WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T03:16:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Greater Iran Map.png|mini|desno|300px|Zemljopisno i kulturološki, Veliki Iran obuhvaća područje [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; proteže se od [[Sirija|Sirije]] i [[Kavkaz]]a na sjeverozapadu, preko [[Središnja Azija|Središnje Azije]] ([[Baktrija]]) i [[Hindukuš]]a do rijeke [[Ind]] u [[Pakistan]]u na jugoistoku]]

'''Veliki Iran''' ([[perzijski|perz.]] ایران بزرگ: ''Irān-e Bozorg'' ili ایران‌زمین: ''Irān-zamīn'') ili '''Iranski kulturološki kontinent'''<ref>[http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php Termin koji koristi ''Enciklopedija Iranica'']</ref> je naziv za područje kojim dominira [[iranska kultura]]. Ono obuhvaća teritorij [[Iranska visoravan|iranske visoravni]]; od [[Kavkaz]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] u današnjem [[Pakistan]]u na istoku, a tvori povijesni teritorij '''[[Iran]]a'''.

Budući kako se radi o [[Kultura|kulturnom]] a ne o [[Politika|političkom]] terminu, pod „Velikim Iranom“ podrazumijeva se teritorij povijesno naseljen [[Iranski narodi|iranskim narodima]] još od [[Brončano doba|brončanog doba]]. Naziv „Iran“ koristi se u zemljopisnom smislu već tisućljećima (''vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]''), dok se u političkom smislu prvi put koristi u doba [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] ([[3. stoljeće]]). U to doba Iran je bio multinacionalna država koja je politički obuhvaćala [[Mala Azija|Malu Aziju]], no ne i podučja istočno od dviju iranskih pustinja. Situacija pak postaje obrnuta u kulutrnom smislu, budući kako obuhvaća i [[Iranski narodi|iranske narode]] na istoku.

== Definicija ==

Prema Richardu Nelsonu Fryeu, Veliki Iran obuhvaća „većinu [[Kavkaz]]a, [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Središnja Azija|Središnje Azije]], dok se kulturni utjecaj proteže i za zapadnu [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]], te područja naseljena [[Semitski narodi|semitskim]] narodima“. Frye dodaje: „Veliki Iran podrazumijeva sve zemlje u kojima se govori ili se govorilo [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], odnosno sva područja gdje su postojale multinacionale iranske države“<ref>Richard Nelson Frye: „Veliki Iran“ (''Greater Iran''), XI.</ref>.

Richard Foltz navodi: „Često se uzima kako su svi narodi ''Velikog Irana'' - kulturološkog pojama koji se proteže od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Kavkaz]]a do [[Horezm]]a, [[Transoksijana|Transoksijane]], [[Baktrija|Baktrije]] i [[Parmis]]a, te uključuje [[Perzijanci|Perzijance]], [[Medijci|Medijce]], [[Parti|Parte]], [[Sogdijana|Sogdijance]] i ostale - bili [[Zoroastrizam|zoroastristi]] u preislamskom razdoblju“<ref>Richard Foltz: „Religije Puta svile: Kopneni promet i kulturna razmjena od antike do 15. stoljeća“ (''Religions of the Silk Road: Overland Trade and Cultural Exchange from Antiquity to the Fifteenth Century''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2000., str. 27.</ref>. Prema [[Stara Grčka|Grcima]], Veliki Iran protezao se do rijeke [[Ind]]<ref>J. M. Cook: „Uspon Ahemenida i osnivanje njihovog carstva“ (''The Rise of the Achaemenids and Establishment of Their Empire''), Ilya Gershevitch, William Bayne Fisher, J. A. Boyle - ''Cambridge History of Iran'', 2. svezak, str. 250.</ref>.

Povjesničari J. P. Mallory i Douglas Q. Adams tvrde kako se u zapadnom dijelu Velikog Irana u [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidsko doba]] govorilo sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]], dok se na istočnom dijelu govorilo istočnim iranskim jezicima koji odgovaraju [[Avesta|Avesti]]<ref>J. P. Mallory i Douglas Q. Adams: „Enciklopedija indoeuropske kulture“ (''Encyclopedia of Indo-European culture''), London i Chicago, izdavač: Fitzroy-Dearborn, 1997., str. 307.</ref>.

George Lane također navodi kako su [[Ilkanidi]] nakon raspada [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] postali vladari Velikog Irana. Prema Judith G. Kolbas, Uljayti je vladao ovim područjem između [[1304.]] i [[1317.]] godine<ref>Judith G. Kolbas: „Mongoli u Iranu“ (''The Mongols in Iran''), str. 399., citat: „''Uljaytu, vladar Velikog Irana od 1304. do 1317.''“</ref>.

Glavni izvori poput povjesničara Mira Khvanda (koji proučava [[Timuridi|timuridsko]] razdoblje) definiraju „Iranšaher“ (Veliki Iran) kao područje između [[Eufrat]]a i [[Amu-Darja|Amu-Darje]]<ref>Mir Khvand: ''Tārīkh-i rawz̤at al-ṣafā'', Teheran, 1959.</ref>.

Tradicionalno, kroz povijest pa sve do današnjeg dana, etnička pripadnost nikada nije bila definirajući kriterij pri određivanju granica Velikog Irana. Richard Nelson Frye navodi: „Mnogo puta isticao sam kako današnji narodi Središnje Azije, govorili oni iranskim ili turkijskim jezicima, imaju jednu kulturu, jednu religiju, jedan sustav društvenih vrijednosti, te samo jezik koji ih razlikuje.“

Tek u novije doba zapadna kolonijalna intervencija uvjetovala je etničke tendencije odnosno etničku podijelu granica u pokrajinama Velikog Irana. Patrick Clawson spominje kako je etnički nacionalizam fenomen koji se pojavio u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 23.</ref>, te kako je Veliki Iran oduvijek bio super-država u kulturnom, a ne političkom smislu.

U djelu ''Nuzhat al-Qolub'' (نزهه القلوب), srednjovjekovni zemljopisac [[Hamdolah Mostowfi]] piše:

چند شهر است اندر ایران مرتفع تر از همه 
''Neki gradovi Irana su bolji od ostalih,'' 
بهتر و سازنده تر از خوشی آب و هوا 
''Oni imaju lijepo i ugodno vrijeme,'' 
گنجه پر گنج در اران صفاهان در عراق 
''Bogata [[Gandža (Azerbajdžan)|Gandža]] od [[Aran (Kavkaz)|Arana]], i [[Isfahan]] jednako tako,'' 
در خراسان مرو و طوس در روم باشد اقسرا 
''[[Merv]] i [[Tus, Iran|Tus]] u [[Veliki Horasan|Horasanu]], i [[Keneurgenč]] (Aksara) također.''

''The Cambridge History of Iran'' vodi se prema zemljopisnom pristupu kojeg opisuje kao „povijesni i kulturološki entitet Velikog Irana“. Ono obuhvaća teritorije [[Iran]]a, [[Afganistan]]a, te [[Kina|kineske]] i bivše [[SSSR|sovjetske]] [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>[http://links.jstor.org/sici?sici=0020-7438%28198908%2921%3A3%3C415%3ATCHOIV%3E2.0.CO%3B2-I ''The Cambridge History of Iran'': „Seleukidsko, partsko i sasanidsko razdoblje“ (''The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods''), Ehsan Yarshater, 3. svezak, provjerio: Richard N. Frye, ''International Journal of Middle East Studies'', 21. svezak, 1989., str. 415.]</ref>. Detaljnija lista slijedi u nastavku ovog članka.

== Pozadina ==

Na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] Veliki Iran se naziva ''Iranzamin'' (ایرانزمین) što znači „Iranska zemlja“. Pojam Iranzamin je u mitologiji navodio kao suprotnost „Zemlji Turan“, koja se nalazi u gornjem dijelu [[Središnja Azija|Središnje Azije]]<ref>Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“ - ''Turan''</ref>.

Tokom predislamskog razdoblja, Iranci su zemlju kojom su vladali dijelili na dva dijela; „Iran“ i „Aniran“. Pod Iranom podrazumijevale su se sve pokrajine naseljene drevnim [[Iranski narodi|iranskim narodima]], a obuhvaćale su mnogo veće područje nego danas. Također, isti teritorij (suprotan Aniranu) smatra se jezgrom ranog Velikog Irana. Kasnije su se granice područja naseljenih [[Iranski narodi|iranskim narodima]] mijenjale, no njihovi [[Iranski jezici|jezici]] i [[Iranska kultura|kultura]] sadržali su dominantni status u većini dijelova Velikog Irana.

Primjerice, [[perzijski jezik]] je bio vodeći jezik u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] i na [[Kavkaz]]u sve do [[Rusko Carstvo|ruske]] okupacije. Središnja Azija se u kulturnom smislu smatra i kolijevkom modernog perzijskog jezika. Također, prema [[Velika Britanija|britanskoj]] vladi, perzijski jezik je korišten kao glavni i u iračkom [[Kurdistan]]u sve do britanske okupacije odnosno mandata ([[1918.]] – [[1932.]])<ref>[http://www.cogsci.ed.ac.uk/~siamakr/Kurdish/KURDICA/1999/FEB/Iraq-policy.html ''Iraq policy'' (cogsci.ed.ac.uk), 1999.]</ref>.

Brojni faktori uzrokovali su gubitak [[Središnja Azija|srednjoazijskih]] kanata: slabljenje Perzije u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]], širenje [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], [[Gulistanski ugovor|Gulistanski]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovor]] prema kojima su Rusima prepušteni dijelovi teritorija, neočekivana smrt [[Abas Mirza|Abasa Mirze]] ([[1823.]]), ubojstvo perzijskog velikog vezira (Mirza AbolQasem Qa'im Maqām), itd. Zbog navedenih čimbenika mnogi kanati na sjeveru počeli su gubiti nadu u perzijsku pomoć protiv ruske carske armije<ref>N. T. Homayoun: „Kharazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Kharazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 78.</ref>. Ruske snage okupirale su obalu [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] ([[1849.]]), [[Taškent]] ([[1864.]]), [[Buhara|Buharu]] ([[1867.]]), [[Samarkand]] ([[1868.]]), te [[Hiva|Hivu]] i [[Amu Darja|Amu Darju]] ([[1873.]]).

Citati Patricka Clawsona (''Washington Institute for Near East Policy''):

:''Mnogi Iranci smatraju kako prirodne granice njihovog utjecaja prelaze preko granica modernog [[Iran]]a. Nakon svega, Iran je nekad bio mnogo veći. [[Portugal]]ske snage zauzele su njegove otoke i luke u 16. i 17. stoljeću. U 19. stoljeću, [[Rusko Carstvo]] otelo je iz [[teheran]]skih ruku današnju [[Armenija|Armeniju]], [[Azerbajdžan]], te dijelove [[Gruzija|Gruzije]]. Osnovne škole uče o iranskim korjenima ne samo u gradovima kao što je [[Baku]], već i u sjevernijim mjestima kao što je [[Derbent]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]]. Perzijski šah prestao je sa potraživanjima dijelova zapadnog [[Afganistan]]a nakon [[Anglo-iranski rat|anglo-iranskog rata]] (1856.-1857.). Tek [[1970.]] godine [[UN]]-ov konzulat okončao je iranska potraživanja za [[Bahrein]]om, otokom u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. U proteklim stoljećima, iranski suverenitet protezao se i preko [[Irak]]a, pa čak i zapadnije. Kada [[zapadni svijet]] prigovara o iranskom miješanju izvan svojih granica, iranska vlada često se opravdava time kako svoj utjecaj širi samo na područja koja je nekad posjedovala. Istovremeno, iranski gubici teritorija u korist stranih sila smatraju se uvredom čak i danas.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 9.-10.</ref>

:''Današnji [[Iran]] je samo ostatak onog što je nekada bio. Na vrhuncu svoje moći, iranski vladari kontrolirali su [[Irak]], [[Afganistan]], zapadni [[Pakistan]], većinu [[Središnja Azija|Središnje Azije]], te [[Kavkaz]]. Mnogi Iranci danas smatraju ta područja dijelom iranske utjecajne sfere.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 30.</ref>

:''Od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], Iranci su morali braniti svoje zemljopisne granice. Ipak, velike planine i prostranstva [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] više nisu bile dovoljne za obranu od [[Rusko Carstvo|ruske]] armije ili [[Britansko Carstvo|britanske]] mornarice. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] teritoriji [[Azerbajdžan]]a, [[Armenija|Armenije]], [[Afganistan]]a i većine [[Gruzija|Gruzije]] bili su iranski, no krajem istog stoljeća izgubljeni su kao rezultat [[Europa|europskih]] vojnih osvajanja.''<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 31.-32.</ref>

== Pokrajine ==

Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] teritorij Velikog Irana sastojao se od dva dijela: Perzijskog Iraka (zapadni dio) i [[Veliki Horasan|Horasana]] (istočni dio). Crta razdvajanja protezala se uglavnom uz gradove [[Gorgan]] i [[Damagan]]. Ova razdvojba korištena je pretežito u doba [[Gaznavidi|Gaznavida]], [[Seldžuci|Seldžuka]] i [[Timuridi|Timurida]], o čemu svjedoče djela [[Abolfazl Bijaki]]ja („Tārīkhi Baïhaqī“), [[Al-Gazali]]ja („Faza'ilul al-anam min rasa'ili hujjat al-Islam“), itd. Pokrajine [[Transoksijana]] i [[Horezm]] su uglavnom uključene u istočni dio ([[Veliki Horasan|Horasan]]).

=== Središnja Azija ===
[[Datoteka:Mercator 1595.jpg|mini|desno|300px|Zemljovid Gerarda Mercatora iz [[1595.]] koja prikazuje podučja [[Središnja Azija|Središnje Azije]]]]

Prema N. T. Homayounu: „Horezm je jedna od regija ''Iran-zameena'', odnosno domovina drevnih Iranaca (''Airyanem Vaejah''), prema antičkoj knjizi Avesti“<ref>N. T. Homayoun: „Kharazm: Što ja znam o Iranu?“ (''Kharazm: What do I know about Iran?''), 2004., str. 111.</ref>. Moderni učenjaci vjeruju kako je Horezm ono što drevni [[avesta]]nski tekstovi nazivaju ''Ariyaneh Waeje'' ili ''Iran vij''<ref>Bahram Farahvoshi: ''Iranovich'', izdavač: Tehran University Press, 1991., str. 8.</ref>. Isti izvori navode kako je [[Urgandj]], koji je bio glavnim gradom drevnog Horezma, zapravo „Ourva“; osma zemlja [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]] koja se spominje u [[Vendidad]]u<ref>Musa Javan: „Društvena povijest antičkog Irana“ (''Tarikh-i Ijtima'i Iran-i Bastan''), 1961., str. 24.</ref>. Michael Witzel, istraživač indoeuropske povijesti, vjeruje kako je ''Iran vij'' smješten u današnjem [[Afganistan]]u<ref>[http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/AryanHome.pdf Michael Witzel: ''Aryan Home'', Harvard (PDF format)]</ref>, odnosno u sjevernim područjima antičkog [[Horezm]]a i šireg [[Veliki Horasan|Horasana]]. Drugi povjesničari poput Eltona L. Daniela sa [[Havaji|Havajskog]] sveučilišta tvrde da Horezm najviše teritorijalno odgovara područjima koja su originalna domovina avestanskim narodima<ref>E. Daniel: „Povijest Irana“ (''The History of Iran''), 2001., str. 28.</ref>, dok Dehkhoda navodi kako je Horezm „kolijevka arijskih plemena“. Današnji Horezm je podijeljen između nekoliko država [[Središnja Azija|Središnje Azije]].

Protežući se preko i izvan granica [[Horezm]]a, [[Veliki Horasan|Horasan]] je obuhvaćao područja [[Središnja Azija|Središnje Azije]] od [[Semnan]]a na istoku, preko sjevernog [[Afganistan]]a, do podnožja [[Pamir]]a (antičke planine Imeon). Moderne pokrajine kao što su [[Sandžan (Horasan)|Sandžan]] u [[Turkmenistan]]u, te [[Razavi Horasan]], [[Sjeverni Horasan|Sjeverni]] i [[Južni Horasan]] u [[Iran]]u, ostaci su drevnog [[Veliki Horasan|Horasana]]. Do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i razarajuće [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije na pokrajinu, [[Veliki Horasan|Horasan]] se smatrao kulturnom metropolom Velikog Irana<ref>J. Lorentz: „Povijesni rječnik Irana“ (Historical Dictionary of Iran), 1995.</ref>.

==== Afganistan ====

[[Afganistan]] je bio dijelom [[Veliki Horasan|Velikog Horasana]], i nekad se poistovjećivao sa nazivom „Horasan“ (zajedno sa područjima oko [[Merv]]a i [[Nišapur]]a), što na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] znači „istočna zemlja“<ref>Dehkhoda: „Dehkhodin rječnik“, izdavač: Tehran University Press, str. 8457.</ref>.

U Afganistanu se nalazi [[Balh]], u kojem su živjeli brojni proslavljeni [[Perzijanci|perzijski]] književnici: [[Rumi]], [[Rabi'a Balhi]], [[Sanai Gaznavi]], [[Džami]] i [[Hvaja Abdulah Ansari]]. Afganistanski jezik [[Dari]] je gotovo identičan istočnom dijalektu [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Danas je vrlo raširen u Afganistanu, a nekoć je bio jednim od službenih jezika u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko doba]].

Perzijski vladar [[Nasrudin-šah]] izgubio je kontrolu nad [[Herat]]om [[1857.]] godine kada su ga zauzeli [[Britansko Carstvo|Britanci]]. Ipak, mnogi zemljopisni pojmovi i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive: [[Gulistan (pokrajina)|Gulistan]], [[Šuhada (pokrajina)|Šuhada]], [[Badgis]], [[Majmana]], [[Kala i Nav]], [[Murgab (pokrajina)|Murgab]], [[Puli Humri]], [[Mazar-e Šarif]], [[Band-e Amir]], [[Pušt-i Koh]], [[Farjab (pokrajina)|Farjab]], [[Ajristan]], [[Kara Bag]], [[Jovzdžan (pokrajina)|Jovzdžan]], [[Safid (rijeka)|Safid]], [[Nuristan]], [[Dih Bala]], [[Hisarak]], [[Nimruz (pokrajina)|Nimruz]], [[Nuristan (pokrajina)|Nuristan]], [[Pandžšir (pokrajina)|Pandžšir]], [[Parvan (pokrajina)|Parvan]], [[Samangan (pokrajina)|Samangan]], [[Sar-i Pol (pokrajina)|Sar-i Pol]], [[Maidanšar]], [[Zabul (pokrajina)|Zabul]].

زابل به کابل رسید آن زمان 
Od [[Zabul]]a on stigaše u [[Kabul]], 
گرازان و خندان و دل شادمان 
Ponosan, radostan i veseo. 
(''[[Firdusi]] - [[Šahname]]'')

==== Tadžikistan ====

Državna [[himna]] [[Tadžikistan]]a „Surudi Milli“ govori o [[Perzijanci|perzijsko]]-[[Tadžici|tadžičkom]] identitetu, koji je doživio preporod nakon raspada [[SSSR]]-a. Tadžički jezik je gotovo identičan [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], a većina gradova u Tadžikistanu nosi perzijske nazive: [[Dušanbe]], [[Isfara]] (''Esfarayen''), [[Rašt (dolina)|Rašt]], [[Garm]], [[Murgab]], [[Vadat]], [[Zarafšan (rijeka)|Zarafšan]], [[Šurab]], [[Koljab]], itd.<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp8/ot_kulab_20050727.html Enciklopedija Iranica: Kulab]</ref>

==== Turkmenistan ====

Moderni [[Turkmenistan]] ([[Nisa, Turkmenistan|Nisa]]) je domovina iranske dinastije Arsakida koji su stvorili moćno Partsko ili [[Arsakidsko Carstvo]]. [[Merv]] je postao glavnim gradom kalifa [[Al-Mamun]]a (napola [[Perzijanci|Perzijanac]]) koji je premjestio metropolu u područje slabijeg [[Arapi|arapskog]] utjecaja. Ime turkmenistanski grada [[Eshgh Abad]]a vuče korijene od [[Perzijski jezik|perzijskog]] naziva ''Ashk Abad'' (doslovno: „Ashkov grad“, prema poglavaru dinastije [[Arsakidi|Arsakida]]). [[Turkmenistan]] je zajedno sa današnjim [[Iran]]om, [[Afganistan]]om i [[Uzbekistan]]om nekoć bio dijelom [[Airyanem Vaejah]]a („prostor [[Arijci|arijskih]] naroda“ prema [[Avesta|Avesti]]).

==== Uzbekistan ====

U današnjem [[Uzbekistan]]u nalaze se mnogi čuveni gradovi kao što su [[Afrasiab]], [[Buhara]], [[Samarkand]], [[Šarisabz]], [[Andidžan]], [[Hive]], [[Navā'i]], [[Širin]], [[Tirmez]] i [[Zarafšan]]. Brojni učenjaci tvrde kako su navedeni gradovi kolijevka modernog [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]. Iranska dinastija [[Samanidi|Samanida]] koja je tvrdila kako vuče podrijetlo od [[Sasanidi|Sasanida]] u Uzbekistanu je imala [[glavni grad]].

ای بخارا شاد باش و دیر زی 
Oj [[Buhara]]! Radosna budi i dugo živi! 
شاه زی تو میهمان آید همی 
Tvoj kralj ti dolazi na obred. 
(''[[Rudaki]]'')

==== Zapadna Kina ====

Autonomna pokrajina Tashkurgan-Tadžik na krajnjem zapadu [[Kina|Kine]] utočište je perzijske manjine i njihove kulture<ref>Enciklopedija Iranica: „Perzijska naselja u jugoistočnoj Kini“ (''Persian settlements in southwestern China''), str. 443.</ref>. Osim navedene pokrajine, ''Iranski kulturološki kontinent'' obuhvaća i [[Kašgar]], [[Jarkand]], [[Hotan]] i [[Turfan]] koji su usko vezani uz iransku povijest<ref>Zamir Sa'dollah Zadeh: „Perzijski jezik u pokrajini Xinjiang“ (''Persian language in Xinjiang''), urednik: Hamid Yazdan Parast</ref>.

=== Kurdistan ===

[[Kurdistan]] je kulturološki i povijesno dio Velikog Irana preko 2500 godina. Kurdi govore sjeverozapadnim [[Iranski jezici|iranskim jezikom]] poznatim kao [[kurdski jezik]], te čine većinu populacije u regiji koja također sadrži [[Arapi|arapsku]], [[Armenci|armensku]], [[Ajsori|ajsorsku]], [[Azeri|azersku]], [[Židovi|židovsku]], [[Oseti|osetsku]] te [[Turski narodi|turkijske]] manjine. Većina stanovnika regije su [[muslimani]], dok postoji i značajan broj [[Jesidi|jesida]], [[Jarsani|jarsana]], [[Aleviti|alevita]], [[Kršćani|kršćana]], kurdskih [[Židovi|židova]], [[Mandaizam|mandaista]] i [[Zoroastrizam|zoroastrijaca]].

=== Zapadni Pakistan ===

Zapadne pokrajine modernog [[Pakistan]]a kao što su ''Sjeverozapadna granična provincija'' i [[Beludžistan]] naseljene su uglavnom [[Iranski narodi|iranskim narodima]] [[Paštunci|Paštunaca]] i [[Beludži|Beludža]] koji čine većinu lokalne populacije. Paštunci i Beludži čine najistočnija iranska plemena, odnosno područje na kojem žive čini granični dio [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] na istoku.

=== Sjeverni Kavkaz ===

Područja [[Sjeverni Kavkaz|Sjevernog Kavkaza]] kao što su [[Dagestan]], [[Čečenija]], [[Sjeverna Osetija]], [[Kabardino-Balkarija]] i brojna druga bila su dijelom [[Iran]]a sve dok ih u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] nije prisvojilo [[Rusko Carstvo]]. Snažan utjecaj perzijske kulture može se osjetiti čak i do [[Tatarstan]]a u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Primjeri [[Iranska arhitektura|iranske arhitekture]] u mnogim kavkaškim područjima poput [[Sasanidsko Carstvo|sasanidske]] tvrđave u [[Derbent]]u svjedoče o velikoj strateškoj važnosti za [[Perzijanci|Perzijance]] koji su dominirali regijom do dolaska Rusa. Unatoč dvostoljetnoj ruskoj dominaciji, u velikom dijelu Kavkaza zadržani su brojni primjeri iranske tradicije kao što je proslava [[Novruz]]a (iranske [[Nova godina|nove godine]])<ref>Enciklopedija Iranica: „Kavkaški Iran“, str. 84.-96.</ref>.

==== Zakavkazje ====

Prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom ugovoru]], Iran se obavezao [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] predati sva područja južnog [[Kavkaz]]a, što uključuje kanate [[Baku (kanat)|Baku]], [[Širvan (kanat)|Širvan]], [[Karabah (kanat)|Karabah]], [[Gandža (kanat)|Gandža]], [[Šaki (kanat)|Šaki]], [[Kuba (kanat)|Kuba]], te dijelove [[Tališ (kanat)|Tališa]]. [[Derbent]] (''Darband'') je također predan u ruke Rusima. Navedeni kanati čine dijelove modernog [[Azerbajdžan]]a. Samo 15 godine kasnije, prema [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]] Iran je bio prisiljen predati i [[Nahičevan]] te dijelove [[Mugan]]a i [[Erevan (kanat)|Erevana]], koji su danas sastavni dio [[Azerbajdžan]]a i [[Armenija|Armenije]]. Brojna područja i naselja u ovoj regiji i danas nose [[Perzijski jezik|perzijske]] nazive, odnosno imena koja vuku korijene iz [[Iranski jezici|iranskih jezika]].

==== Armenija ====

[[Armenija]] je bila provincija brojnih [[Perzijsko Carstvo|Perzijskih Carstava]] još od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], zbog čega je stoljećima bila pod izravnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. Povijesno, naseljena je [[Iranski narodi|iranskim narodima]] koji su se miješali sa [[Kavkaski narodi|kavkaskim narodima]]. Zbog brojnih političkih previranja između [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] odnosno [[Bizant]]a, Armenija je postala društvo isprepletenih [[Kavkaz|lokalnih]] kultura, [[iran]]skih socijalnih i političkih struktura, te [[Helenizam|helenističke]] i [[Kršćanstvo|kršćanske]] tradicije<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persians_Armenia.html Perzijanci u Armeniji (enciklopedija Iranica)]</ref><ref>[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+am0013) Perzijska Armenija]</ref>. Zbog snažnog utjecaja [[Zapadni svijet|Zapada]] i [[Rusija|Rusije]], Armenija je unatoč stoljetnoj neovisnosti asimilirala brojne strane kulture, uključujući [[Europa|europsku]] i [[libanon]]sku<ref>[http://www.iranchamber.com/people/armenians_in_iran2.php Armenci u Iranu (Iran Chamber)]</ref>.

Moderni [[Iran]] i danas ima relativno veliku [[Armenci|armensku]] manjinu koja ima 300.000 ljudi, koja je ostavila traga u iranskoj povijesti (npr. [[Jeprem-han]]).

==== Nahičevan ====

Tijekom rane [[Antika|antike]] [[Narsih od Perzije]] podigao je [[fortifikacije]] u pokrajini [[Nahičevan]]. Kasnije su mnogi [[Perzijanci|perzijski]] književnici i intelektualci iz [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskog]] razdoblja boravili na ovom području, koje je početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pripalo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].

که تا جایگه یافتی نخچوان 
''Oj Nahičevan, štujem tvoja dostignuća,'' 
بدین شاه شد بخت پیرت جوان 
''Sa ovim kraljem sretan ćeš ostati.'' 
(''[[Nizami]]'')

==== Gruzija ====
[[Datoteka:Georgian prince by Reza Abbasi.jpg|mini|desno|150px|Princ [[Muhamed Beik]] od [[Gruzija|Gruzije]] ([[1620.]]), naslikao 1620. [[Reza Abasi]]; danas u [[berlin]]skom muzeju ''Für Islamische Kunst'']]

[[Gruzija]] ili „Gorjestan“ bila je perzijska provincija u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko doba]], odnosno od vladavine [[Hormizd IV.|Hormizda IV.]] Tijekom [[Safavidi|safavidskog]] razdoblja, Gruzija je postala jako kulturološki povezana sa [[Iran]]om; [[perzijski jezik]] postao je službenim jezikom u Gruziji tokom vladavine šaha [[Tahmasp I.|Tahmaspa]] i Alah Verdi-hana, koji je pripadao gruzijskoj eliti u safavidskoj vladi, te po kojem je nazvan i spomenik [[33 pol]] u [[Isfahan]]u. Iranski premijer Amin al-Sultan imao je oca Gruzijca<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005., str. 168.</ref>. Gruzija je ponovo bila jedna od perzijskih provincija od [[1629.]] sve do [[1762.]] godine kada je pripajaju [[Rusi]].

Proiranski je posebno bio nastrojen južni dio Gruzije, dok se njen sjeverni dio oslanjao na rusku pomoć sa sjevera. Na grad Teflis ([[Gruzijski jezik|gruz.]] [[Tbilisi]]) [[Perzijanci]] su ostavili snažan kulturni utjecaj, a grad je svojevremeno bio i privremena rezidencija [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskih]] nasljednika princa [[Abas Mirza|Abasa Mirze]].

Naposljetku, Perzija više nije mogla parirati [[Rusko Carstvo|Rusima]] u Gruziji, pa se službeno odrekla gruzijskog teritorija prema [[Gulistanski ugovor|Gulistanskom]] i [[Ugovor Turkmenchay|Turkmenchay ugovoru]]. Prema navedenim sporazumima, Iran se u korist [[Rusija|Rusije]] odrekao svih gradova i sela u Gruziji, što uključuje i regije uz [[Crno more|crnomorsku]] obalu kao što su [[Megrelija]], [[Abhazija]], [[Imeretija]], and [[Gurija]].

Za opširniju raspravu o ovoj temi pogledajte: [http://www.iranica.com/articles/v10f5/v10f504a.html Gorjestan].

=== Irak ===

[[Irak]] je bio provincija brojnih [[Perzijsko Carstvo|Perzijskih Carstava]] od [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]], zbog čega je bio pod snažnim utjecajem [[Perzijanci|perzijske]] kulture. [[Mezopotamija|Mezopotamski]] grad [[Babilon]] je bio jedan od najvažnijih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]], dok je i obližnji [[Ktezifont]] bio jedan od glavnih gradova [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]]. Danas postoje brojni [[Irak|irački]] gradovi i provincije koje nose [[Perzijski jezik|perzijska]] imena, poput [[Al-Anbar]]a ili [[Bagdad]]a. Ostali primjeri su Nokrad ([[arapski|arap.]] ''Al-Haditha''), Suristan (''Kufa''), Šahrban (''Miqdadiya''), Arvandrud (''Šat Al-Arab'') i Ašeb (''Imadiyya'')<ref>M. Mohammadi Malayeri: ''Del-e Iranshahr'', 2. svezak, Teheran, 1996.</ref>.

Patrick Clawson tvrdi:

:„''Arapski nacionalisti pokušavaju proširiti sadašnjost u prošlost, no to je iskrivljavanje stvarnosti. Iranski teritorij je nekoć obuhvaćao teritorij današnjeg Iraka. Prvi sasanidski glavni grad bio je Ktezifont, 33 km jugoistočno od Bagdada.''“<ref>Patrick Clawson: „Vječni Iran“ (''Eternal Iran''), izdavač: Palgrave Macmillan, 2005.</ref>

Čak i nakon [[Arapi|arabizacije]] [[Irak]]a tijekom [[islam]]skih osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], perzijski utjecaj zadržao se još stoljećima kasnije. Primjerice, slavni [[Perzijanci|perzijski]] [[Šijiti|šijitski]] klerici sahranjeni su u [[Nadžaf]]u i [[Karbala|Karbali]]. Naposljetku, područje [[Irak]]a u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] gubi perzijska dinastija [[Safavidi|Safavida]] u korist [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

