https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vazomocija 2026-07-18T13:02:38Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vazomocija&diff=222300&oldid=prev 2021-10-13T23:34:00Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Vazomocija&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Vazomocija&#039;&#039;&#039; je spontana oscilacija pokreta krvnih žila, posebice manjih [[arteriola]], manjih [[venula]] i [[kapilara]], a koji su pokreti nezavisni od srčanog ritma, [[srčani tlak|srčanog tlaka]], inervacije ili [[disanje|disanja]]. Iako je vazomocija isprva primijećena od strane Jonesa 1852., još uvijek nije dokraja shvaćeno načelo rada i mehanizam tih pokreta.<br /> <br /> Vazomocija se događa otpuštanjem kalcijevih iona (Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;) i određenim malim promjenama napona između vaskularnih glatkih mišićnih stanica.<br /> <br /> Fiziološki se vazomocija događa kako bi se povećala protočnost krvi, a samim tim događa se bolja opskrbljenost stanica i tkiva kisikom i hranjivim tvarima, te bolje odvođenje štetnih metaboličkih produkata. Naime, do najmanjih žila (a koje predstavljaju i do 74% dužine svih žila u tijelu) u čovječjem organizmu ne dopire djelovanje srčanog tlaka, te ako ne bi bilo periodičnih vazomocijskih pokreta, određene tjelesne strukture niti ne bi napajale krvlju, a protok bi stao.<br /> <br /> Istraživanjima je pokazano da je periodičnost vazomocijskih pokreta kod zdravog čovjeka oko 3 puta u minuti, a kod oboljelog (što se naročito pokazalo kod [[dijabetes|dijabetičkih]] bolesnika nastajanjem rana na nogama i stopalima) ti pokreti vaskularnih mišića mogu potpuno prestati.<br /> <br /> Jedan od znanstvenih centara koji je najviše proučavao vazomociju je Institut za mikrocirkulaciju iz Berlina, koji je isprva osnovan kao odjel poznate bolnice Charite, a koji je predvođen doktorom medicine i fizike Reinerom Kloppom.<br /> [[Kategorija:Krvožilni sustav]]</div>

WikiSysop