WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T12:21:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 12:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Veljaci'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Veljaci'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Veljaci		\|ime = Veljaci
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T04:20:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Veljaci
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Zapadnohercegovačka županija]]
|općina = [[Ljubuški]]
|nadvisina =
|lat = 43.24
|long = 17.45
|position = right
|brojstan2013 = 1.249
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Veljaci''' su naseljeno mjesto u gradu [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.</ref>

== Zemljopisni položaj i značajke ==
Veljaci su smješteni u sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine. Prostiru se na 9,5 km<sup>2</sup>, s najvišom točkom od 387 m i najnižom od 76 m. Sastoje se od osam zaselaka: Matići, Krstina, Radića mahala, Srida sela, Gorica, Brdo, Oklade i Hambar. Uz sjevernu i zapadnu granicu prema Vitini i Otoku protječe rijeka [[Mlade]] koja na tromeđi [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]]a, Veljaka i [[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitine]] tvori slap [[Koćuša (slap)|Koćušu]]. Blizu njega utječe rječica Studena koja u susjednom Klobuku izvire pod imenom Sedra. Tri kilometra jugozapadno od Koćuše je izvor Goruša.<ref name="Dodig">[[Radoslav Dodig]], ''Povijest ljubuških naselja: Veljaci'', Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 5, Ljubuški, 24. srpnja 2009., str. 18.-22.</ref>

== Povijest ==

Sudeći prema kamenim gomilama i tvrđavi na brdu Gračina, Veljaci su bili naseljeni još u pretpovijesno doba. U središtu sela na stožastom brdu i danas su ostaci pretpovijesne [[Gradina (tip naselja)|gradine]], s velikom količinom urušena kamenja i s ulomcima keramike. U rimsko doba postojala je cesta koja je vodila od Vitine, preko Veljaka i [[Orahovlje|Orahovlja]] do [[Vrgorac|Vrgorca]]. Vjerojatno je da je na mjestu današnjeg mosta na rijeci Mlade tada postojao most. Na starome groblju Na Mladima nalaze se ostatci rimskih Veljaka. Ostatci crijepa i keramike mogu se naći na zemljištu oko groblja. Prema starijim istraživačima, na tom je mjestu bilo rimsko gospodarsko imanje (''villa rustica''). Na nadvratniku kapelice sv. Ilije na Mladima ugrađen je rimski nadgrobni spomenik (175×55×18 cm). Riječ je o pokojniku imena Lucius Marcilius, veteranu VII. legije.<ref name="Dodig"/>

Veljaci se prvi put kao selo spominju 26. travnja 1395. u povelji kralja [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]] u kojoj on (između ostaloga) kćeri Stani daruje ''naše selo gospodsko u Humskoj zemlji po imenu Velijake''.<ref name="CS">[http://connectingseparated.eu/blog/marker/55/hr Crkva sv. Ilije, Veljaci] Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina ''Connecting Separated'' (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)</ref>

Selo Veljak se spominje u turskim popisima 15. i 16. stoljeća, a kao župa prvi put 1599. u popisu župa samostana [[Zaostrog]]. [[Makarska biskupija|Makarski biskup]] [[Marijan Lišnjić|Lišnjić]] u 17. st. navodi crkvu u Veljacima, ali kao ruševinu. Makarski su biskupi katoličko stanovništvo Hercegovine i Bosne popisali u 18. stoljeću. Tako se u prvom popisu iz 1743. u Veljacima navode 93 žitelja (59 odraslih i 34 djece) s rodovima: Jelavić, Biošić, Vištičić, Zekušić, Markotić, Pavlović i Rupčić. Biskup Bogdanović je 1768. zapisao u Veljacima 120 vjernika, s rodovima: Jelavić, Bradvičić, Rupčić, Pavlović, Brnjaković, Biškić, Biošić, Vištičić, Markotić i Matić. U prvoj polovici 19. stoljeća za uprave [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali paše Rizvanbegovića]] provedena je melioracija dijela Veljačkoga polja uz tok Mlada, obnovljen je gospodarski i vjerski život.<ref name="Dodig"/>

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Veljaci'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|1.212 (99,50%)
|1.254 (99,60%)
|1.206 (99,58%)
|-
|'''Muslimani'''
|0
|0
|0
|-
|'''Srbi'''
|0
|1 (0,07%)
|1 (0,08%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|0
|1 (0,08%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|6 (0,49%)
|4 (0,31%)
|3 (0,24%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.218'''
|'''1.259'''
|'''1.211'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Veljaci'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|1.248 (99,92%)
|-
|'''Srbi'''
|0
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1 (0,08%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.249'''
|}

== Znamenitosti ==

* Crkva sv. Ilije Proroka sagrađena 1958., prema planu ing. fra Pija Nuića u čijem se dvorištu nalazi nekoliko spomenika, a u vrtu brončani kip [[Sv. Ilija|sv. Ilije]], zaštitnika župe. U unutrašnjosti crkve nalazi se veliki mozaik Gospe od Zdravlja (300×220 cm). <ref name="CS"/>
* Antički i srednjovjekovni lokalitet na starom groblju na Mladima na kojem se nalaze ostatci najvjerojatnije rimskoga gospodarskog imanja (''villa rustica''). U kapeli sv. Ilije na Mladima kao nadvratnik je ugrađen rimski nadgrobni spomenik Luciusu Marciliusu, veteranu VII. legije, a oko nje se nalazi 25 bogato urešenih stećaka (''biliga''). Od ukupnog broja, 13 je ploča, 10 škrinja, te jedna dvojna ploča i jedan sljemenjak, a urešeni su motivima lozice, arkada, štitova i križeva. <ref>[http://connectingseparated.eu/blog/marker/54/hr Antički i srednjovjekovni lokalitet na Mladima, Veljaci] Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina ''Connecting Separated'' (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)</ref>
* Drugo grobište nalazi se u Drinovoj Dragi, jedan kilometar sjeveroistočno od groblja Na Mladima. Tamo su zabilježena 22 stećka, 8 ploča i 14 škrinja. Manji dio je ukrašen križem i polumjesecom, a neki su prelomljeni i nalaze se u zidovima.<ref name="Dodig"/>
* [[Koćuša (slap)|Slap Koćuša]] na rijeci [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] nedaleko od Veljaka

== Kultura ==

* HKUD Veljaci

== Poznate osobe ==

* akademik [[Vitomir Grbavac]] - Prof. dr. sc., znanstvenik i sveučilišni profesor
* [[Vice Vukojević]], hrvatski političar i bivši ustavni sudac
* [[Ivan Bradvica]], hrv. znanstvenik i književnik

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://hrcak.srce.hr/143806 Ivan Madžar: Analiza matične knjige krštenih današnje župe Veljaci (1786. – 1808.)]
* [https://www.academia.edu/3880180/Mlade_kod_Veljaka_-_kontinuitet_od_antike Radoslav Dodig: ''Mlade kod Veljaka - kontinuitet od antike'' Hercegovina, godišnjak za kulturno i povijesno nasljeđe, br. 3 (11), str. 17]

{{Ljubuški}}

[[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Ljubuški]]

Veljaci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica