabičko-akcenatski.

=== Kvantitativna versifikacija ===
Također se naziva antičkom, klasičnom ili metričkom versifikacijom.

Razvila se u starogrčkoj poeziji, i koristila u latinskoj poeziji. Stihovi su se pjevali ili govorili na način da su se mogli razlikovati dugi i kratki slogovi. Temelj ritmičke organizacije bila je pravilna izmjena dugih i kratkih slogova, pri čemu je dugi slog trajao dvostruko duže od kratkoga. Dugi slog naziva se '''''arza''''', traje dvije ''mòre'', a označuje se znakom '''''makrón''''' "—". Kratki slog naziva se '''''teza''''', traje jednu ''mòru'', a označava se znakom '''''breve''''' "∪" .Osnovna ritmičko-melodijska jedinica naziva se [[akcentska stopa]], i sastoji se od dvaju ili više slogova. Postoji tridesetak vrsta stopa, od kojih su najpoznatije:
{{div col|cols=4}}
* '''''prihij ''''' ∪ ∪
* '''''trohej''''' ili '''''horej ''''' — ∪
* '''''jamb''''' ∪ —
* '''''spondej''''' — —
* '''''daktil''''' — ∪ ∪
* '''''amfibrah''''' ∪ — ∪
* '''''anapest''''' — — ∪
* '''''tribrah''''' ∪ ∪ ∪
* '''''molos''''' — — —
* '''''kretik''''' — ∪ —
* '''''bahkej''''' ∪ — —
* '''''palimbahkej''''' — — ∪
{{div col end}}
Prema broju i vrsti stopa određivale su se vrste stihova, nazvane uglavnom prema broju stopa:
* tetrametar - stih od četiri stope
* [[heksametar]] (šestomjer) - stih od 6 stopa, tvori se od jednog daktila i jednog spondeja ili troheja - [[Ilijada]], [[Odiseja]], [[Eneida]], [[Metamorfoze]]
Heksametar se u antici često vezivao, uz pentametar, u [[elegijski distih]]. Povezivanjem stihova u veće cjeline nastajale su strofe. Najpoznatije antičke strofe su '''alkejska''' (dva jedanaesterca, deveterac i deseterac), nazvana prema pjesniku [[Alkej|Alkeju]], i '''sapfička''' (tri jedanaesterca i peterac), nazvana prema pjesnikinji [[Sapfa|Sapfi]].<ref name=":0" />

=== Silabička versifikacija ===
Temelj ritmičke organizacije čini načelo nizanja stihova jednake duljine, tj. stihova s jednakim brojem slogova u svakom stihu. Ovaj se oblik versifikacije pojavljuje od srednjeg vijeka, a veže se uz pojavu književnosti na narodnim jezicima. Dužina i kratkoća u tim jezicima nemaju isto značenje i ulogu kao u [[Starogrčki jezik|starogrčkom]] ili [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Pri ritmičkoj organizaciji stihova važno je načelo istog broja slogova u svakom stihu, i pojava [[Cezura|cezure]] (stanke) u duljim stihovima. Silabička versifikacija vrste stihova razlikuje prema broju slogova i položaju cezure. Prema tome razlikujemo osmerac, deseterac, dvanaesterac, ... Važna je i [[rima]], koja pomaže ritmičkoj organizaciji [[Stih|stihova]].

Cezura je u antičkom pjesništvu odmor u stihu uvjetovan tehnikom daha kod pjevanja ili govorenja stihova. U modernom pjesništvu, cezura je stalna granica među rječima iza nekog sloga koja dijeli stih na manje dijelove.<ref name=":0" />

=== Tonska (akcenatska) versifikacija ===
Na temelju uvjerenja kako je za stih važna pravilnost između naglašenih i nenaglašenih slogova, stvoren je tonski sustav versifikacije, koji u obzir uzima isključivo broj i raspored naglasaka u stihu, dok broj nenaglašenih slogova može varirati.<ref name=":0" />

=== Akcenatsko-silabička versifikacija ===
Silabička i tonska versifikacija često se povezuju u sustav u kojem i broj slogova, ali i raspored naglasaka imaju jednako vrijednu ulogu.<ref name=":0">{{cite book|last=Filipović|first1=Ružica|title=Hrvatski jezik za državnu maturu|edition=3|publisher=Element d.o.o.|year=2015|page=10|isbn=9789531972901|accessdate=09. siječnja 2017}}</ref>

[[Kategorija:Književnost]]

Versifikacija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica