WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T08:15:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Veliko prelo''' je [[kultura|kulturna]] [[manifestacija]] [[Bačka|bačkih]] [[Bunjevci|bunjevačkih]] [[Hrvati|Hrvata]].

Iznikla je iz tradicionalnog hrvatskog narodnog običaja, prela, koje se održavalo u obiteljskim domovima na salašima, u vrijeme kada nije bilo velikih poljskih radova, a posebice u pokladno vrijeme. 
Izvorno je prelo bio društveni događaj, okupljanje na kojem bi se skupili na jednom mjestu, pri čemu su žene prele vunu (po čemu se prelo i zove), a muškarci bi također bili nazočni tom događaju, i okupljeni seljani bi pričali i pripovijedali (vidi u Wječniku prelo).

U doba rastuće i agresivne politike [[mađarizacija|mađarizacije]] koju su sprovodile [[Ugarska|ugarske]] vlasti nakon [[austro-ugarska nagodba|austro-ugarske]] i [[hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] nad stanovništvom u ugarskom dijelu [[Austro-Ugarska|Monarhije]], a posebice u "užoj" Ugarskoj, vođe ugarskih Hrvata su shvatili da je krajnji trenutak da se učini nešto radi zaustavljanja tih procesa. 
Odlučili su nekako zbiti hrvatske redove i došli su na zamisao o osnivanju društva sa hrvatskim predznakom, ali [[asimilacija|asimilatorska]] politika to nije dopustila. Iz istih se razloga, u samom početku [[hrvatski preporod|preporodnih]] kretanja kod ugarskih Hrvata, nakon što se shvatilo kakve će se ozbiljne probleme imati bude li se djelovalo pod hrvatskim imenom, uzelo se (vlastima neprovokativno) ime Bunjevaca i [[Šokci|Šokaca]], pod kojim su djelovala hrvatska društva, da bi se nekako krenulo sa organiziranjem Hrvata i buđenjem i širenjem nacionalne svijesti, a neometano od režima. 
Tako su [[Ago Mamužić]] i suradnici utemeljili ''[[Pučka kasina|Pučku kasinu]]'', ustanovu, koja je poslije, [[1879.]] prva pokrenula jednu hrvatsku javnu manifestaciju u Bačkoj, na koju se privuklo i kojom se okupilo bunjevačke Hrvate, Veliko prelo.

Manifestacija se nastavila održavati na Marina, na [[2. veljače]] (odatle i ''Marinsko prelo''). Za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, nije bilo javne priredbe.

Netom nakon što je organizirana gradska, necrkvena [[Dužijanca|Dužijanca]] 1968., zimi [[1969.]] u Narodnom kazalištu je obnovljeno održavanje Marinskog prela, koje je onda dobilo i obilježje glazbene priredbe, na kojoj su gostovala poznata glazbenička imena. 
Veliku zaslugu za uspješnu obnovu tradicijske proslave Velikog prela 1970./1971. ima [[Naco Zelić]].
Iduće prelo je organizirao [[HKUD Bunjevačko kolo, Subotica|HKUD Bunjevačko kolo]]. Prela su se održavala u subotičkoj Dvorani sportova sve do 1974., i onda je uslijedila velika stanka sa organiziranjem glavne priredbe sve do 1990. i 1991.. 
Nakon 1991., Veliko prelo se održavalo po manjim prostorima, sve do 2006., kad se zbog iznimno naraslog zanimanja za ovu manifestaciju, održavanje vratilo u Dvoranu sportova.

Na pripremi i organiziranju Velikog prela osobito je radio [[Bela Ivković]].<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/167/aktualno.html Bela Ivković dobitnik zvanja "Pro urbe" ], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]] br. 167/2008.</ref>

==Izvori==
* Grupa autora, Važne povijesne činjenice, U Zagrebu je 4. ožujka 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljena knjiga Nace Zelića, Publikacije bačkih Hrvata, [[Klasje naših ravni]], 3.-4., 2010., str. 81.-84.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://82.117.206.28/Develop/Hrvatska_rijec.nsf/89e406cf5a66df26c12571b70042f24f/6a1c24b00823c343c125726e00394828?OpenDocument Medijska dokumentacija] Hrvatska riječ: Običaj koji živi, 19. siječnja 2007.

[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Manifestacije Hrvata u Vojvodini]]

Veliko prelo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica