Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-31T00:59:24Z

Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 00:59
Redak 29:		Redak 29:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.istitutoveneto.it/iv/presentazione/soci/biografia_socio.php?id=252 Studije o Venetima] Dr. Loredana Calzavara-Capuis {{~~it icon~~}}		*[http://www.istitutoveneto.it/iv/presentazione/soci/biografia_socio.php?id=252 Studije o Venetima] Dr. Loredana Calzavara-Capuis {{tal oznaka}}
	*[http://members.tripod.com/adolfozavaroni/venet.htm Venetski zapisi] Adolfo Zavaroni {{~~it icon~~}}.		*[http://members.tripod.com/adolfozavaroni/venet.htm Venetski zapisi] Adolfo Zavaroni {{tal oznaka}}.

	[[Kategorija:Povijest Italije]]		[[Kategorija:Povijest Italije]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:26:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses3|galsko pleme koje je potkraj željeznoga doba živjelo u današnjoj Bretanji|Veneti (Galija)}}
[[Datoteka:Italie -800.png|thumb|200px|right|Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba.]]
'''Veneti''' (poznati i kao '''''heneti''''' na [[latinski|latinskom]] i '''''ενετοί''''' '''''enetoi''''' na [[starogrčki jezik|grčkom]]) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje [[Italija|Italije]], odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji [[Veneto]].<ref name="ven3">
[http://www.venetoimage.com/svc.htm Storia, vita, costumi, religiosità dei Veneti antichi] at .www.venetoimage.com (in Italian). Accessed on 2009-08-18.
</ref>

Stari Veneti su govorili [[Venetski jezik|venetski]], izumrli [[indoeuropski jezik]] koji je poznat na temelju oko 300 kratkih zapisa koji datiraju od 6. do 1. stoljeća pr. Kr. Venetski je, po svemu sudeći, imao određene sličnosti s [[Latinski jezik|latinskim]] i drugim [[Italski jezici|italiskim jezicima]], ali i s [[Germanski jezici|germanskim]] i [[Keltski jezik|keltskim]]. Venetski se ne smije miješati s [[Venecijanski jezik|venecijanskim]], suvremenim [[romanski jezici|romanskim jezikom]] kojim se govori u regiji.

U [[Italija|Italiji]] se za taj narod koristi izraz '''Paleoveneti''' kako bi ih se razlikovali od suvremenih stanovnika regije Veneto, za koje se na [[talijanski|talijanskom]] rabi izraz ''Veneti''.<ref>[http://it.wikipedia.org/wiki/Paleoveneti Paleoveneti] na talijanskoj Wikipediji</ref> Uglavnom se smatra kako nisu u srodstvu s [[Veneti (Galija)|galskim Venetima]], odnosno [[Kelti|keltskom]] plemenu koje je živjelo na obali Atlantika.

Neka od plemena za koje se navodi da pripadaju [[Iliri]]ma, kao [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]], su bili u srodstvu s Venetima.<ref>Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992,{{ISBN|0631198075}}. Page 183: "... We may begin with the Venetic peoples, Veneti, Carni, Histri and Liburni, whose language set them apart from the rest of the Illyrians. ..." Page 81: "... " In Roman Pannonia the Latobici and Varciani who dwelt east of the Venetic Catari in the upper Sava valley were Celtic but the Colapiani of the Colapis (Kulpa) valley were Illyrians ( ..."</ref>

== Povijest ==

Veneti su [[prapovijest|prapovijesni]] narod indoeuropskoga podrijetla koji je živio na prostoru današnje [[italija|talijanske]] pokrajine [[Veneto]]. Južna granica sezala je malo sjevernije od Pada, duž rijeke Tartaro i između mjesta Gazo Veronese i Adria. Na zapadu granicu čini jezero Garda, na sjeveru obronci Alpa, a na istoku prostor između rijeka Plave (''Piave'') i Tilmenta (''Tagliamento''). Antički izvori govore o dolasku Veneta na sjeverni Jadran nakon [[trojanski rat|Trojanskog rata]], u vrijeme velikih migracija između XIII. i XII.st. pr. Kr. Spominju ih u Paflagoniji, na Balkanu, možda u Epiru, u sjevernoj Europi, u Galiji i možda u Laciju. Venete (grč. ̉''Ενετοί''), prema [[Homer]]u ([[Ilijada]]) i drugim izvorima doveo je na sjeverni Jadran Antenor, nakon Trojanskog rata, iz Paflagonije u Maloj Aziji. Oni su protjerali starosjedioce Euganeje, koji su živjeli između mora i Alpa, te zauzeli njihov teritorij. Prema arheološkim nalazima, nakon propasti [[mikenska kultura|mikenske]] pomorske prevlasti dokazane su velike migracije, tijekom kojih započinje oblikovanje različitih etničkih skupina. Tako su na područje sjevernoga Jadrana u valovima pristizali doseljenici koji su, asimilirajući se sa starosjediocima, stvarali novi narod (Venete) i kulturu ([[Este-kultura]], [[estenska kultura|prapovijesna kultura]]). Jednu od značajki običaja Veneta predstavlja isključivi način pokopa spaljivanjem. Bili su otvoreni raznim kulturnim utjecajima i razmjenama s drugim narodima, posebno [[etruščani|Etrurcima]], ali su ostali izvan znatnijeg utjecaja [[stara Grčka|grčke civilizacije]]. Iz pisanih izvora saznajemo o njihovoj vještini uzgoja konja i o žrtvovanju bijelih konja [[Diomed]]u u svetištu na ušću Timava. Koristili su se pismom nastalim iz etrurskoga i grčkoga alfabeta, kojim su zapisivali posvete božanstvima na raznim predmetima ili nadgrobnim spomenicima. Od kraja V. st. pr. Kr. okruženi su [[kelti|keltskim]] Cenomanima, Boima i Karnima te izloženi njihovu kulturnom utjecaju. U II. st. pr. Kr. počinje [[antički Rim|romanizacija]] Veneta.<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2921 Istarska enciklopedija (LZMK): Veneti]</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

=== Primarni izvori ===


* [[Polibije]] - ii.17.4-6, 18.1-3; ii.23.1-3; ii.24.7-8
* [[Ksenofont|Xenophon]] - [[Anabaza (Ksenofont)|Anabaza]], (known as Anabasis III in the [[Loeb Classical Library]] edition), I.viii.5; V.ii.22, iv.13, v.12, 22, vi.3, 6; VI.i.1, 6, 11, 13, 14, 15. {{ISBN|0-674-99101-X}}

== Unutarnje poveznice ==
* [[Deseta regija, Venecija i Histrija]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.istitutoveneto.it/iv/presentazione/soci/biografia_socio.php?id=252 Studije o Venetima] Dr. Loredana Calzavara-Capuis {{it icon}}
*[http://members.tripod.com/adolfozavaroni/venet.htm Venetski zapisi] Adolfo Zavaroni {{it icon}}.

[[Kategorija:Povijest Italije]]

Veneti - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica