https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Velika_Mitru%C5%A1aVelika Mitruša - Povijest promjena2026-08-07T19:56:08ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Velika_Mitru%C5%A1a&diff=242936&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-22T22:17:23Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Velika Mitruša'''-->{{Infookvir planina<br />
| ime = Velika Mitruša<br />
| slika = [[Datoteka:Mitrusa 1.JPG|200px]]<br />
| Opis slike = Vrh Velike Mitruše s vidljivim suhozidnim prstenovima<br />
| Visina = 431<br />
| Država / Pokrajina = {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]<br />
| Dio gorja = [[Dinaridi]]<br />
| Kordinate = {{Coord|43.10333|17.64611|display=inline,title|format=dms}}<br />
| Prvi uspon = <br />
| Najlakša staza = <br />
| Planinarski domovi = <br />
| Najbliži gradovi = Metković, Čapljina<br />
| Vrsta = <br />
| Zadnja erupcija = <br />
| Geološka starost = <br />
| Ostali vrhovi = <br />
| Top. karta = <br />
}}<br />
<br />
'''Velika Mitruša''' je [[brdo]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se iznad mjesta [[Crnići (Čapljina, BiH)|Crnići]], na samoj granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najviši vrh se nalazi na 431 [[Nadmorska visina|m.n.m.]]<br />
<br />
== Gradina na Mitruši ==<br />
Na vrhu Velike Mitruše (u smjeru od jugoistoka ka sjeverozapadu) nalazi se gradinski kompleks, naselje čiji su sustav obrane činila tri [[suhozid]]na prstena, te s pristupne strane još jedan suhozidni luk.<ref name="Dodig">[[Radoslav Dodig|Dodig, Radoslav]] 1997., Pretpovijesna gradina Velika Mitruša kod Jasenice blizu Čapljine, Obavijesti HAD-a, br. 1, XXIX/97, Zagreb, str. 24.-27.</ref><br />
[[Slika:Mitrusa 2.JPG|minijatura|lijevo|250px|Ostatak suhozidnog prstena]]<br />
Središte gradine je kamena zaravan promjera 40 metara, nekada opasana suhozidom. Drugi suhozidni prsten je opsega oko 180 m. Vrlo je vjerojatno da su u njemu postojala dva izlaza: jugozapadni s pogledom na [[Narona|Naronu]] i [[Neretva|Neretvu]], a drugi na sjeveroistoku, oba širine 3-4 metra. Treći prsten je opsega oko 450 m. Kao i drugi prsten, i ovaj je vjerojatno imao izlaz, okrenut prema Naroni. Izvan njega, sa sjeverozapada je još jedan suhozid lučnog oblika, dug 90 m, u kojem su dva izlaza širine 3 metra (svaki). Na površini su pronađeni neornamentirani keramički ulomci, bez mogućnosti pobližeg određivanja, ali su vrlo slični onima koje je pronašao [[Ivan Marović]] u kamenim gomilama na području Narone.<ref name="Dodig"/><br />
<br />
Budući da su [[Daorsi]] nastanjivali i lijevu i desnu obalu Neretve te trgovali s [[Grci]]ma u Naroni, za pretpostaviti je da je ova gradina bila u njihovu posjedu. Strateški gledano, bila je važno mjesto nadzora nad naronskom lukom i zaleđem, pogotovo imajući u vidu da se s nje pruža pogled na [[Delta Neretve|deltu Neretve]] od [[Čapljina|Čapljine]] do [[Kula Norinska|Kule Norinske]], te do brdskog lanca [[Hutovo|Hutova]] na istoku i vrhova Mihovil i Veliki Šibenik ([[Vrgorsko gorje]]) na zapadu. Obzirom da su pronađeni keramički ulomci nagorjeli, vrlo je vjerojatno stradala u požaru, i to (moguće) u sukobima [[Ardijejci|Ardijejaca]] i Daorsa u 4. stoljeću prije Krista ili možda u kasnijim [[Dalmati|delmatskim]] pljačkaškim pohodima. Gradina je datirana u [[brončano doba|brončano]] i [[željezno doba|željezno]] doba. Slična je s drugim u bližoj okolini: Obale ([[Radišići]]) te Žuželj ([[Miletina]]), a spominjana je u radovima [[Carl Patsch|Carla Patscha]], te [[Ivo Bojanovski|Ive Bojanovskoga]].<ref name="Dodig"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Brda u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti]]<br />
[[Kategorija:Čapljina]]</div>WikiSysop