Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:19:32Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:19
Redak 40:		Redak 40:


	~~{{Commons\|Rhinolophus ferrumequinum}}~~
	[[Kategorija: Šišmiši]]		[[Kategorija: Šišmiši]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T23:48:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Veliki potkovnjak
| status = LR
| slika = Grosse Hufeisennase-drawing.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Šišmiši|Chiroptera]]
| subordo = [[Sitnošišmiši|Microchiroptera]]
| familia = [[Potkovnjaci|Rhinolophidae]]
| genus = ''[[Rhinolophus]]''
| species = '''''R. ferrumequinum'''''
| dvoimeno = ''Rhinolophus ferrumequinum''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1774.)
}}
'''Veliki potkovnjak''' (''Rhinolophus ferrumequinum'') je [[Europa|europski]] [[šišmiš]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[potkovnjaci|potkovnjaka]]. Dužina od najviše 7 cm bez repa i raspon krila do 40 cm čini ga najvećom [[vrsta|vrstom]] te porodice u Europi. Težina mu je između 17 i 30 grama. [[Krzno]] na gornjem dijelu tijela je sivosmeđe boje s lagano srvenkastim tonom, dok na donjoj strani prelazi u sivobijelo. Lako ga je prepoznati po veličini i izraženom "sedlu" na nosu koje ima oblik potkove, što je porodici dalo ime potkovnjaka.

==Rasprostranjenost==
Staništa su im prije svega u [[Južna Europa|južnoj Europi]], [[Francuska|Francuskoj]] i južnoj [[Engleska|Engleskoj]]. U [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] najveća još postojeća kolonija je uz gornju [[Rajna|Rajnu]] gdje se ljeti okupi oko 150 životinja radi parenja.

Potrebna su im toplija područja s rijetkim raslinjem i tekućom ili stajaćom vodom. Najviše poznato odmorište im je u [[Austrija|Austriji]] na oko 968 metara [[n/m]].

==Životni okoliš==
Ljeti obitavaju na toplim [[tavan]]ima bez propuha, [[crkva|crkvenim]] [[toranj|tornjevima]] ruševinama i spiljama. Otvori za ulazak i izlazak moraju biti dovoljno veliki, da mogu slobodno proletiti kroz njih. Od početka listopada pa do kraja travnja povlače se u napuštene [[rudnik]]e, spilje ili druge podzemne prostore s visokom vlagom (najmanje 95% relativne vlage) na zimovanje. Prednost daju prostorima s temperaturom između 7 i 10°C, no ne smije biti hladnije od 4 stupnja, niti toplije od 12 stupnjeva. Životinje su jako vjerne prostoru. Zimska i ljetna obitavališta nisu nikada udaljena više od 50 km.

==Izbor partnera i razmnožavanje==
Parenje velikih potkovnjaka odvija se u proljeće i u jesen. Ženke dolijeću u špilje u kojima su kolonije mužjaka, odabiru mužjaka i pare se s njim. Nakon toga napuštaju mužjake i formiraju vlastite kolonije samo od ženki za koćenje i podizanje mladih. Razdoblje parenja počinje u kasno ljeto. Skotnost traje 75 dana. Ženka koti u srpnju samo jednog mladunca koji može letjeti nakon 3-4 tjedna, sa 7-8 tjedana je samostalan a nakon 2-3 godine je spolno zreo.

Posebnost velikih potkovnjaka je odabir partnera. Kod njih je dokazan poseban oblik [[poliginija|poliginije]], dakle društveni oblik kod kojeg se jedan mužjak pari s više ženki. no kod ovog posebnog oblika, mužjak se pari sa svim ženkama jedne porodice. Ovo ponašanje je utvrđeno [[2005.]] u jednom istraživanju Londonskog univerziteta kad su istraživali srodničke odnose u jednoj [[kolonija (biologija)|koloniji]]. Uzeli su [[DNK]] uzorke majki i njihovih mladunaca i proveli test očinstva u svim muškim kolonijama u krugu od oko 30 km.

Analiza je pokazala, da ne samo da se ženke uvijek pare s istim partnerom, da su dakle izuzetno vjerne, nego i da se isti mužjak pari i sa ženskim potomcima prvobitne ženke, što podiže razinu srodnosti u koloniji. To povećava međusobnu spremnost na pomoć i ima određenu [[evolucija (biologija)|evolucijsku]] prednost. No još nije jasno kako ženkama i njihovim kćerima uspijeva identificirati uvijek istog mužjaka.

==Lov i prehrana==
Lete relativno sporo i nisko, s mnogim mijenjanjem smjera i razdobljima jedrenja. Polaze tek u potpunom mraku. Ova vrsta, kao i svi potkovnjaci, može [[lebdenje (biologija)|lebdjeti]]. Tijekom noći, lovi oko 3 sata, podijeljeno u dva leta. Lovina su prije svega [[kukci]] koje ne samo da lovi u letu, nego ih hvata i na [[biljka|bilju]] i s tla. Jede ih na određenom, istom mjestu.

==Stanje==
Brojno stanje ove vrste je drastično opalo u srednjoj Europi. Vrstu se smatra vrlo ugroženom.

{{Commons|Rhinolophus ferrumequinum}}
[[Kategorija: Šišmiši]]

Veliki potkovnjak - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica