Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:20:14Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:20
Redak 87:		Redak 87:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commons\|Vatican Museums}}~~
	* [[Muzej]]		* [[Muzej]]
	* [[Rafaelove sobe]]		* [[Rafaelove sobe]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T02:43:49Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:43
Redak 98:		Redak 98:
	{{coord\|41\|54\|23\|N\|12\|27\|16\|E\|type:landmark\|display=title}}		{{coord\|41\|54\|23\|N\|12\|27\|16\|E\|type:landmark\|display=title}}

	{{~~Predložak:~~Znamenitosti Rima}}		{{Znamenitosti Rima}}

	[[Kategorija:Vatikanski muzeji\| ]]		[[Kategorija:Vatikanski muzeji\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T04:30:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir muzej
|ime = Vatikanski muzeji<br>''Musei Vaticani''
|slika = Rome Vatican Museums.jpg
|opis_slike = Vatikanski muzeji iz zraka
|osnovan = [[1506.]]
|lokacija = [[Vatikan]]
|tip = [[Umjetnički muzej]]
|izlošci = 70.000
|broj posjetitelja = 6.882.931 (2019.)<ref name=TN>[https://en.wikipedia.org/wiki/Art_Newspaper The Art Newspaper,], 9. travnja 2020. {{eng icon}} Pristupljeno 22. lipnja 2020.</ref>.
|ravnatelj = Barbara Jatta (2017.-)
|kustos =
|ulaz =
|pristup javnim prijevozom =
|web = [http://www.museivaticani.va/ www.museivaticani.va]
}}
'''Vatikanski muzeji''' ([[talijanski]]: ''Musei Vaticani''), jedan od najvećih i najstarijih [[muzej]]a na svijetu, nalaze se u [[Vatikanska palača|Vatikanskoj palači]], a s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače veličanstveni su zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom. [[Datoteka:Vatican City map EN.png|mini|250px|lijevo|<center>Na karti Vatikana Vatikanski muzeji ([[File:Yellow pog.svg|8px]]) se balaze sjeverno od [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]] ([[File:Red pog.svg|8px]]).]]
U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju ''Pio Clementino'' i muzeju ''Chiaramonti''. No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke. S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobe]] i [[Sikstinska kapela]].

God. 2019. Vatikanske muzeje je posjetilo 6.882.931 ljudi, što ga čini trećim po posjećenosti muzejom na svijetu<ref name=TN/>.
[[Datoteka:Vatican Museums Spiral Staircase 2012.jpg|mini|250px|<center>„[[Bramante]]ovo stubište” koje je dizajnirao [[Giuseppe Momo]] 1932. god.]]
[[Datoteka:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|250px|mini|<center>Vatikanska aleja]]
[[Datoteka:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|mini|250px|<center>Galerija mapa]]

== Skulpturalni muzeji ==
=== Muzej Pio-Clementino ===

Muzej Pio-Clementino, nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] i [[Pio VI.|Pija VI.]]
# Dvorana grčkog križa (''Sala Croce Greca''): ima dva porfirna [[sarkofag]]a. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]].
# Okrugla dvorana (''Sala Croce Greca''): sadrži podni [[mozaik]] pronađen u Otricoliju, kolosalni „Antonijev kip” iz Palestrine, ali i veličanstvena [[porfir]]na posuda, promjera gotovo 4 metra - jamačno najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.
# Galerija kipova (''Galleria delle Statue''): sadrži Praksitelova „Apolona Sauroktona”, te [[Helenizam|helenistički]] [[reljef]] „Uspavana Arijadna” na kojemu [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], napuštena od [[Tezej]]a, spava u nemirnoj pozi.
# Galerija poprsja (''Galleria dei Busti''): izloženi su portreti uglavnom iz [[Umjetnost starog Rima|rimskog doba]] (''Poprsje mladog [[August]]a'').
# Kabinet maski (''Gabinetto delle Maschere''): sadrži grčke kipove Afrodite i [[Knidska Venera|Knidske Venere]].
# Dvorana Muza (''Sala delle Muse''): ukrašena je [[Korintski red|korintskim stupovima]], kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni „[[Belvederski torzo]]” iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.
# Dvorana životinja (''Sala degli animali''): sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (''[[Meleagar]]'').

===Muzej Chiaramonti===

[[Datoteka:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|mini|250px|Novo krilo Chiaramontijevog muzeja]]
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|mini|250px|[[August Prima Porta]]]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.

Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela. U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa. U Novom kraku ističe se Augustov kip (''[[August Prima Porta]]'') pronađen [[1863.]] na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio [[Pio IX.]] Kolosalna grupa figura „Nil” je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]].

===Muzej Gregoriano Etrusco===

Osnovao ga je papa [[Grgur XVI.]] [[1836.]] godine. Ovaj muzej ima osam galerije i važne komade iz etrurskih domova, koji su pronađeni za vrijeme arheoloških istraživanja.

===Muzej Gregoriano Egiziano ===

Osnovao ga je papa [[Grgur XVI.]] 1839. godine. Ovaj muzej čuva veliku zbirku staroegipatskih predmeta. Izloženi su papirusi, mumije, hijeroglifski natpisi te replika slavne Knjige mrtvih. Muzej je podijeljen u 9 soba.

==Vatikanska pinakoteka==

Zbirku pinakoteke započeo je skupljati [[Pio VI.]], a obogatili su je njegovi nasljednici [[Pio VII.]] i [[Pio X.]] Godine [[1936.]] [[Pio XI.]] je dao izgraditi današnju zgradu ([[Luca Beltrami]]).

U vatikanskoj "Galeriji slika", koja je i organizirana po kronološkom redu, može se pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća:

* [[Bizantska umjetnost|Bizantski stil]] i [[Slikarstvo Gotike|predrenesansne]] slike
* [[Giotto di Bondone|Giotto]] i giottovci. Tu je moguće pratiti postupan nastanak talijanske renesanse: u Sieni [[Duccio]] i [[Simone Martini]], a u Firenzi [[Cimabue]] i Giotto (Giottov Poliptih ''Stefaneschi'' je iz 1300.).
* Slikari 15. stoljeća među kojima je ''[[Djevica s anđelima]]'' ([[Beato Angelico]]), ''[[Krunidba Djevice]]'' ([[Fra Filippo Lippi]]) iz [[1460.]] naslikana za Carla Marzuppinija koji je prikazan na slici. ''[[Anđeli glazbenici]]'' (freska iz [[1472.]]) i ''Portret pape Siksta IV. s Palatinom'' ([[Melozzo da Forli]]), kao i ''[[Sveti Jeronim]]'' ([[Leonardo]]) i ''[[Pietà]]'' ([[Giovanni Bellini]]) su iz 15. stoljeća.
* U jednoj dvorani se nalaze slike stranih slikara iz 15. stoljeća, a u drugoj poliptisi ([[Carlo Crivelli]]). [[Tizian]]ova djela su iz 16. stoljeća.
* [[Perugino]] i Umbrijska škole su u posebnoj galeriji. ''[[Gospa s Djetetom]]'' ([[Pinturicchio]]) i ''[[Sv. Benedikt]]'' ([[Perugino]]) su iz [[1495.]] Perugino je na svom ''Uskrsnuću'' iz [[1502.]] prikazao svoj autoportret na vojniku koji bježi, dok je vojniku koji spava dao lice svog učenika [[Rafael]]a, za kojega se vjeruje kako je sudjelovao u izradi ovog djela. ''[[Sveti Jerolim]]'' je rad Giovannija Santija, Rafaelova oca.
* [[Rafaelove sobe]] sadrže više Rafaelovih slika. ''[[Krunidba Djevice|Krunidbu Djevice]]'' Rafael je naslikao za Maddalenu Oddi [[1503.]] još kao devetnaestogodišnjak. ''Basnoslovne kreposti'' je naslikao [[1507.]] kao prethodnicu ''[[Skidanje s Kria|Skidanja s Križa]]'' u [[Galerija Borghese|Galeriji Borghese]]. ''Bogorodicu od Folignoa'' je naslikao za Sigismonda Contija, kao njegov zavjetni dar Djevici. Njegovo ''[[Uznesenje Kristovo]]'', koje je Rafael uradio [[1512.]], spada u najpoznatije slike na svijetu.
* Galerija sadrži i [[barok]]na djela umjetnika kao što su [[Anthonis Van Dyck]], [[Pietro da Cortona]], [[Nicolas Poussin]] i izvrsno ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)]]'' ([[1604.]]).

===Galerija===

<gallery>
Slika:Raffael 096.jpg|<center>''[[Isusovo preobraženje (Rafael)]]''<center>
Slika:The Deposition of Christ (Caravaggio).jpg|<center>''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)]]''<center>
Slika:Nicolas Poussin - Le Martyre de Saint Érasme.jpg|<center>[[Nicolas Poussin]]<br>''Mučenje sv. Erazma''<center>
Slika:"The School of Athens" by Raffaello Sanzio da Urbino.jpg|<center>''[[Atenska škola]]'', ''Stanza della Segnatura'', [[Vatikan|Vatikan]] (1513.-14.)
</gallery>

==Muzej moderne umjetnosti==
Papa Pavao VI. otvorio je muzej suvremene sakralne umjetnosti [[1973.]] Od [[1973.]] godine Mario Ferrazza je odgovoran za prikupljanje umjetnina. Zbirka se sastoji od gotovo 800 radova od 250 međunarodnih umjetnika. Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: [[Auguste Rodin]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Maurice Denis]], [[Odilon Redon]], [[Vasilij Kandinski]], [[Marc Chagall]], [[Paul Klee]], [[Ernst Barlach]], [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[Maurice Utrillo]], [[Giorgio de Chirico]], [[Giorgio Morandi]], [[Georges Rouault]], [[Oskar Kokoschka]], [[Bernard Buffet]], [[Renato Guttuso]], [[Giacomo Balla]], [[Francis Bacon]], [[Giacomo Manzù]], [[Eduardo Chillida]], [[Salvador Dalí]] i [[Pablo Picasso]].

==Knjižnica==

[[Datoteka:Sistinehall.jpg|250px|mini|<center>Sikstinska dvorana Vatikanske knjižnice]]
Vatikanska knjižnica je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj Sikstinskoj dvorani izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna [[Biblija]] iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, [[Evanđelje po Mateju]] iz 6. stoljeća, [[palimpsest (pismo)|palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela ''De Repubblica'' (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[Sveti Augustin|sv. Augustina]] „O psalmima” (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).

U dnu knjižnice, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije „Aldobrandinsko vjenčanje” (''Nozze Aldobrandini'') iz [[August]]ova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Roksana|Roksane]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Poveznice==
{{commons|Vatican Museums}}
* [[Muzej]]
* [[Rafaelove sobe]]
* [[Sikstinska kapela]]

==Vanjske poveznice==
* [http://mv.vatican.va/ Online stranice Vatikanskih muzeja]
* [http://www.christusrex.org/www1/vaticano/0-Musei.html ChristusRex o vatikanskoj zbirci]

{{coord|41|54|23|N|12|27|16|E|type:landmark|display=title}}

{{Predložak:Znamenitosti Rima}}

[[Kategorija:Vatikanski muzeji| ]]

Vatikanski muzeji - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica