Vatroslav Florschütz - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:44:55Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vatroslav Florschütz'''-->'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[medicina u 1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19944 Hrvatska enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>		<!--'''Vatroslav Florschütz'''-->'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[medicina u 1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[medicina u 1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19944 Hrvatska enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

	Smatra ga se začetnikom [[traumatologija\|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija\|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju\|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>		Smatra ga se začetnikom [[traumatologija\|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija\|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju\|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:38:10Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vatroslav Florschütz'''-->'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19944 Hrvatska enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>		<!--'''Vatroslav Florschütz'''-->'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[medicina u 1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19944 Hrvatska enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

	Smatra ga se začetnikom [[traumatologija\|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija\|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju\|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>		Smatra ga se začetnikom [[traumatologija\|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija\|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju\|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T03:26:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Vatroslav Florschütz''' ([[Požega]], [[15. svibnja]] [[1879.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[1967.]]), hrvatski vojni [[liječnik]] [[kirurg]]<ref name="Hrv.enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19944 Hrvatska enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

Smatra ga se začetnikom [[traumatologija|traumatologije]] u Hrvatskoj. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši [[ekstenzija|ekstenzijsku]] aparaturu za repoziciju [[prijelom kostiju|koštanih ulomaka]] pri prijelomu gornjih i donjih ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom ''Balkan frame'' ili ''Balkan splint'' (''Balkan beam''<ref name="HL">''Hrvatski leksikon'', I. svezak ''A-K'', Zagreb. 1996., str. 354</ref> ), premda je ispravnije ime ''Florschütz Rahmen''. Zadužio je i kulturnu javnost objavom sjećanja iz Prvoga svjetskoga rata, čemu težinu daje što glavnina sjećanja sudionika Prvoga svjetskoga rata, bez obzira na način sudjelovanja u ratu, do danas nisu objavljena.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak">[http://hrcak.srce.hr/37606 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, sažetak (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

[[Florschützova metoda]] odmah je prepoznata kao dobra te su ju srpski kirurzi prenijeli na Solunsko bojište, a od njih su ju preuzeli francuski i engleski kirurzi. Nažalost, dali su joj neispravno ime, “Methode Balkanique” ili “Balcan frame”, koje ni po čemu nije vezano uz ime dr. Florschütza, usprkos što je struka nastojala na ispravljanju toga. Florschützovu metodu primijenili su i u Beču, Berlinu i Pragu, a navodno se sprovodi i danas u Francuskoj i Engleskoj.<ref name="Dugandžija">[http://www.jutarnji.hr/dr--vatroslav-florsch-tz--dnevnik-dobrog-doktora-iz-uzasa-i--svjetskog-rata/1291142/ Jutarnji list] Mirjana Dugandžija: Dr. Vatroslav Florschütz: Dnevnik dobrog doktora iz užasa I. svjetskog rata, 9. veljače 2015. (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> U njegovu je čast nagrada za najbolji znanstveno-istraživački rad za mlade znanstvenike na [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskom fakultetu u Osijeku]] nazvana ''Nagrada dr. Vatroslav Florschütz''<ref>[http://www.mefos.unios.hr/images/dokumenti/pravilnici_i_dokumenti/dokumenti_fakultet/Pravilnik_o_nagradama_i_priznanjima_procisceni_tekst_travanj_2017.pdf Pravilnik o nagradama i priznanjima], Medicinski fakultet Osijek. ''Preuzeto 31. siječnja 2019. s www.mefos.unios.hr''</ref>.

== Životopis ==
Rođen u Požegi u obitelji koja je u 18. stoljeću doselila iz [[Nijemci u Hrvatskoj|Njemačke]].<ref name="Dugandžija"/> U [[Innsbruck]]u studirao medicinu koju je završio 1904. godine. Zaposlio se u Osijeku u bolnici kao pomoćni liječnik na internom odjelu. U Zagrebu je odslužio vojni rok u Posadnoj bolnici, kojoj je voditelj bio cijenjeni liječnik [[Artur Lang]]. Potom se zaposlio u Bolnici milosrdnih sestara na kirurškom odjelu kod dra [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. Od 1908. do 1911. uređivao je [[Liječnički vjesnik]].<ref name="Herman-Kaurić">[http://hrcak.srce.hr/file/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>

Bio je vojni kirurg u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] kao dio austrijskoga [[Crveni križ|Crvenog križa]], a u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] vodio je bolnicu [[Hrvatski crveni križ|hrvatskoga Crvenoga križa]] u [[Beograd]]u zajedno sa suprugom Elizabetom, medicinskom sestrom.<ref name="Samaržija">[http://www.matica.hr/hr/429/Slavonska%20ratna%20svakodnevica/ Hrvatska revija 3, 2014.] Zdenko Samaržija: Slavonska ratna svakodnevica (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref>
U Beogradu se 1913. godine kao šef dobrovoljne misije iz Hrvatske, a ondje je došao tako što je ravnatelj osječke bolnice [[Alfons Muža]], čuvši za teško stanje ranjenika u bugarsko-srpskom ratu, organizirao je pomoć od nekoliko liječnika.<ref name="Dugandžija"/>

1910. je godine postao voditelj kirurškog odjela bolnice u [[Osijek]]u.<ref name="Proleksis"/> Po službenoj dužnosti od siječnja 1911. preuzeo je mjesto zamjenika šefa kirurškog odjela i primarijusa za rendgenologiju osječke bolnice. Dužnost je s prekidima i napredovanjima obnašao do 1930. godine.<ref name="Herman-Kaurić"/> Kirurško-porođajni odjel vodio je od 1919. do 1930. godine.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/21647/ Proleksis enciklopedija] Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Čim je došao, se promijenila organizacija kirurške službe te je porastao broj operacija i kvaliteta izvođenja istih, a ovdje je osmislio svoju slavnu metodu.<ref name="Dugandžija"/> U međuvremenu je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] opet bio [[vojna kirurgija|vojni kirurg]]. U Drugom balkanskom ratu bio je pionir u jednim zahvatima u svjetskoj medicini. Bio je prvi koji je sustavno primijenio [[ekstenzija|ekstenziju]] [[prijelom udova|prelomljenih udova]] sa [[suspenzija|suspenzijom]] na motci povrh postelje (u svjetskoj literaturi poznata »balkanska metoda« ili »balkanski okvir«).<ref name="Hrv.enciklopedija"/> Metodu je [[balkanski okvir|balkanskog okvira]] odnosno [[balkanska metoda|balkanske metode]] osmislio je i objavio 1911. godine u [[Liječnički vjesnik|Liječničkom vjesniku]].<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=597085 Hrvatska znanstvena bibliografija - Pregled bibliografske jedinice broj: 597085] Fatović-Ferenčić, Stella; [[Marko Pećina|Pećina, Marko]]: Iz Florschützova okvira: Kirurg Vatroslav Florschütz (1879.-1968.) riječju i slikom ( From Florschützs Frame. Suregeon Vatroslav Florschütz (1879.-1968.)through words and images ), monografija, HAZU, KBC - Osijek, Osijek, 2011., {{ISBN|978-953-154-982-0}}</ref> Bio je među prvima koji je na terenu operirao [[prostrijelna rana|prostrijelne rane]] [[trbuh]]a.<ref name="Hrv.enciklopedija"/>
Živio je u Osijeku, sa suprugom i dvoje djece, gdje ga je zatekao mobilizacijski poziv. U prvom svjetskom ratu bio je ratni kirurg u [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatskom domobranstvu]]. Vodio je [[dnevnik]] od dana kad je [[mobiliziacija|mobiliziran]] sve do povratka u Zagreb. Već dva dana poslije bio je u Zagrebu.<ref name="Dugandžija"/> Bio je u skupini poznatih hrvatskih liječnika, stomatologa, veterinara i ljekarnika kao liječnici [[Josip Benčević]], [[Branko Muačević]], veterinari [[Zvonko Benčević]] i [[Julius Ulrich Liebling]] te farmaceut [[Antun Vrgoč]]. Florschütz je vodio [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] ratne kirurške bolnice na području današnje Srbije te na Istočnoj bojišnici. Na bojišnici u Galiciji bio je glavni kirurg. Godine 1916. imenovan je za protomedika Istočne bojišnice.<ref name="Samaržija"/> Inzistirao je poput svog učitelja na [[asepsa|asepsi]], [[antisepsi]], [[dezinfekcija|dezinfekciji]] [[sterilizacija|sterilizaciji]] svega što je dolazilo u dodir s [[otvorena rana|otvorenom ranom]], što je mnogima spasilo život.<ref name="Herman-Kaurić"/>

Hrvatski kirurg Vatroslav Florschütz u ratu nije robovao administrativnim ograničenjima ni zastarjelosti vojno-sanitetskih ograničenja. Uvidio je da teške i dotad neviđene rane koje su napravile topovske granate ne podnose čekanje, nego zahtijevaju brzu reakciju. Na svoju je ruku obavljao zahvate koji su bili izričito zabranjeni na bojištu i koje se smjelo obaviti samo u pravim pozadinskim bolnicama. Zbog njegove hrabrosti, smjelosti i umješnosti, spašeni su mnogi životi i spriječene mnoge invalidnosti, jer su zahvati napravljeni u dovoljno brzo, ne čekajući prijevoz i administrativni vremenski proces zaprimanja. Neposredno je iza prvih bojnih crta operirao ranjenike, obavljavši složene zahvate kao što su [[laparatomija]], [[trepanacija]] lubanje ili kirurško zbrinjavanje otvorenog [[pneumotoraks]]a.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak"/> Uspješni zahvati i brojni spašeni životi promijenili su shvaćanje o mogućnostima aktivne terapije na terenu,<ref name="Proleksis"/> te su nagnali vojno zapovjedništvo i vojni sanitet na promjenu postojećih procedura.<ref name="Herman-Kaurić-sažetak"/> Vatroslavovi su zahvati ponajprije sprovedeni na galicijskom bojištu. Bio je na bojištima prema Srbiji (duž Drine, na Gučevo brdo i Crni vrh), a nakon bitke kod rijeke Ljiga 1914., austro-ugarska vojska se u krvi i blatu povlukla iz Srbije prema Rumi. Nakon toga upućen je na rusko bojište. Zabilježio je nevjerojatne epizode dok su napredovali su preko Karpata, Galicije i Bukovine, gdje su se žene svih dobi zbog velike bijede i gladi nudile vojsci, a vojnici se nisu bojali priljepčivih bolesti, jer zaraživanje značilo je odlazak u bolnicu i spašavanje od rata, pa je u gradovima iza bojišta vladao veliki nemoral. Bio je i u Besarabiji, pa se vratio u nemogućim uvjetima 1917. u Zagreb i radio u pozadini, u Karlovcu i Lici. Nakon što je prigovorio nadređenom na prljavštini u pozadinskoj bolnici, opet je vraćen u rat. Bio je u Novom Sadu, Nišu, pa na talijanskom bojištu, Caldonazzo, Vezzen, Levik, Bruneck i onda je opet bio na bojištu prema Ruskom Carstvu, u poljskom Lublinu. Svjedočio je i nesretnim smrtima vojnika koji su preživjeli rat, a izgubili život zbog nestrpljivosti za povratkom. Vojska se vraćala vlakovima, a nestrpljivi su u želji za što prije se vratiti, poginuli vozeći se na krovovima prepunih vlakova.<ref name="Dugandžija"/>

Za boravka u Osijeku poslije rata, napisao je 1927. prvi hrvatski udžbenik [[traumatologija|traumatologije]]. Nakon Osijeka, prešao je u Zagreb gdje je također vodio kirurške odjele u bolnicama. Od 1930. do 1939. vodio je kirurške odjele Zakladne bolnice, od 1939. do 1946. Bolnice milosrdnih sestara, a od 1946. do 1951. opet u Zakladnoj bolnici.<ref name="Proleksis"/> Predavao je na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] u Zagrebu <ref name="Hrv.enciklopedija"/> traumatologiju.<ref name="Herman-Kaurić"/> U mirovinu je otišao 1951. godine. Autor je 80 znanstvenih radova s područja kirurgije, dviju knjiga i jednog udžbenika.<ref name="Herman-Kaurić"/>

Vatroslavov sin također je bio vojni liječnik. Bio je mobiliziran u drugom svjetskm ratu. Poginuo je kad se s [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranima]] povlačio preko [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburga]], gdje je 1945. nestao. Vatroslav Florschütz tad je pošao u potragu i s ruksakom prepješačio cijelu Sloveniju ne bi li saznao nešto o sinu. Njegova kći, a Vatroslavova unuka jest [[Ivica Boban]], poznata hrvatska redateljica i koreografkinja.<ref name="Dugandžija"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Florschütz, Vatroslav}}
[[Kategorija:Životopisi, Požega]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]
[[Kategorija:Kirurzi]]
[[Kategorija:Traumatologija]]
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]