https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Velike_hidroelektraneVelike hidroelektrane - Povijest promjena2026-08-07T05:42:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Velike_hidroelektrane&diff=87149&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-01T10:54:27Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Velike hidroelektrane'''-->{{stilska dorada}}<!-- Članak treba započeti definicijom pojma o kojem se piše --><br />
<br />
[[Hidroelektrane]] su '''energetska postrojenja''' u kojima se [[potencijalna energija]] vode pomoću turbine pretvara u mehaničku [[kinetička energija|(kinetičku)]] energiju, koja se u [[električni generator|električnom generatoru]] koristi za proizvodnju [[električna energija|električne energije]]. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz [[fosilna goriva|fosilnih]] i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije (predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljim izvorima). [[Datoteka:Hydroelectric dam hr.svg|mini|300px|desno|Shema hidroelektrane]]<br />
<br />
U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je '''utrostručena''', a njen udio povećan je za 50 %. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava iz više razloga: [[hidroenergija]] je čista, nema otpada; nema troškova goriva (voda je besplatna) pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini; moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju; puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje; umjetna [[jezero|jezera]] nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose [[ekonomija|ekonomiji]] i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, [[turizam]] i [[rekreacija|rekreaciju]].<br />
<br />
''[[Snaga]] postrojenja i proizvedena [[energija]] ovise o:''<br />
<br />
#Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. [[Energetski potencijal]] je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ako pada sa dva puta veće visine proizvodi dvostruko više električne energije.<br />
#Raspoloživom protoku vode. [[snaga struje i električna energija|Električna snaga]] i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada.<br />
<br />
== Hidroelektrane velikih snaga ==<br />
Velike hidroelektrane su [[megagrađevine]] i zaslužuju svaku pažnju. Građevine koje se nalaze i među 10 najvećih na svijetu svakako treba upoznati.<br />
''Učinci koje hidroelektrana može imati na [[ekosustav]] zavise o ova 4 čimbenika:''<br />
#Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana smještena<br />
#[[klmatski faktori|Klimatski uvjeti]] i oblik sredine prije gradnje elektrane<br />
#Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena<br />
#Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane<br />
<br />
=== Tri klanca (Kina) ===<br />
[[Datoteka:Dreischluchtendamm hauptwall 2006.jpg|mini|300px|lijevo|Gradnja elektrane]]<br />
[[Datoteka:Sanxia Runner04 300.jpg|mini|300px|desno|Tri klanca- Francisova turbina]]<br />
[[Hidroelektrana Tri klanca]], najveća hidroelektrana svijeta 2009. je puštena u pogon. Tih 26 divovskih turbina proizvoditi će 85 milijardi kilovatsati struje godišnje (približno 18 osrednjih nuklearki), te će time biti zadovoljeno deset posto kineskih potreba. Obuzdat će se treća najduža rijeka svijeta (iza [[amazona|Amazone]] i [[nil|Nila]]) i smanjiti katastrofalne poplave u kojima je samo u 20. stoljeću stradalo više od pola milijuna ljudi. Visina brane bit će visoka 185 i duga 2309 metara, na vrhu široka 18 metara, a uz dno 124 metra. Nastat će jezero dugo više od 600 kilometara. Povećat će se plovnost [[jangce|Yangtzea]], čista [[hidroenergija]] smanjit će uporabu najprljavijeg fosilnog goriva, [[ugljen]]a, kojim se truju šume i stanovništvo ne samo u Kini nego i u susjednim državama, olakšat će se slanje vode s juga na sušni srednji i sjeverni dio [[kina|Kine]]. Poplavljeno 29 milijuna četvornih metara zemlje, dva velika i 116 manjih gradova su se potopila, raseljeno je više od milijun stanovnika (neki spominju i dva milijuna).<br />
U umjetnom jezeru završit će sva prljavština potopljenih gradova, tvornica i bolnica. Više od tri tisuće industrijskih i rudarskih poduzeća .<br />
<br />
=== Itaipu ([[Brazil]]/[[Paragvaj]]) ===<br />
[[Datoteka:Itaipu 171.jpg|mini|230px|lijevo|U pogonu]]<br />
[[Datoteka:Itaipu D%C3%A9cembre 2007 - Salle des G%C3%A9n%C3%A9rateurs 2.jpg|mini|200px|desno|Hala generatora]]<br />
Itaipu je hidroelektrana na rijeci Parana na granici Brazila i Paragvaja.<br />
Riječ Itaipu na jeziku lokalnog naroda Gvarani znači „kamenje koje pjeva“.<br />
[[Hidroelektrana Itaipu]] (izvorno ime: [[Itaipu Binacional]]) je najveća hidroelektrana na svijetu. To je zajednički poduhvat Brazila i Paragvaja na rijeci Parana, oko 15 kilometara sjeverno od „Mosta prijateljstva“. Instalirana snaga [[hidroelektrana|hidroelektrane]] je 14 GW, sa 20 generatora od po 700 MW. Rekord u proizvodnji struje je postignut 2000. kada je proizvedeno 93,4 milijarde kilovat-sati energije (93% ukupne potrošnje u [[Paragvaj]]u i 20% ukupne potrošnje u [[Brazil]]u).<br />
Sporazum o izgradnji brane i hidroelektrane je zaključen 1973. Umjetno jezero je formirano 1982. Prvi [[generator]]i s radom su počeli 1984., a posljednji rujna 2006. i ožujka 2007. Ukupno ih sada ima 20. Time je instalirani kapacitet podignut na 14.000 MW. Po međudržavnom ugovoru, nije dozvoljeno puštati u rad više od 18 turbina istovremeno.<br />
Američko udruženje građevinskih inženjera je 1994. proglasilo branu Itaipu za jedno od Sedam čuda modernog svijeta.<br />
<br />
''Statistika''<br />
* Za izgradnju brane upotrebljeno je 50 milijuna tona zemlje i kamena<br />
* Od betona upotrebljenog za izradu brane bilo bi moguće izgraditi 210 nogometnih stadiona veličine Marakane u Brazilu.<br />
* Od čelika upotrebljenog za izgradnju, moglo bi se napraviti 380 [[eiffelov toranj|Eiffelovih tornjeva]].<br />
* Iskopana količina zemlje u ovom projektu je 8,53 puta veća od one iskopane pri gradnji [[Eurotunel]]a.<br />
* Na izgradnji je radilo oko 40.000 ljudi.<br />
* Dužina brane je 7234,5 metara, a maksimalna 225 metara.<br />
* Maksimalni protok je 62,2 tisuće kubnih metara vode u sekundi<br />
<br />
=== Hooverova brana ([[SAD]]) ===<br />
[[Datoteka:HooverDam.jpg|mini|250px|desno|Pogled na branu]]<br />
Sedamdesetpet godina je prošlo otkako je izgrađena; nije više najviša, nije najveća i nije najsnažnija (u smislu energije koju daje njena elektrana); to su danas druge, u svijetu i u Sjedinjenim Državama, ali i ona sama još uvijek je “strašna”, nakon svih ovih godina. Hooverova brana, u Crnom kanjonu – [[Black Canyon]], na granici između [[nevada|Nevade]] i [[arizona|Arizone]], oko 50&nbsp;km jugoistočno od [[Las Vegas]]a.<br />
<br />
Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća, ni u svijetu ni u Americi, ali sa svojih 17 generatora, proizvodi još uvijek energije koju bi, općenito govoreći, dale dvije [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]] – oko 2.078 MW. Akumulacijsko jezero [[Lake Mead]] najveće je umjetno jezero u Sjedinjenim Državama, dugo 177&nbsp;km, najveće dubine 152&nbsp;m, kapaciteta 35,200.000.000 kubičnih metara – ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave rijeke [[Colorado]]. Ove godine, nažalost, razina vode u jezeru Mead najniži je u 39 godina i južnoj Nevadi prijeti izvanredno stanje – rijeka Colorado, odnosno jezero Mead snabdjeva [[Las Vegas]] sa 90 % vode, ali količina vode koju akumulacijsko jezero može primiti dovoljna je da preplavi državu veličine Pennsylvanije, stopu duboko.<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
* [[Hidroelektrane]]<br />
* [[Male hidroelektrane]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://dns1.vjesnik.hr/html/2006/05/20/Clanak.asp?r=van&c=2 Članak iz novina "Vjesnik"]<br />
* [http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-06/a-2004-06-25-8-1.cfm Voice of America-Hoover Dam]<br />
* [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Hidroelektrane Powerlab FSB, Osnove energetike-Hidroelektrane]<br />
<br />
<!-- interwiki --><br />
[[ar:طاقة كهرمائية]]<br />
[[be:Гідраэлектрастанцыя]]<br />
[[cs:Vodní elektrárna]]<br />
[[de:Wasserkraftwerk]]<br />
[[en:Hydroelectricity]]<br />
[[eo:Hidroelektra centralo]]<br />
[[es:Central hidroeléctrica]]<br />
[[et:Hüdroelektrijaam]]<br />
[[fa:هیدروالکتریسیته]]<br />
[[fi:Vesivoima]]<br />
[[fr:Énergie hydroélectrique]]<br />
[[he:תחנת כוח הידרואלקטרית]]<br />
[[hr:Hidroelektrane]]<br />
[[id:Hidroelektrisitas]]<br />
[[it:Centrale idroelettrica]]<br />
[[iu:ᐃᒪᐅᑉ ᓱᑲᓐᓂᖓᓄᑦ ᐊᐅᓚᔪᓐᓇᐅᑦ/imaup sukanninganut aulajunnaut]]<br />
[[ja:水力発電]]<br />
[[ko:수력발전]]<br />
[[lt:Hidroelektrinė]]<br />
[[ms:Hidroelektrik]]<br />
[[nl:Waterkrachtcentrale]]<br />
[[no:Vannkraftverk]]<br />
[[pl:Elektrownia wodna]]<br />
[[pt:Usina hidrelétrica]]<br />
[[qu:Yaku pinchikillachana]]<br />
[[ru:Гидроэлектростанция]]<br />
[[simple:Hydroelectricity]]<br />
[[sr:Хидроелектрана]]<br />
[[ta:நீர்மின் திறன்]]<br />
[[tr:Hidroelektrik santraller]]<br />
[[uk:Гідроелектростанція]]<br />
[[uz:Gidroelektrik stansiya]]<br />
[[vi:Thủy điện]]<br />
[[yi:היידרא-קראפט]]<br />
[[zh:水力發電]]<br />
<br />
[[Kategorija:Hidroelektrane]]</div>WikiSysop