WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T22:47:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Africa SPOT jul04jul05.jpg|mini|desno|250px|Vidljivi pomaci u samo godinu dana, od 2004. do 2005.]]
'''Veliki zeleni zid''' je veliki projekt u sjevernoj središnjoj Africi. Cilj mu je pošumljavanjem spriječiti [[dezertifikacija|dezertifikaciju]] i sve posljedice koje ona donosi sa sobom. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/amp/vijesti/svijet/veliki-zeleni-zid-zaustavio-bi-migracije-mladih-iz-afrike-i-ekstremizam---436336.html dnevnik.hr] Piše T.V. , 08. svibnja. 2016. ZELENI ZID Može li ovaj projekt spasiti Afriku? (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Pustinja šireći se oduzima nastanjivo područje i onemogućuje poljodjelstvo od kojeg živi 70 posto siromašnih Afrikanaca. Kad bi se pustilo neometano odvijanje dezertifikacije, dvije trećine poljoprivrednih površina Afrike postalo bi Sahara, a umiranje od [[glad]]i odnijelo bi živote 235 milijuna ljudi uz sve zamislive posljedice poput ratova, pokolja, nasilja. Zbog svega toga, čega se dio već ostvario, već nekoliko godina iz tih područja odlaze [[klimatski izbjeglica|klimatski izbjeglice]].<ref name=express/>

Veliki zeleni zid jest umjetni pojas [[šuma|šumske]] vegetacije s naglaskom na [[stablo|stabla]].
Nacrtom je zamišljena širina pošumljenog pojasa od 15 kilometara.<ref name=express/> Zbog višestruke korisnosti, sadi se [[vegetacija|vegetaciju]] koja se koristi u [[medicina|medicini]], u [[prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] <ref name=dnevnik/>, u kozmetičkoj i farmakološkoj industriji.<ref name=express>[https://www.express.hr/amp/znanost/borba-protiv-sahare-sade-7700-km-pruge-stabala-12302 Express] Autor: Sergej Županić Četvrtak, 28. rujna 2017. Borba protiv Sahare: Sade 7700 km pruge stabala (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Po mišljenju stručnjaka za [[okoliš]], trebao bi zaustaviti širenje pustinje i zajamčiti sigurnost hrane, stvoriti radna mjesta i mladim ljudima ponuditi alternativu umjesto ekonomske, političke i egzistencijske [[migracija|migracije]] preko Sredozemlja u Europu u potrazi za poslom i preživljavanjem, ili poći putem [[ekstremizam|ekstremizma]], pridruživanjem [[Boko Haram]]u ili [[ISIL|isilovskim]] formacijama. Zid bi se protezao u smjeru istok - zapad. <ref name=dnevnik/> Po svršetku bi bio dug 7700 kilometara. <ref name=express/> Protezao bi se na kraju kroz 11 država.<ref name=express/>

Uređaj je sljedeći: stabla koja mogu odoljeti lokalnim pustinjskim uvjetima ublažavaju pustinjske vjetrove i širenje pijeska, zadržavaju vlagu, utječu na mikroklimu, a na velikim područjima i makroklimu, te tako sprječavaju pustinju širiti se pri čemu pustinja sušenjem ubija gotovo svu floru i faunu. Uspije li zamišljeno, vratit će se u plodno stanje pola milijuna kilometara četvornih tla, osigurat će se prehrana za 20 milijuna ljudi, otvoriti 350.000 radnih mjesta i godišnje usisati iz atmosfere 250 milijuna tona CO<sub>2</sub>.<ref name=express/>

Sadnja oko 15 posto zida već je gotova. Jedan kraj bi se nalazio u [[Senegal]]u, gdje se već sadi i gradi i gdje je najviše napravljeno. Sadnja napreduje i u selima u [[Burkina Faso|Burkini Faso]], [[Mali]]ju i [[Niger]]u. Zid bi završavao na suprotnoj strani u [[Đibuti]]ju. Koncepcija je takva da zaustavi [[pijesak]] iz [[Sahara|Sahare]] i time širenje pustinje, spriječi sušenje [[Sahel]]a te da osim sprječavanja opustinjenja i vrati ono izgubljeno tj. obnovi 50 milijuna hektara zemlje.<ref name=dnevnik/>

Stručnjaci [[UN|Ujedinjenih naroda]] napravili su izračune i ustanovili da bi zbog pretvaranja [[obradiva zemlja|obradive zemlje]], [[pašnjak]]a i zemlje pogodne za ljudsko naseljavanje u pustinju, već do 2025. Afrika mogla izgubiti dvije trećine obradive zemlje. Za posljedicu bi imalo da će u idućih pet godina širenje pustinje prisiliti 60 milijuna Afrikanaca na odlazak iz krajeva gdje prebivaju.<ref name=dnevnik/>

Očigledni uzor po obimnosti zahvata je [[Kina]], koja je poduzela sličan veliki zahvat od 2003. godine. Njoj je pustinja [[Gobi]] progutala 3600 kilometara četvornih plodnog tla.<ref name=express/> Dvije godine posloje kineske akcije, projekt je 2005. godine Afričkoj uniji predstavio [[Nigerija|nigerijski]] predsjednik <ref name=dnevnik/> [[Olusegun Obasanjo]]. Afrička unija potvrdila ga je za afričke prilike vrlo brzo, već 2007. godine. Plan dolazi 4 milijarde dolara.<ref name=express/> Privukao je pozornost financijera i od tada je dobio preko 4 milijarde dolara potpore. Sredstva su priskrbili potpisnici UN-ova [[Sporazum o klimi|sporazuma o klimi]] dogovorenog u Parizu 2015. godine. [[Svjetska banka]] i [[Francuska]] najavile su svoju pomoć projektu., [[Opservatorij za Saharu i Sahel]] (Sahara and Sahel Observatory, OSS) je povoljno ocijenio projekt zbog potpore lokalnih zajednica, usprkos kritičarima koji kažu da je projekt donesen izvana i što projekt ovisi o financijskim izvorima iz inozemstva<ref name=dnevnik/>,
da bi za trebalo ako bi se htio doseći cilj do 2025. pošumljati deseterostruko više, da čak 80 posto stabala nije preživjelo. Ali Afrikanci ne odustaju jer znaju da moraju djelovati. S terena tvrde da su do 2017. oporavili 40.000 kilometara četvornih. Najviše su odmakle u projektu najstabilnije države poput Senegala sa sadnjom svojih [[senegalska akacija|senegalskih akacija]], ali i vrlo siromašne zemlje pogođene k tomu djjelovanjem militantnih skupina poput Nigera. Pribjegli su tradicijskim metodama. Kopanjem kratkih, zavinutih jaraka usred vegetacije za čuvanje vode kad padne kiša, polučili su sjajne rezultate. Spasili su 200 milijuna stabala, dobili pola milijuna tona pšenice godišnje više nego inače, dovoljno za 2,5 milijuna ljudi. Godine 2017. u pojasu je ukupno posađeno 11 milijuna stabala.<ref name=express/>

== Vidi ==
*[[UN-ova Konvencija za borbu protiv dezertifikacije]] (UNCCD).

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Afrika]]

Veliki zeleni zid - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica