WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T06:37:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Torpedo car refractory bricks.JPG|mini|desno|300px|Ispust za [[sirovo željezo]] kod [[visoka peć|visokih peći]] izgrađen od [[Vatrostalna opeka|vatrostalnih opeka]].]]
[[Datoteka:Vatrostalnost.pdf|mini|desno|300px| Procjena vatrostalnosti zasniva se na zagrijavanju uzorka oblika trostrane [[Piramida (geometrija)|piramide]], sve dok se zagrijavanjem piramida savije tako da njen vrh dodirne osnovicu.]]

'''Vatrostalnost''' je pojam iz [[metalurgija|metalurgije]] koji se odnosi na [[materijali|materijale]] koji se ne deformiraju sve do 1580 [[celzij|°C]]. Vatrostalnost se objašnjava jakim medumolekularnim ([[Ionska veza|ionsko]]-[[Kovalentna veza|kovalentnim]]) vezama [[atom]]a. Procjena vatrostalnosti zasniva se na zagrijavanju uzorka oblika trostrane [[Piramida (geometrija)|piramide]], sve dok se zagrijavanjem piramida savije tako da njen vrh dodirne osnovicu.

[[Vatrostalna glina]] (često se naziva i šamot, ali to je samo vrsta vatrostalne gline koja se najviše upotrebljava) je vrsta [[Glina (tlo)|gline]] koja se ne deformira sve do 1580 [[Celzij|°C]], a koristi se za izradu [[Vatrostalna opeka|vatrostalnih opeka]]. Vatrostalna glina se upotrebljava uglavnom za obloge [[Ložište (kotao)|ložišta]] (npr. [[visoka peć|visoke peći]]) i donjih dijelova [[dimnjak]]a. U [[metalurgija|metalurgiji]] se vatrostalne gline najviše upotrebljavaju za izradu šamotnih, silikatnih, dolomitnih i magnezitnih opeka. Osim navedenih materijala u primjeni su i kromne opeke, silicijum karbidne (karborund) i šupljikave vatrostalne opeke.

== Vatrostalni materijali ==
Vatrostalni materijali su prirodni ili umjetni [[kovina|nekovinski]] [[Građevinski materijal|građevinski materijali]] (uobičajeno [[keramika|keramički materijali]]) čije je [[talište]] najmanje 1580 °C, a da se pri tome ne deformira. Za [[kakvoća|kakvoću]] vatrostalnog materijala još su odlučujući temperatura pri kojoj se materijali pod [[tlak]]om omekšavaju, propusnost za [[plin]]ove, otpornost prema temperaturnim promjenama i prema kemijskim utjecajima. Vatrostalni keramički materijali se uglavnom dijele na:
* [[kiseline|kisele]] (glavni sastojak je [[kremen]]),
* [[Baze (kemija)|bazične]] (glavni sastojak je [[dolomit]] ili [[magnezit]]),
* neutralne (glavni sastojak je [[Glina (tlo)|glina]], kaolin, glinica, [[kromit]] ili [[ugljen]] s visokim postotkom [[ugljik]]a). <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

=== Šamot ===
{{glavni|Šamot}}

Šamot se najviše upotrebljava u [[tehnika|tehnici]], jer se dobiva iz lako dostupnih [[minerali|mineralnih]] nalazišta i da se odlikuje slabo kiselim ili slabo bazičnim svojstvima. Kemijski sastav šamotnih opeka je 50-60% [[Silicijev dioksid|SiO2]], do 23-34% [[Boksit|Al2O3]] i 6-27% ostalih sastojaka koji imaju manje ili više [[Hematit|Fe2O3]], CaO, MgO, K2O, Na2O i [[Titanijev dioksid|TiO2]]. Izrađuju se od manje ili više čistog kaolina (Al2O3 x 2 SiO2 x 2 H2O) i pečene gline.Ove opeke nisu namijenjene da nose veliko opterećenje, već samo za oblaganje visokotemperaturskih ložišta. Mort za ozidavanje pravi se od samljevene vatrostalne gline i vode.

==== Kaolin ====
Kaolin (Al2O3 x 2 SiO2 x 2 H2O) je u čistom stanju bijela glina i koristi se pri izradi [[porculan]]a, vatrostalnih opeka, [[papir]]a, [[guma|gume]], [[Pigment|pigmenata za boje]] i izolacionih materijala. Kaolin se u čistom stanju topi na 1760 ºC. Vatrostalni materijal (3 Al2O3 x 2 SiO2) dobiva se dugotrajnim zagrijavanjem u [[Elektrolučna peć|elektrolučnoj peći]], u kojoj se tope [[kvarc]]ni pijesak (SiO2) i [[boksit]]. Dobijeni materijal koristi se za oblaganje peći koji tope [[metal]], za oblaganje kalupa za [[duboko vučenje]] (ekstrudiranje) i za izolatore [[svjećica]] benzinskih motora.

=== Silikatne opeke ===
[[Silikati|Silikatne]] opeke zadržavaju jačinu i na povišenim temperaturama. Kemijski se dijele u kisele (96-98% SiO2) i koriste se za oblaganje ložišta u slučaju kad je rastopljena materijal [[kiseline|kisele]] prirode. Na radnim temperaturama nižim od 540 ºC silikatne opeke se troše ili mrve, te se i ne primenjuju ispod ove temperature.

=== Dolomitne opeke ===
[[Dolomit]] je naziv i za [[mineral]] i za [[sedimentne stijene|sedimentnu stijenu]], a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata
(CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju. Obično je bijele boje, ali može biti i crvenkast, siv ili smeđ od primjesa željeza ili mangana. Posle pečenja dolomita (pri 1700 ºC) dobiva se CaO x MgO koji se zatim melje i miješa sa [[smola|smolom]] i najzad [[preša]] u [[opeka|opeke]]. Dolomitne opeke su namenjene za podzidjivanje [[Siemens-Martinova peć|Siemens-Martinovih peć]] i [[Elektrolučna peć|elektrolučnih peći]] za proizvodnju [[čelik]]a.

=== Magnezitne opeke ===
[[Magnezit]]ne opeke su u kemijskom pogledu [[Baze (kemija)|bazni]] materijal. Služe za oblaganje [[LD postupak|Linz-Donawitz konvertera]] i [[Bessemerov postupak|Besemerovih konvertera]]. Kao vezivno sredstvo između [[opeka]] ([[mort]]) koriste se tanki [[čelik|čelični]] limovi koji [[Oksidacija|oksidiraju]] na povišenim temperaturama. [[Željezovi oksidi|Željezov oksid]] [[hematit]] (Fe2O3) kemijski reagira s oksidom [[magnezij]]a i tako učvršćuje opeke.

=== Kromne cigle ===
Kromne cigle su vatrostalni materijali koji sadrže oko 50% [[krom]]ovih [[oksidi|oksida]], s promenljivim sadržajem oksida [[aluminij]]a, [[magnezij]]a, [[silicij]]a i željezovih oksida. Koriste se kao kemijski neutralne opeke. Kombinacije kromovih i magnezijevih oksida daju opeke pogodne za visoke temperature i otporne na trošenje (habanje).

=== Karborund ili silicijev karbid ===
[[Silicijev karbid]] ili karborund je kovalentni [[Karbidi|karbid]], koji je zbog različitih nečistoća obojen zeleno, žuto, plavo ili crno, ovisno o vrsti nečistoća. Dobiva se reakcijom [[kremen]]og pijeska ([[Silicijev dioksid|SiO2]]) i [[koks]]a u [[Elektrolučna peć|elektrolučnim pećima]] pri temperaturama 1900-2000 °C. Odlikuje se velikom [[tvrdoća|tvrdoćom]] (gotovo kao [[dijamant]]), koristi se za izradu bruseva i materijala za [[brušenje]], [[poliranje]] i čišćenje površina čvrstih materijala. Vatrostalan je materijal, velike [[Toplinska vodljivost|toplinske vodljivosti]] i velike otpornosti na temperaturne promjene, pa se upotrebljava za izradu okna visokih peći, posuda za taljenje metala, nosača u pećima za pečenje keramičkih posuda i slično. Iz njega se izrađuju [[Mlaznica|sapnice]] [[raketa]], lopatice [[turbina]], električna grijača tijela za rad pri visokim temperaturama (1100 – 1500 °C).

=== Šupljikave vatrostalne opeke ===
Šupljikave vatrostalne opeke ili toplinsko – izolacione šupljikave vatrostalne opeke koriste se za [[peć]]i kod kojih se traži održavanje stalne temperature. To su lake i porozne opeke dobijene posipanjem miješane gline s [[ugljen]]om prašinom. U toku pečenja opeke, dodate čestice [[ugljik]]a izgaraju i ostaju [[plin]]ski mjehurići. Na taj način dobivaju se porozne opeke lakše za trećinu od punih, ali s približno toliko boljom [[Toplinska izolacija|toplinskom izolacijom]]. Uglavnom se šupljikave opeke upotrebljavaju za peći srednjih temperatura namijenjenih za [[Tvrdo lemljenje|lemljenje]] i [[toplinska obrada|toplinsku obradu]]. Koriste se i za vanjski ozid visokih peći, da bi se smanjili toplotni gubici kroz njihove zidove. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]

Vatrostalnost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica