https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Velikomoravska_Kne%C5%BEevinaVelikomoravska Kneževina - Povijest promjena2026-09-04T03:44:55ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Velikomoravska_Kne%C5%BEevina&diff=41632&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-20T11:44:16Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Velikomoravska Kneževina'''-->'''Velikomoravska Kneževina''' bila je najsnažnija država [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]]. Nastala je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] sjedinjavanjem moravskih plemena. <br />
<br />
Nakon što je [[Franačka država|Franačko Carstvo]] uništilo [[Avarski Kaganat]] u [[Panonija|Panoniji]], došli su i u doticaj s novonastalom kneževinom kojoj su ubrzo nametnuli plaćanje [[danak|danka]], ne stupajući u sukob s njom. Nakon [[Verdunski ugovor|Verdunskog ugovora]] [[843.]] godine moć Franačke opada, pa će se tako pod vlašću kneza [[Rastislav|Rastislava]] (846. – 870.) kneževina osamostaliti. Ali time nije prestao tuđinski utjecaj na kneževinu, jer kako je kneževina u crkvenoj organizaciji bila pod upravom [[Salzburška nadbiskupija|Salzburške nadbiskupije]] slani su joj njemački [[misionari]] koji su provodili neizravnu [[germanizacija|germanizaciju]] i sa sobom donosili mnoge druge njemačke [[kolonist|koloniste]]. Najveći teritorijalni opseg imala je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok [[Laba|Labe]], [[Odra|Odre]] i uz rijeku [[Morava (Češka)|Moravu]]. Najveće pretenzije na Velikomoravsku Kneževinu imali su [[Nijemci]], koji su svoj utjecaj širili putem [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. <br />
<br />
Kako bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez [[Rastislav]] zamolio je [[bizant]]skog [[car]]a da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car je poslao braću [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]. Oni su, prema [[Grčko pismo|grčkom alfabetu]], sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]]. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u [[Rim]] na saslušanje, gdje su uspjeli dokazati ispravnost svog učenja. No, Konstantin je uskoro obolio, pa je ostao u rimskom samostanu gdje je uzeo ime Ćiril i uskoro je tamo umro. Nijemci su tada na pobunu potakli Rastislavovog nećaka Svatopluka, koji je uz njihovu pomoć i zavladao Velikom Moravskom kao njemački vazal. Metod je uskoro uhićen i zatočen, ali je oslobođen na intervenciju pape. Nakon ponovnog opravdanja svoga rada, papa je Metodu istodobno odobrio služenje mise na slavenskom i njemačkom jeziku. Kasnije je papa [[Stjepan V., papa|Stjepan V.]], protivnik Bizanta i slavenskog bogoslužja, zabranio uporabu slavenskog jezika u crkvama. Metodovi učenici su zato morali napustiti Veliku Moravsku. Utočište su pronašli u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji. [[Kliment Ohridski]] sastavio je novo pismo, koje je po svome učitelju Ćirilu nazvao [[Ćirilica|ćirilicom]].<br />
<br />
Svatopluk je ojačao kneževinu i vlast proširio na Češku i Malu Poljsku, no borba njegovih sinova za vlast je oslabila kneževinu.<br />
Velikomoravsku Kneževinu su početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] uništili [[Mađari]]. Na zapadnim krajevima tog prostora kasnije je nastala [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka]].<br />
<br />
<gallery><br />
Image:Nitra moravia 833.png|Moravska Kneževina u vrijeme Mojmira I.<br />
Image:Great moravia svatopluk.png|Velikomoravska Kneževina na vrhuncu svoje moći pod Svatoplukom I<br />
Image:Great_Moravia-no_labels.png|Slavenske države i širenje Moravske Kneževine tijekom IX stoljeća<br />
Image:Great Moravia Puspoki's Theory.jpg|Položaj Velike Moravske na teritoriju današnje Srbije, prema teoriji Petera Pišpeki Nađa<br />
</gallery><br />
<br />
{{Češka}}<br />
{{Slovačka}}<br />
{{Mrva-pov}}<br />
<br />
[[Kategorija:Povijest]]<br />
[[Kategorija:Bivše države]]</div>WikiSysop