== Galerija karata ==

<center>
<gallery>
Datoteka:Map of the Achaemenid Empire.jpg|[[Ahemenidsko Carstvo]] iz cca [[500. pr. Kr.]]
Datoteka:Sassanid Empire 226 - 651 (AD).GIF|[[Sasanidsko Carstvo]]
Datoteka:1753vaugondy.jpg|Zemljovid iz [[1753.]] (Robert de Vaugondy)
Datoteka:Iran e Bozorg2.jpg|Zemljovid [[Središnja Azija|Središnje Azije]] iz [[1719.]]
Datoteka:Matthaus 1598.jpg|[[Njemačka|Njemački]] zemljovid iz [[1598.]]
Datoteka:Map Safavid persia.png|[[Safavidsko Carstvo]]
Datoteka:Hondius 1610.jpg|Zemljovid [[Nizozemci|nizozemskog]] zemljopisca Jodocusa Hondiusa iz [[1610.]] koja među ostalim uključuje [[Baktrija|Baktriju]] i [[Gruzija|Gruziju]]
Datoteka:Persia1808.JPG|[[Velika Britanija|Britanski]] zemljovid Perzije iz [[1808.]]
</gallery>
</center>

== Međunarodni sporazumi ==
* [[1639.]] - [[Ugovor Zuhab]] - Iran službeno predaje [[Bagdad]] i teritorij modernog [[Irak]]a u ruke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
* [[1813.]] - [[Gulistanski ugovor]] - Iran se odriče prava na velika područja oko [[Kavkaz]]a.
* [[1828.]] - [[Ugovor Turkmenchay]] - Rusija prisvaja [[Kavkaz]] (potpisao [[Fath Ali Šah]]).
* [[1857.]] - [[Pariški ugovor 1857.|Pariški ugovor]] - Iran gubi [[Herat]] i područja [[Afganistan]]a u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za južne luke (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1881.]] - [[Ugovor Ahal]] - Iran se odriče prava na Merv i dijelove [[Horezmija|Horezmije]] u zamjenu za sigurosna jamstva od [[Rusija|Rusije]] (potpisao [[Naseredin Šah]]).
* [[1893.]] - Iran prepušta [[Rusija|Rusiji]] dodatna područja uz rijeku [[Atrek]] (potpisali general Boutsoff i Mirza Ali Asghar Amin al-Sultan).
* [[1907.]] - Perzija je trebala biti podijeljena na tri zasebna područja.
* [[1970.]] - Iran se odriče prava na [[Bahrein]] u korist [[Velika Britanija|Velike Britanije]] u zamjenu za otoke [[Veliki Tunbs|Veliki]] i [[Mali Tunbs]] te [[Abu Musa]] u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]].

== Poveznice ==
* [[Iran]]
* [[Afganistan]]
* [[Kurdistan]]
* [[Pakistan]]
* [[Perzijanizacija]]
* [[Perzijsko Carstvo]]
** [[Medijsko Carstvo]]
** [[Ahemenidsko Carstvo]]
* [[Iranska kultura]]
** [[Zoroastrizam]]
** [[Šijiti]]
* [[Iranski narodi]]
** [[Perzijanci]]
** [[Kurdi]]
* [[Iranski jezici]]
** [[Perzijski jezik]]
** [[Kurdski jezik]]
* [[Paniranstvo]]
* [[Iranska visoravan]]
* [[Iranologija]]
* [[Popis iranskih vladara]]
* [[Iranski glavni gradovi]]
* [[Terminologija Irana i Perzije]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* http://www.azargoshnasp.net/Iran/ethnicidentityinIranfrye.pdf Richard Nelson Frye: „Etnički identitet u Iranu“ (''Ethnic Identity in Iran''), 2002., str. 82. (PDF format)]
* [http://www.college.columbia.edu/cct/nov03/features5.php Iranski kulturni kontinent (''Columbia College Today'')]

== Vanjske poveznice ==

=== Engleski jezik ===
* [http://www.marzeporgohar.org/index.php?l=1&cat=22&scat=&artid=670 Međunarodni sporazumi i zemljovid Velikog Irana]
* [http://www.iranian.com/Kasraie/2005/February/Iran/ Veliki Iran (Iranian.com)]
* [http://www.iranian.com/Letters/2000/August/chinese.html Perzijanci u Kini]
* [http://www.iranian.com/History/2000/August/China/ Piruz u Kini]

=== Perzijski jezik ===
* [http://iranema-online.org/talk/files/003855.php Intervju: ''Iran e Bozrorg'' (rasprava)] [http://www.peikekhabari.com/A-Panahandeh5.htm (2)] [http://www.savepasargad.com/1.Far/News/niasara2.htm (3)]

[[Kategorija:Zemljopis Irana]]
[[Kategorija:Iranska kultura]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Povijest Afganistana]]
[[Kategorija:Povijest Iraka]]
[[Kategorija:Povijest Tadžikistana]]
[[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]]

Veliki Iran - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica